Notice
  • One of the files that is needed for the correct operation of the System - CW Gears plugin appears to be missing! Please install a fresh copy of the latest version to fix this issue.

Report comment

Malo fau 'Ofaloto Tonga mo Vikatolia 'ae talanga moe fakaanga 'oe "'uhinga" moe "'aonga" fakatouloua 'ae kaveinga kuo tala mo fakaha, 'o kei fakamu'omu'a 'ae "tala mo fakaha 'uhinga" he "tala moe fakaha 'aonga" neongo hono fakamamafa kianua fakatouloua.

Na'a ku 'uhinga ke fakamamafa 'ae "ako 'uhinga" moe "ako 'aonga" fakatouloua kae fakamu'omu'a ma'u pe 'ae "ako 'uhinga" he "ako 'aonga," 'o 'ikai ngata pe koe mo'oni fakanatula ka koe mo'oni ia 'oku lotolotonga hoko kae 'ikai koe siokehe mei he ongo "mo'oni" koia kae fakamu'omu'a 'ae "fiema'u."

(It is in the raising of problems, and not in the presentation of solutions, that actual solutions to real problems can be found).

'Oku kei tu'u pe 'ae teolia/filosofia 'oe ako fakaTonga. 'aia koe liliu tu'uma'u 'ae 'atamai moe fakakaukau mei he "vale" kihe "'ilo" kihe "poto," 'o fakamu'omu'a ma'u pe 'ae "'ilo" (ako/kumi 'uhinga) he "poto" (ako/kumi 'aonga), mo kei ako 'ae ngaahi lesoni "faka'uhingame'a" (philosophy, logic moe pure maths) moe ngaahi lesoni "faka'aongame'a" (engineering, business moe carpentry) he ngaahi 'univesiti moe politekiniki 'i mamani.

'Oku fiema'u ke tomu'a fekumi kihe "'uhinga" 'oku faingata'a/polopalema ai hono kumi 'ae "maketi" ma'ae ngoue 'oe fonua pea hono ma'u 'ae "'uhinga" koia pea toki kumi leva 'ae "'aonga" 'oe maketi ma'ae kau ngoue ('o "faka'aonga" kihe kau "kaime'akai :moe kau "tome'akai" fakatouloua).

'Oku kei faingata'a/polopalema 'ae "maketi" ma'ae ngoue 'oe fonua he "'uhinga tefito" koe "fetomokosi/fetamokosi 'ae sapalai/ngaohi 'oe ngoue" kae "to/takehekehe/ ta'ehokohoko 'ene toli'a 'ae timaani/faka'aonga 'oe ngoue" koe tupu mei he kei lahi mo malohi 'ae "ngoue fakafuakvenga" (subssitence economy) he "ngoue fakapisinisi/fakatau" (cash economy).

'Oku kei fakamamafa 'ae "sapalai/ngaohi ngoue" moe "timaani/faka'aonga ngoue" fakatouloua mo fakamu'omu'a 'ae "'sapalai/ngaohi nogue he timaani/faka'aonga ngoue" -- 'o hange koe fakamamafa 'ae "ako 'uhinga" moe "ako 'aonga" fakatouloua mo fakamu'omu'a ma'u pe 'ae "ako 'uhinga" ('ilo/knowledge; raising of problems; what "is" of knowledge; knowledge production) he "ako 'aonga" (poto/skill; presentation of solutions; what "does" of knowledge; knowledge application).

('Oku tenge ma'u pe 'ehe matu'a ha taha he fanau 'oku mo'ui fakapikpiko, fakafalala mo kolekole he 'oku fakapopula mo fakakina kihe nofo moe mo'ui ke tu'u 'o fai ha ngaue malohi ke tau'ataina pea neongo 'ae faingata'a moe mamahi 'oe ngaue 'ene lahi ka 'oku hoko ia koe tau'ataina, fakafiefia mo fakafiemalie kihe kotoa 'o 'api he nofo moe mo'ui 'o fakataha 'ae matu'a moe fanau moe fonua).

'Oku toe ma'uinga mo mahino ange hono toe tanaki mai 'e Vikatolia 'ae lea Tonga heliaki mo paloveape malie koe, "Mahu mole," 'aia 'oku tuhu kihe tefito fakanatula he fetukuai moe felalavai 'ae "sapalai"/"ngaohi 'oe koloa" moe "timaani"/"faka'aonga 'oe koloa," 'o hange koia 'oku hoko kihe kava moe lahi 'ae ngaahi koloa, ''aia 'oku malohi ma'u pe 'ae me'a 'oku "hoko" he "fiema'u" 'oe me'a ke hoko!