Notice
  • One of the files that is needed for the correct operation of the System - CW Gears plugin appears to be missing! Please install a fresh copy of the latest version to fix this issue.

Report comment

MĀLŌ LAVINIA & TAMANOMUKA...Ko e tokotaha ma'u Ph.D. fo'oú na'e taukei ako 'i he ngaahi "theory" 'o 'ene mala'e akó. Pea kuo ne fa'u 'ene "doctoral dissertation" (thesis) ko 'ene fk-fepaki'i ha "theory" motu'a, pe ko 'ene fokotu'u 'ene "theory" fo'ou.
1) Ko e 'uhinga ia 'eku tu'uaki ko e "poto lautohi" pē 'a e Ph.D. 'o kapau 'oku te'eki ke ako hake mei lalo 'i he "real life situation," pe kuo ne ngāue ta'u lahi mo e kau taki 'i he lēvolo "micro-management."
2) Kuo 'osi ngāue nai 'a e tokotaha ma'u "Ph.D. economics" 'i ha pangikē, pe ko e kautaha fk-tupu pa'anga (investments), pe ko e Potungāue Pule'anga 'i he lēvolo "micro-economics"? He ko 'ene laka hake 'o ma'u Ph.D. pea Minisitā Pa'angá "macro-economics" kuo pau kuo 'osi taukei ia 'i he "micro-economics."
3) Fakatātā: Na'e 'omai 'e Tu'ivakanō 'a Dr. 'Ana Maui Taufe'ulungaki ko e Ph.D. ke Minisitā Ako (macro-management) kuo 'osi ngāue 'i he Potungāua Akó ta'u lahi fk-taha mo e kau puleako mo e kau faiako 'o ma'u ai 'ene taukei mo e kau ngāue 'i lēvolo 'i laló (micro-management).
4) Na'e fokotu'u pē 'e Palēmia 'Akilisi Pōhiva 'a 'Akilisi Pōhiva ke Minisitā Ako (macro-management) ta'e ma'u mata'itohi, pea ne te'eki ngāue fk-taha mo e kau puleako mo e kau faiakó ke ma'u maheni mo e taukei ngāue 'i he taki e kakai (micro-management).
5) Ko e me'a mahu'ingataha 'i hení ko e taukei mo e maheni ngāue moe kau ngāue mo hono taki e kau ngāué (people management), pea fk-'aonga'i 'ene akó ke ikuna'i 'a e vision mo e mission 'o e Potungāué.
6) 'Ikai ko e 'uhinga lahi 'o e moveuveu 'a e Potungāue Akó 'i he 'uluaki ta'u 'o Palēmia 'Akilsi Pōhiva (2015) ko e masiva ako, pea toe massive taukei ngāue?
7) Ko ia 'oku ou taukapo'i ko e lakanga minisitā ke 'omai mei he kau poto pāte'i mo e taukei ngāué mei tu'a Fale Aleá, ka e 'oua 'e fk-politiki'i 'a e kau minisitā ki he Kapinetí. Pea 'oku 'ikai totonu ke kei me'a ha minisitā 'oku Kapineti 'i Fale Alea; he ko e "conflict of interest" ia.