Notice
  • One of the files that is needed for the correct operation of the System - CW Gears plugin appears to be missing! Please install a fresh copy of the latest version to fix this issue.

Report comment

‘Oku ha mai ia heni, koe loto mamahi ‘ae Palemia ia koe ‘ikai ke endorse ange he’e Tonga Media Council ‘ae kole konifelenisi ne fai e Viola Ulakai. ‘Oku mahino foki koe e-mail ia ‘a Viola ki Mr Claude Tupou, ikai koe Palemia. Koeha e palopalema? ‘Oku ‘iai ha Policy ia ‘ae Potungaue Ako ke toki tohi nage pe ha kosiliso pea toki tali? Ko e ha e tali kia Viola Ulakai fekau’aki mo’ene e-mail? Pe koe toki tali pe ‘eni ia kuo tuku mai he Media?
Kapau ‘oku pehe he’e Palemia ‘oku tukupa ke taliui mo ho’ata ki tu’a hono fakalele ‘oe Pule’anga (“committed to a more accountable and transparent form of administration…”) kofe leva ‘ene kaveinga ngaue fakaongoongo “Communication Strategy” ke mea’i he’e kakai pea ke mahino e founga oku fai’aki e ngaue. Ne tau fanongo mo lau e lea ‘ae ‘ene fale’i fakamitia malolo ( former Media Advisor), Kalai Moala, ‘ene fo’i hono fakafe’atungia’i ia he’ene feinga ke fakahoko ‘e ngaue ke ho’ata ki tu’a. Pea ko’ena kuo faksfisi ia ka ‘oku te’eki ai pe ke mahino mai e founga ngaue ia.
‘Oku totonu ke tukuange mai he’e Palemia moe ‘ene pule’anga e founga ngaue ke ilo ki ai e kakai kotoa, he ‘oku ‘ikai koe Tonga Media Council pe ‘oku fie fetu’utaki mo kole ha ongoongo mei he Palemia moe Pule’anga, koe fe taliui ia kihe KAKAI KOTOA kuo ‘ai ai pe ke taliui pe kihe Tonga Media Council? Ne tala he’e PTOA, lolotonga e kemipeini fili, kuo nau ‘osi maau mo ‘enau palani ke fakalele’aki e Pule’anga, hili ko ia koe a’u mai ‘eni kihe ta’u hono ua, ‘oku kei fakalele kuikui pe e ngaue. Kofe e palani?
‘Io, ne ‘iai e ngaahi media conference ne fakahoko he 2015, ka na’e fakalele fakatikitako pe ia, he na’e fiu e mitia ia e feinga atu ke ‘eke ngaahi fehu’i felave’i mo’ene founga tu’utu’uni (i.e tautea’i ‘o Lavulavu) pea ne matu’aki ta’ofi mai pe ia. Ka ko ‘eni ‘oku kei vilo holo pe fo’i tu’utu’uni ko ia pea ‘o hoko koe faka’uli’uli latai he ‘ene (PM) fakahoko ngaue.
‘Oku fiema’u ke fakamanatu kihe Palemia, ‘oku ke taliui kihe kakai, kau ai mo Viola Ulakai, pe koha taha pe ‘oku ne fiema’u ha fakamatala fakama’ala’ala ho’o fakahoko ngaue. Koe ‘uhinga ia ‘oe taliui moe ho’ata ki tu’a e ngaue. Koe me’a ia na’ake fakamalanga’i pea na’a mau pehe ‘oku ke ‘ilo hono ‘uhinga ka ko ho’o fakahoko ngaue ‘oku hange ‘oku ‘asi mai ia ‘oku ‘ikai teke ‘ilo ‘e koe ‘uhinga ‘oe ngaahi fo’i lea koia. Koho fatongia ia kuo tu’utu’uni atu he’e Konisitutone keke taliui kihe kakai kotoa ‘oe fonua.
‘Oku hange hono tuku mai e kii Press Release ko’eni meiho ‘Ofisi ko ha’o “ whitch hunt” keke hanga ‘o fakangali kovi’i mai ‘a Viola Ulakai tokua nene ngaue hala’aki e hingoa ‘oe Tonga Midia Council pea koe ‘uhinga ia ne ‘ikai ai keke tali e kole (request). Palemia, ‘oku hala ia, ne totonu ke response ‘a Claude Tupou ia kia Viola Ulakai ‘o fakama’ala’ala ange ‘oku totonu ke fou mai e “request” meihe Tonga Media Council, kapau koho’o fiema’u ia. ‘Ikai ngata ai, ‘oku hange na’e toki fakahoko tomui atu kia koe e request ia ko’eni, kou laka ‘eni ia e mahina ‘e taha moe konga e-amil atu a Viola peake toki hu mai koe ‘o fakaha mai ho’o loto mamahi? ‘Oku totonu keke ‘uluaki lotomamahi koe ki ho’o kau ngaue he: 1- ‘ikai ke nau fakahoko kia Viola ‘ae founga totonu e ngaue, 2- Ko hono fakahoko tomui atu kia koe e request. ‘Oku hoata mai ia heni ‘oku hanga ho’o lotomamahi a koe ‘ia Viola (personal issues with Viola) ‘one uesia ho’o fakahoko ngaue (professional performance).
Palemia, ‘e lava ke mau falala atu ki ho’o fakalele e ngaue kapau teke muimui kihe ngaahi “Principles” na’ake malanga’i mai e ngaahi ta’u lahi ‘o makatu’unga ai e mau falala atu keke hoko koe Palemia he ‘aho ni. Ka kuo ho’ata mai ia kuo tuku e ngaahi principles ia ko ia kake fou koe he founga kehe.