Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Hilifaki Mata‘itohi Toketā Filōsofia (PhD) ‘o Sione Lavenita Vaka he Mala‘e ‘o e Ako Neesi (Nursing Studies) Featured

Mei hema ki mata'u: Malakai Vaka, 'Asilika Fifita Vaivai Tatuila Vaka, Olaka'aina Tupouniua-Vaka, Dr Sione Lavenita Vaka, Ma'afu Tu'i Lau Vaka [mu'a], Seini Siale, Tu'ifonualava Kaivelata [mui], Foha 'o Havea Tu'iha'ateiho. Mei hema ki mata'u: Malakai Vaka, 'Asilika Fifita Vaivai Tatuila Vaka, Olaka'aina Tupouniua-Vaka, Dr Sione Lavenita Vaka, Ma'afu Tu'i Lau Vaka [mu'a], Seini Siale, Tu'ifonualava Kaivelata [mui], Foha 'o Havea Tu'iha'ateiho.

'Aokalani
Nu'usila
22 'Epeleli, 2015

Na‘e hilifaki ‘a e mata‘itohi Toketā Filōsofia (PhD) ‘o Sione Lavenita Vaka he fiefia mo māfana ‘a e ‘Univēsiti Mesí (Massey University) ‘i ‘Alapanī, ‘Aokalani, Aoteroa Nu‘usila, ‘a ia na‘e fakahoko he Bruce Mason Centre ‘i Takapuna, Kauvai Tokelau, ‘Aokalani, he ‘aho Pulelulu 22 ‘o ‘Epeleli, 2015.

Na‘e ako pē ‘a Dr Sione Lavenita Vaka ‘i Tonga, ‘o kamata he ‘Apiako Lautohi Pule‘anga (GPS) Longolongo, pea ne hoko atu ki he ‘Apiako Ma‘olunga ‘o Tonga / Tonga Haisikulu pea ne toki faka‘osi ki he ‘Apiako Neesi Kuini Sālote, ‘a ia na‘a ne ako ai mo to e ngāue he Falemahaki Vaiola ko e fua neesi tangata Tonga ‘a Tonga ‘i Tonga.

Dr. Vaka mo hono Foha

Na‘e hoko atu ‘a e ako ‘a Dr Vaka ‘i Aoteroa Nu‘usila he AUT University, ‘o ma’u ai hono ongo mata‘itohi ko e Posikuletiati Setifiketi he Faiako (Postgraduate Certificate of Teaching) mo e Pekiselā he Saienisi ‘o e Mo’ui he Neesi (Bachelor of Health Science in Nursing) mo e ‘Univēsiti ‘o ‘Aokalani, ‘o to e ma‘u ai ‘a e ongo mata‘itohi ko e Posikuletiati Tipiloma he Neesi (Postgraduate Diploma in Nursing) mo e Masitā he Neesi (Master of Nursing, MN).

 Neongo na‘e fai ‘a e ako ‘a Dr Vaka he mala‘e ‘o e Ako Neesi (Nursing Studies) ka na‘e tefito ‘ene fifili mo e fekumi fakaako / fakasaienisi mo fakangāue he ongo mala‘e fihitu‘u mo faingata‘a fau ka e mahu‘inga mo ‘aonga atu ko e saikolosia (psychology) mo e sakaitulia (psychiatry), ‘a ia ko e ako ē ki he tō‘onga mo e māfihunga ‘a e ‘atamai ka e ako ē ki he taimi ‘oku uesia ai ‘ene angafai. ‘Oku lava ke ta u pehē he ‘uhinga ko ia ko Dr Vaka ko e Toketā he Me‘a Fakaneesi mo e to e Toketā he Me‘a Faka‘atamai.

Dr. Vaka

Na‘e makatu‘unga ‘a e ako ‘a Dr Vaka he‘ene fifili mo e fekumi tau‘atāina ki he puke faka‘atamai (mental illness), ‘o fakatoulōua he saikolosia mo e sakaitulia, ‘a ia na‘a ne tufunga ai ‘a e fisisi / tohi ‘oku ui ko e “A Tongan talanoa about conceptualisations, constructions and understandings of mental illness” (“Ko e talanoa fakaTonga fekau‘aki mo e ngaahi fakakaukau, fa‘unga mo e mahino ‘o e puke faka‘atamai”).

Na‘e fua tali kakato ‘e he ‘Univēsiti Mesī ke fai ‘e Dr Vaka ‘ene ako he‘enau ‘ilo-pau ‘a e fo‘ou, mālie mo ‘aonga lahi ‘ene kaveinga neongo ‘ene fihitu‘u, fepakitu‘u mo faingata‘a. Na‘e fakamo‘oni ‘eni ‘e he kau faisivi ‘ene fisisi / tohi, ‘o nau pehē ‘oku hoko ‘a e ngāue ma‘ongo‘onga mo lahi ‘a Dr Vaka ko e tukutukulaumea mo e to‘ongapō fo’ou, tolonga mo ‘aonga fau ki he ako, ‘ilo mo e poto.

Na‘e ‘ikai ngata pē hono ngāue‘aki ‘e Dr Vaka ‘a e ‘mōtolo fakaMoana / fakaTonga ‘o e talanoa’ mo e ‘mōtolo fakaMoana / fakaTonga ‘o e tufunga’ ko e ongo me‘angāue ki hono fakakaukau‘i mo fakahoko‘aki ‘a e kaveinga fekumi ka na‘a ne to e ngāue‘aki ‘a e ngaahi teoli kehekehe ke huluhulu‘aki ‘ene ngāue, ‘o kau ai ‘a e ‘teoli fakaMoana / fakaTonga tā-vā ‘o e ‘iai’ ki hono filihi mo fokihi hono fuo mo e uho, ‘o tukukehe ange hono ‘aonga.

Na‘e fakaanga‘i lahi ‘e Dr Vaka ‘oku hanga ‘e he sio fakaUēsite ‘o tapalasia ‘a e sio fakaTonga felāve‘i mo e puke faka‘atamai. Na‘a ne taukave ‘oku matu‘aki mahu‘inga ke siofi’aki pē ‘a e me’a fakaTonga ‘a e me‘a fakaTonga ka e ‘ikai ko e siofi’aki ‘a e me‘a fakaTonga ‘a e me‘a fakaUēsite, ‘a ia ‘oku ne fakatupu ‘a e puputu‘u, ma‘uhala mo e ta‘emahino, ‘o peisi he mo’oni ‘oku takitaha pē ‘a e founga sio ki he ‘iai, ‘o hangē tofu pē ko e kehe ‘a e lea Tonga mo e lea ‘Ingilisi.

Dr. Vaka mo hono To'uako Tonga High School

Na‘e to e mālie lahi hono hanga ‘e Dr Vaka ‘o siofi lahi-mo-ofi he‘ene fekumi mo e fifili ‘a e “fenāpasi” ‘o e “fepaki” he vaha‘a ‘o e sio fakaUēsite fekau‘aki mo e puke faka‘atamai, ‘a ia ‘oku ne ui ko e “tufunga faka-paiōsaikōsōsiolo” (‘a ia ko e liliu fakaTonga mei he lea ‘Ingilisi ko e “biopsychosocial”), mo e sio fakaTonga felāve‘i mo e puke faka‘atamai, ‘a ia ‘oku ne ui ko e “tufunga faka-Tonga.”

‘Oku ui ‘e Dr Vaka hono “fenāpasi” (mediate) ‘o e “fepaki” (conflict) he vaha‘a ‘o e sio fakaUēsite, ‘a ia ‘oku fakatokotaha mo fakakohi (that is, individualistic and linear) hono anga, mo e sio fakaTonga, ‘o fakatokolahi mo fakafuopotopoto (that is, collectivistic and circular) ‘ene to‘onga ko e “tufunga fepaki mo e fetaulaki,” ‘o tefito he mo’oni / tēneti ‘o e “teoli fakaMoana / fakaTonga tā-vā ‘o e ‘iai” ko e me‘a kotoa pē ‘oku fakafelavai (intersect), ‘o fakahoko (connect) mo fakamavahe (separate), ‘i natula, ‘atamai mo e fonua / sōsaieti.

Na‘e to e fao‘i ‘e Dr Vaka ha ‘uhinga fo’ou he‘ene fisisi / tohi he fekau‘aki vāofi ‘a e ‘atamai (mind) mo e fakakaukau (thinking), ‘a ia ‘oku na nofo he ‘uto (brain), mo e ongo (feeling) mo e loto (desire), ‘o na nofo he fatu / mafu (heart), ‘a ia ‘oku nau fakamalumalu kotoa he ongo mala‘e fakaako ‘o e saikolosia mo e sakaitulia, ‘o tefito ‘a e ‘uluaki he to‘onga ‘a e ‘atamai, fakakaukau, ongo mo e loto ka e fōkasi ‘a e ua hono uesia ‘enau tatau, potupotutatau mo e faka‘ofo‘ofa / mālie.

Dr. Vaka lolotonga e laka

Dr. Vaka lolotonga e Laka

Na‘e to e tufunga ‘e Dr Vaka ha founga / sisitemi fo‘ou he‘ene fisisi / tohi hono liliu ‘a e lea ‘Ingilisi ki he lea Tonga, ‘o tefito ki he ngaahi lea saienisi mo e tekinikale, ‘a ia ‘oku fihi hono fa‘unga mo e ‘uhinga, ‘o hangē ko ‘ene liliu ‘a e lea ‘Ingilisi ko e “biopsychosocial” ki he lea Tonga ko e “paiōsaikōsosiolo,” ‘a ia ‘oku tefito hangatonu he pu‘aki / ongo, ‘o toki futinouti ‘i lalo ‘a e ‘uhinga ‘o e lea “paiō” (bio, biological, biology) ki he me‘amo‘ui, “saikō” (psycho, psychological, psychology) ki he ‘atamai mo e “sosiolo” (socio, social, society) ki he kakai.

Na‘e faiako ‘a Dr Vaka he mala‘e ‘o e saikolosia mo e sakaitulia he ngaahi ‘univēsiti mo e politekiniki mo ngāue mo fale‘i he puke faka‘atamai he ngaahi kautaha mo e ngāue‘anga, ‘i Aotearoa Nu‘usila, ‘o makatu‘unga he‘ene ‘ilo, poto mo e taukei fo‘ou mei he‘ene fekumi mo e fifili ‘oku tefito he puke faka‘atamai he malumalu ‘o e mala‘e ‘o e saikolosia mo e sakaitulia, ‘o ‘ikai ngata pē he sio fakaTonga (‘ilo mo e poto tupu‘a ‘oku fa‘oaki he fonua mo fetu‘utaki he tala) ka e pehē ki he’ene fakafelalavai, pē fakahoko mo fakamavahe, mo e sio fakaUēsite (‘ilo mo e poto tu‘ufonua ‘oku fa‘oaki he culture mo fetu‘utaki he language) .

‘Oku ‘ikai ngata ai ka kuo ‘osi lau ‘e Dr Vaka ‘ene ngaahi pepa mālie mo mahu‘inga he ngaahi seminā, simipōsia mo e konifelenisi fakalotofonua mo fakavaha‘apule‘anga, ‘o kau ai ‘a Tonga, Moana Pasifiki mo muli foki ka e to e pehē hono pulusi ‘ene ngaahi ‘atikolo he sēnolo mo e vahe he tohi, ‘a ia na‘e tefito he ngaahi ‘ilo mo e poto fo‘ou he‘ene fekumi mo e fifili. ‘Oku lotolotonga faiako tu‘uma‘u ‘a Dr Vaka he kotoa ‘o e ngaahi kemipasi / va‘a ‘a e ‘Univēsiti Mesī ka e peisi he kemipasi ‘Alapanī ‘i ‘Aokalani.

Taki mai 'e Dr. Vaka 'a e Kau Ako Mo'ui (Health)

Na‘e takimui ‘a Palōfesa Annette Huntington, Dr Petula Brannelly mo Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina hono supavaisi ‘a e fisisi / tohi ‘a Dr Vaka, ‘o nau fale‘i, fakataukei mo e fakalotolahi ‘a Dr Vaka he‘ene takimu‘a he fekuki mo fekumi ta‘etuku hono filihi mo fokihi ‘ene tōpiki, ‘Oku lotolotonga taki ‘a Dr Vaka he‘ena poloseki fekumi he “ongo,” “loto” mo e “sino” mo Sēmisi Fetokai Potauaine, ‘a ia ‘oku teuaki ‘ene ako PhD he ‘akitekisā, ‘o fale‘i pē ki ai ‘a Palōfesa Hūfanga Dr Māhina.

Na‘e lava lelei mo e talitali mohu fiefia mo māfana ‘a e fāmili mo e kāinga he efiafi Tu‘apulululu ‘aho 23, ‘o kamata‘aki ‘a e kava ako ‘o Dr Vaka na‘e fakahoko hono ouau ‘e Faleafā-‘o-‘Atalanga mo Sākeasi mo e kau matāpule. Na‘e hoko atu ki he ‘ilo fakataha mo e fakame‘ite ko e ma‘alali ‘o e ako kaafakafa kuo lava mo e ikuna fungani     kuo feia. Na‘e me‘a he kātoanga ni ‘a ‘Elenoa Tupouniua, Paku Fakafanua mo hou‘eiki, kau taula‘eiki mo e kau ‘akatēmika, kaungāako mo  e kaungāmaheni ka e pehe foki ki ha‘a tautonu.

Ko e tamai ‘a Dr Vaka ko Malakai Vaka mei Neiafu, Vai-ko-Lelea, Vava‘u Lahi, mo Lōfanga, Tokomea, Ha‘apai Veu, mo e fa‘ē ko ‘Asilika Fifita Vaivai Tātuila Vaka mei Lapaha, Kolokakala, Mu‘a, Tongatapu, mo e ‘ohoana ‘ofa‘anga ko Olaka‘aina Tupouniua-Vaka mei Vava‘u Lahi mo e Sia-ko-Veiongo mo Nuku‘alofa, Tongatapu, mo hona foha ko Ma‘afu Tu‘i Lau Vaka.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top