Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Pulusi Fua Tohi he Teolia Tā-Vā ‘o e ‘Iai Featured

Pulusi Fua Tohi he Teolia Tā-Vā ‘o e ‘Iai

Book Review/Art Review/Liviu Tohi/Liviu ‘Aati

Pulusi Fua Tohi he Teolia Tā-Vā ‘o e ‘Iai

 Na‘e toki lava lelei hono pulusi mo paaki ‘a e fua tohi kuo tufunga mo fatu ‘e he kau sikola mo e kau ‘akatēmika he “Teolia Tā-Vā ‘oe ‘Iai” ko ha ‘Isiu Makehe ‘a e Sēnolo Pacific Studies he Brigham Young University ‘i Hawai‘i ‘o hingoa ko e “Tā-Vā (Time-Space) Theory of Reality,” ‘i Sune 2017 ta‘u (Special Issue, Pacific Studies, Vol. 40, Nos. 1/2, Apr./Aug. 2017).

Na‘e fakaafe‘i foki ‘e he Sēnolo ‘a Maui-Tāvā-He-Ako Palōfesa Dr Tēvita O. Ka‘ili, Brigham Yong University, ‘i Hawai‘i, mo Hūfanga Palōfesa Dr ‘Ōkusitino Māhina, Tonga International Academy mo e Vava‘u Academy for Critical Inquiry and Applied Research, ‘i Tonga, pea mo Kula-He-Fonua Palōfesa Dr Ping-Ann Addo, Boston University, ‘i ‘Amelika, ko e kaungā ‘ētita ‘o e tohi ni.

‘Oku tufunga‘aki mo fa‘u‘aki ‘a e tohi ni ha ngaahi ‘ēsei pē vahe ‘e 14 he ngaahi mala‘e kehekehe ‘o kau ai ‘a e ‘ātolopolosia, ‘aati, ‘akitekisā, ako, mo‘ui, filosōfia, saikolosia, lea mo e hā fua mo e kau sikola mo e kau ‘akatēmika Moana ‘Ōsēnia mo e kau muli ‘e toko12 mei he ngaahi ‘univēsiti kehekehe ‘i Nu‘usila, ‘Aositelēlia, Hauai‘i, Ha‘amoa, Tonga mo ‘Amelika.

‘Oku hanga ‘e Maui-Tāvā-He-Ako Dr Ka‘ili, mo Hūfanga Dr Māhina pea mo Kula-He-Fonua Dr Addo ‘o fakaanga‘i lahi he Talateu ‘o e tohi ni fakataha mo e kotoa ‘o e kau tufunga fa‘utohi hono fakamavahe ‘e he kau sikola mo e kau saienitisi ‘a e “tā” mei he “vā” ‘o lahilahi ke nofotaha ‘enau tokanga he “vā” ka e si‘aki ‘a e “tā” ka e to e hili ange ko ia ‘oku fakatou tatau mo fepikipiki‘i ma‘u pē ‘a e “tā” mo e “vā” he ‘iai ‘i natula, ‘atamai mo e sōsaieti.

Na‘e ma‘u ‘a e ngaahi ‘ēsei pē vahe ko ‘eni mei he sēsoni na‘e ‘iloa ko e “Tā-Vā (Time-Space): The Birth of An Indigenous Moana Theory” (Tā-Vā: Fā‘ele‘i ha Teolia Tu‘ufonua ‘o e Moana) he konifelenisi fakata‘u ‘a e ‘ātolopolosia (Association of Social Anthropology of Oceania [ASAO]) na‘e fai ‘i Santa Cruz ‘i ‘Amelika he ta‘u 2009 mo Honolulu ‘i Hauai‘i he ta‘u 2010.

Na‘e kamata ‘a e fekumi, fakakaukau mo tufunga ‘e Hūfanga Dr Māhina mo Maui-Tāvā-He-Ako Dr Ka‘ili ‘a e “Teolia/Filōsofia Tā-Vā ‘oe ‘Iai” he‘ena faiako he ongo mala‘e ko e politikolo ‘ikonomī mo e ‘aati he 1990 tupu ta‘u pea fua fakahoko ‘a e ola hono fuo mo e uho ko e pepa na‘e lau he konifelenisi lahi ‘a e filōsofia he ‘Univēsiti ‘o Chico ‘i Kalefōnia ‘i ‘Amelika he ta‘u 2001 he‘ena pepa na‘e ‘iloa ko e “Tā, Vā and Faiva: Time, Space and Art.”

Kuo kamata ke mafola māmālie ‘a e “Teolia/Filōsofia Tā-Vā ‘oe ‘Iai” ‘i mamani pea kuo ngāue‘aki ‘e he kau ‘akatemika mo e kau saienitisi ka e tautefito ki he ngaahi fisisi BA (Hons), MA mo e PhD he ngaahi ‘univēsiti ‘i Nu‘usila, ‘Aositelēlia, Fisi, ‘Ēsia, Hauai‘i, Ongo ‘Amelika, Pilitānia mo ‘Iulope he ngaahi mala‘e kehekehe ‘o hangē ko e ‘ātolopolosia, ‘aati, ‘akitekisā, saikolosia, filōsofia, mo‘ui, tufunga hele‘uhila, lingikusitika mo e hā fua.

Kuo ‘osi tohi mo pulusi ‘e he tokolahi ‘a e ngaahi vahe lahi he ngaahi tohi mo e ngaahi ‘atikolo lahi he ngaahi sēnolo ‘a e “Teolia/Filōsofia Tā-Vā ‘oe ‘Iai” ka ko hono toki fuofua fakataha‘i ‘eni ha ngaahi ‘ēsei makehe mo fo‘ou koha tohi. ‘Oku to e pulusi mo paaki foki mo e tohi mālie ‘a Maui-Tāvā-He-Ako Dr Ka‘ili ko e “Marking Indigeneity: The Tongan Art of Sociospatial Relations” he teolia/filōsofia ni ‘e he Arizon University Press ‘i ‘Amelika ‘i ‘Okatopa 2017.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top