Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

“Si’i pe lele ‘a e kaiha’a kae fai”: Tānaki tu’unga ‘a e Tonga International Academy Featured

Pita Talaemaama Ki he Senitaile Kafa na'e foaki kiai 'a e faka'ionga BA mo 'ene ongomatu'a pehe ki he Puleako (Dean) 'o e TIA Helu Dr. Siosaia Langitoto Helu Pita Talaemaama Ki he Senitaile Kafa na'e foaki kiai 'a e faka'ionga BA mo 'ene ongomatu'a pehe ki he Puleako (Dean) 'o e TIA Helu Dr. Siosaia Langitoto Helu

11 Tisema, 2016. Na’e lava lelei ‘a e tanaki tu’unga ‘a Tonga Internatonal Academy ‘i he ‘aho Tokonaki 10 ‘o Tisema ‘i he Senitā Fakafonua ‘a Tonga ‘i Tofoa.

Ko e tanaki tu’unga ‘aki ‘eni hono 3 ‘a e ‘apiako ni pea koe Fakaafe Fakalangilangi ‘o e kātoanga ni ko William Clive Edwards ‘a ia koe Fakafofonga lao ma’olunga (SC [Senior Counsel]) pea koe Minisitā moe Tokoni Palēmia malōlō ‘a Tonga pea koe fuofua kapiteni foki ‘eni ‘a e Ako Ma’olunga ‘o Tonga.

Ko e Tonga International Academy koe taha ia ‘o e ngaahi ako’anga ma’olunga ange he sekitoa taautaha ‘i Tonga ni pea ‘oku nau ako’i ‘a e mata’itohi fakaako ‘o a’u ki he levolo BA pe koe Bachelor of Arts.

L-R Veisinia Mahe, Kelaulani Fifita, Sela Taani mo Velonika Hoeft

‘I he lea talitali na’e fakahoko ‘e he Tokoni Pule ‘o e ‘Apiako Dr. Viliami Uasike Latu na’a ne pehē ai koe ‘apiako masiva taha ‘eni ‘i he fonua pea ‘oku taku koe ‘apiako ‘a e kakai he ‘oku ‘i ai ‘a e fatongia ‘o e kakai ke tu’u ‘o langovaka ki he Pule’anga moe ngaahi siasi ‘i hono teke ‘o e maa’imoa ako ‘i he fonua.

'Oku 'ikai foki ma'u 'e he 'apiako ni ha tokoni mei he Pule'anga pea ko 'ene kau faiako 'oku nau pole mo ngāue ta'e totongi pe ko 'enau mahu'inga'ia 'i he ako moe hakotupu 'o e fonua.

Pita Kafa 'i hono foaki kiate ia 'a e faka'ilonga BA 'e he Fakaafe Fakalangilangi William Clive Edwards

Ko e toko 2 na’e foaki kiai ‘a e setifikeiti ‘i he’ena lava’i a e polokalama fakataukei (bridging program) ‘a ia ‘oku taumu’a ia ma’e fanau na’e ‘ikai kakato ‘enau haisikulu. Ko e tokoua ko’eni ko Polinisia Lomavita mei Tofoa mo Kehaulani J. Fifita mei Fahefa mo Kolovai.

Koe faka’ilonga Associate of Arts ‘e 5 ‘a ia koe levolo tipiloma ia na’e foaki ia kia Veisinia Mahe ‘o Kolofo’ou mo Ha’afeva, Lau’aitu Lavulo Pupungatoa ‘o Haveluliku, Pangai Ha’apai, Ha’ateiho pea mo Tungua, Velonika Hoeft ‘o Lotofoa, Siamane mo Kolofo’ou, Sela Taani ‘o Afā, Tafahi, mo Longolongo, pea mo Vanila Fotofili Falefehi Ika mei Koulo, Pangai-Navea, mo Matuku.

Veisinia Mahe 'i hono faki kiate ia 'a e faka'ilonga Associate of Arts

Ko e faka’ilonga BA pe ‘e taha na’e foaki he katoanga ni na’e foaki ia kia Pita Talaemaama Ki he Senitaile Kafa ‘o ‘Eueiki mo Lavengamalie pea koe talavou ko ‘eni fakatatau ki he fakamatala ‘a e Puleako Dr. Helu ‘oku siofaki e faingamalie kiate ia ki Tu’apule’anga.

‘I he fakamatala ‘a e Puleako (Dean) Dr. Helu (Siaosaia Langitoto na’a ne fakamahino ai koe ngaahi polokalama ako ‘a e ‘apiako ‘oku teuteu’i ke malava ke tali ‘e he ngaahi ‘univēsiti mei muli pehe ki he ngaahi ako ma’olunga ange pea kuo ‘osi ‘oatu ‘a e fanau ki Siaina pea ko Nu’usila ‘i he 2017 ‘a ia koe ta’u kaha’u ia.

L-R Dr. 'Olikoni Ta'ai, Hūfanga Palōfesa Dr. ‘Okusitino Māhina, Palōfesa Dr. Siosiua Lafitani, Failo Taufa mo Dr. Viliami Uasike Latu

Ko e tokoua ‘eni mei ‘apiako fakatatau ki he fakamalatala Dr. Helu kuo na lolotonga ako he ongo ‘univēsiti kehekehe ‘i Siaina pea taha ‘o kinaua ko ‘Eneasi Fanua Palanite na’e foaki kiai ‘a e faka’ilonga BA ‘i he ta’u 2015 pea ‘oku ‘i Siaina ke hoko atu ki hono mata’itohi MA.

‘I ha fakamatala ‘a Hūfanga Palōfesa Dr. ‘Okusitino Māhina ‘a ia koe pule ia ‘a e ‘apiako ki he tafa’aki fakatotolo mo e fekumi, na’a ne fakahā ai kuo ‘osi lava ha fakamo’oni ki ha vā fengaue’aki ‘a e TIA mo e ‘apako Kiwi Institute of Training and Education (KITE) ‘i Nu’usila pea koe ni’ihi ‘o e fanau kuo foaki honau faka’ilonga tenau hoko hangatonu atu kiai.

'Ata 'o e Fakaafe Fakalangilangi mo e fanauako na'e ikuna

Na’e hoko atu ‘a Māhina ‘i he’ene fakamatala ‘o fakamahino ‘oku taaimu’a ‘a e va’a fakatotolo ‘a e TIA ‘i he ngaahi fekumi fakaako lalahi pea ‘oku tumu’aki ‘aki ‘a e teoli (theory) koia koe Tā-Vā (Time Space) ‘a ia kuo laka hake he toko 20 ‘a e kau ako mei he tapa kehekehe ‘i he Pasifiki ‘oku nau ngāue’aki ‘a e teoli ko’eni ki he’enau fakatotolo kihonau ngaahi faka’ilonga MA ko e Toketā Filōsefa ‘i he ngaahi ‘univesiti kehekehe ‘i muli.

Palōfesa Dr. Siosiua Lafitani Pule 'Univesiti Lo'au

Ko e teoli foki ko’eni na’e fuofua ‘ilo mo fakalakalaka'i ‘e Māhina pea kuo lahi hono pulusi 'i he 'ilo fo'ou ko'eni ‘a e ngaahi ‘atikolo moe ngaahi tohi fakaako 'i tu'apule'anga.

‘I he me’a ‘a e fakaafe fakalangilangi William Clive Edwards, na’a ne vikia ‘a e lava me’a ‘a e ki’i ‘apiako moe mahino kiate ia ‘oku mama’o ‘a e ‘ako’anga ni mei taumu’a faka-komesiale ka ‘oku nofo taha ki he langa e ako pea koe ako ‘oku lelei (quality education) pea ‘oku fakafiefia ki he fonua.

L-R Dr. Viliami Uasike Latu, Fakaafe Fakalangilangi William Cive Edwards, Lord Tu'ilakepa (Tokoni Sea Poate TIA) Pule Fakavahe Kolomotu'a, Helu Dr. Siosaia Langitoto Helu

Na’a ne toe fakamamafa’i foki ‘a e mahu’inga ‘o e ako ki he fonua pea mo e mahu’inga ‘a e ngāue oku fakahoko ‘e he TIA ‘a ia koha falukunga kakai ‘oku nau tu’u ke langa ha ngāue fakaako ke tokoni ki he hakotupu ‘o e fonua.

Na’e fakamahino ‘e ‘Edwards koe kakai ko’eni ‘oku ma’olunga ‘enau tu’unga fakaako pehe ki he’enau taukei he mala’e ‘o e ako.

Velonika Hoeft ma'u faka'ilonga Associate of Arts mo hono famili

Manitisa, Lau'aitu Pupungatoa mo Tevita Helu koe taha 'o e kau faiako
Dr. Viliami Uasike Latu, Pita Kafa ma'u faka'ilonga BA, Hūfanga Palōfesa Dr. ‘Okusitino Māhina mo e ongo matu'a 'a Pita Kafa

Na’e fakahoko foki ‘a e lea fakamālō ‘e Lord Tu’ilakepa ‘a ia koe fakafofonga ia mei he Poate ‘a e kau Talēkita ‘a e ‘Apiako ni. Na’e fakamālō’ia ‘e Lord Tu’ilakepa ‘a e Fakaafe Fakalangilangi pehe ki he kau fakaafe, kau faiako, moe fanauako kuo na’a nau ikuna ‘a e ngaahi faka’ilonga fakaako.

Na’a ne toe fakamamafa’i foki koe tanaki tu’unga ‘a e ‘apiako neongo ‘a e tokosi’i ‘oku foaki kiai ‘a e ngaahi faka’ilonga ka ‘oku mahu’inga pe ke faka’ilonga’i ‘a e ngaahi ngaue lahi kuo iku he mala’e ‘o e ako he ‘oku mo’oni e lea Tonga koe “Si’i pe lele ‘a e kaiha’a kae fai”.

 

 

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top