Logo
Print this page

Kamata sivi hū ki he ngaahi kolisi Featured

Fanau Kalasi Ono 'Apiako Lautohi Longolongo. Faitaa 'a e Pule'anga Tonga Fanau Kalasi Ono 'Apiako Lautohi Longolongo. Faitaa 'a e Pule'anga Tonga

5 'Okatopa, 2016. ‘Oku laka hake he fānau kalasi ono ‘e toko 2,000 ‘oku nau kau ‘i he Sivi Hū ki he ngaahi kolisí ‘o kamata ‘i he ‘ahó Tusite 4 'o 'Okatopa 2016.

‘I ha fakamatala ne tuku mai mei he Tokoni Talēkita ki he Ngaahi Latutohi Si’í, ‘Isikeli Oko, ko e toko 2,000 tupu ko ‘ení ‘oku kau mai ki ai mo e ngaahi Lautohi Pule’anga ‘i he ngaahi ‘Otu Motú.

“Ko e toko 2,945 ‘a e tokolahi fakalukufua ‘o e fānau ako kalasi ono ‘oku sivi ‘i he sivi hū, mo e ngaahi fai’anga sivi ‘e 112 fakakātoa, ‘o kau mai ki ai ‘a Vava’u, Ha’apai, ‘Eua mo e Ongo Niua.”

‘I he toko 2,945 ko ia ko e toko 1845 ‘oku nau sivi ‘i Tongatapu, toko 202 ‘i ‘Eua, 205 ‘i Ha’apai, 403 ‘i Vava’u, 49 ‘a e Ongo Niuá pea toko 241 leva ‘a e ngaahi lautohi si’i ‘a e ngaahi siasí.

Na’e fakahā ‘e he faiako kalasi ono ‘a e ‘Apiako Lautohi Longolongó, Kalo Lomu, na’e ‘osi fai pē ‘a e mateuteu ki he sivi hū ‘o e ta’ú ni.

“Ko e ngaahi me’a kotoa ‘oku ha’u he pepa siví kuo ‘osi fai pē ‘i lokiako, ko e me’a pē ia ‘a e tamasi’i pe ta’ahine ako ‘a ‘ene tokanga mo ‘ene ta’e tokanga.”

‘I he fakamatala ‘a Fakafeta’i Taumalolo ko e faiako kalasi ono ‘i he Lautohi Pule’anga ‘o Havelú ‘oku fakafiemālie pē ‘a e tu’unga ‘oku ‘i ai ‘a e sivi hū.

“Kiate au ‘oku fakafiemālie pē pea ma’ama’a ‘o fakatatau ki he ngaahi me’a na’a mau ‘osi akó, pea ‘oku ‘i ai pē ‘a e tu’amelie ki he sivi hū ‘a e fānaú ‘i he ta’ú ni.”

“Ko e ta’u ‘eni ‘oku tokolahi ai ‘a e kau sivi hū mei he ‘Apiako Lautohi ‘o Havelu, ‘a ia ko e toko 152 ‘o fakatatau ki he ngaahi ta’u ki mu’á.”

Na’e hā mahino mai ‘a e kei fiefia pē ‘a e fānau kalasi onó ‘i he’enau kau atu ko ‘eni ki he sivi hū.

“’Oku ou ongo’i fiefia ‘i he’eku kau ‘i he siví, pea na’a ku ongo’i na’e ma’ama’a pē ‘a e sivi iá.” Ko hono fakahā ia ‘e Sepiuta Fakataha ko e taha ‘o e fānau kalasi ono mei he ‘Apiako Lautohi ‘o Havelú ‘a ia ‘oku taumu’a ‘a ‘ene siví ki he ‘Apiako Ma’olunga ‘o Tongá.

Na’e kamata’aki ‘a e siví he ‘ahó ni ‘a e Lēsoni Lea Faka-Pilitāniá ‘i he houa pongipongi, pea lēsoni Saienisí ‘i he houa efiafí. ‘E faka’osi’aki ‘a e Lēsoni Fiká ‘i he houa pongipongi ‘apongipongí, pea tā tuku’aki ‘a e Lēsoni Tongá.

-Pule'anga Tonga

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.