Logo
Print this page

Ko e Kumi ki he Fakamaau Totonu ko e me'a 'a e Kakai To'a Featured

Ko e Kumi ki he Fakamaau Totonu ko e me'a 'a e Kakai To'a

Lau 'a e 'Etita

Ko e Kumi ki he Fakamaau Totonu 'oku Mafatukituki

Ko e kumi ki he fakamaau totonu ko e halafononga faka-lao ia pea ko e taha pe ia ‘o e ngaahi pou tuliki ‘o e pule faka-temokalati. ‘Oku ‘ikai ngata ‘i he’ene ‘omai ‘a e fakamaau totonu (justice) ki he sosaieti ka ‘oku na toe vakavakaua mo e akonaki faka-kalisitiane ‘a ia ‘oku ne tu’uaki ‘a e mo’ui faka-mōlale mo hono fakatonutonu ‘a e me’a ‘oku hala ke taau mo e lotu mo e lao ‘o e fonua.

Neongo ko e fakalea ‘o e kumi ki he fakamaau totonu ‘oku ongo ma’ama’a ka ko e ngāue ‘oku lahi hono ngaahi pole pea ‘oku pau ke fou ‘i he halafononga ‘oku faingata’a mo fihitu’u. Hange koe lea ‘oku taka “Ko e kumi ki he fakamaau totonu ko e me’a ia ‘a e kakai to’a”. 'Oku 'i ai 'a e tokolahi 'oku nau holomui 'i hono ngaahi 'ahi'ahi mo hono ngaahi fakatauele pea iku ke iknuna noa ai pe 'a e faihala mo e pule kovi 'i he soasieti pe koha fonua. 

Ko e holomui 'a e tokolahi 'i he fo'i he tatali pehe ki he fakamole fakapa'anga mo e mole taimi tukukehe ange 'a e kakai kuo totongi fakafufuu kenau holomui pea toe faka'ali'ali mo e ngaahi monu'ia kehe ange pea iku 'onau tukulolo heni 'a ia 'oku toe maumau ai pe 'a e lao 'o e fonua. Ko kinautolu 'oku kataki 'oku nau ma'u 'a e ikuna tukukehe ange 'ene lelei ki he fonua fakalukufua mo hono a'usia 'o e fakamaau totonu.

‘Oku mahino foki ‘oku ‘i ai hono ngaahi kavenga faka-pa’anga, taimi lahi ‘oku fakamoleki kiai, poto faka-‘atamai mo e taukei kae hulu atu ‘a e loto lahi mo tu’u faka-makatu’u ki he kaveinga mo e taumu’a. ‘Oku fakahoko ‘eni ‘i he funga ‘o e vīsone mo e taumu’a pea ‘oku nau kanongi ‘aki ‘a e mate ki he tefito’i tui mo e kaveinga (principle) pea ‘oku totonu ke fai hono faka’apa’apa’i.

‘Oku fakahoko ‘eni he mala’e ‘o e lotu, politikale, tukufakaholo, sosiale mo e pisinisi foki pea ko e taha pe ia ‘o e ngaahi makatu’unga taau ‘oku ne pukepuke ‘a e ma’uma’uluta ‘o ha sosaieti pe koha fonua. ‘Oku ne ‘omai foki ‘a e melino ki he sosaieti pea pukepuke foki mo e pule ‘a e lao (maintained law and order).

‘Oku kehekehe ‘a e kumi ki he fakamaau totonu mo e loto tangia mo e loto’i sauni pea koe ongo me’a kehekehe pe ia ‘e ua. ‘Oku lahi foki ‘a ‘etau feto’oaki ‘a e ongo me’a ni ‘i he funga ‘o e ‘ikai ketau malava ke faka faikehekehe’i hona taumu’a mo hona ‘alunga ‘o fakatatau ki he anga ‘etau nofo faka-sosaieti mo e pule lelei pehe ki he tu’utu’uni ‘a e Lao ‘o e fonua. 'Oku 'i ai foki mo e ni'i hi 'o kitautolu 'oku hanga 'e he'etau fiema'u (interest) fakafo'ituitui 'o fakapuliki 'a e kehekehe he ongo kaveinga ni.

‘Oku ‘i ai ‘a e lea ‘iloa ‘a Nelson Mandela ‘o Saute‘Afilika ‘a ia na’a ne pehe “Ko e ‘ita mo e loto’i sauni ‘oku tatau ia mo hano inu ‘oha vai kona ‘i he fakakaukau tene tamate’i ho ngaahi fili” (Resentment is like drinking poison and then hoping it will kill your enemies). ‘Oku ‘uhinga ‘eni ki he malohi ‘a e fehi’a ‘o ‘ikai ke ‘i ai ha makatu’unga mo ha halafononga ke kumia ai ‘a e fakamaau totonu ka e mu’omu’a ma’u pe ‘a e ‘ita mo e fehi’a mo e ‘amanaki ‘e mate ai ho ngaahi fili.

‘Oku kehe heni ‘a Mandela mei he kau pule fakaaoao (dictators) he hisitōlia hange ko Joseph Stalin, Adlof Hitler, Idi Amin mo e ni’ihi kehe ‘a ia na’a nau me’angāue ‘aki ‘a e fehi’a ‘o vaka mai he mafai ki hono tāpalasia ‘a e totonu ‘a e ‘a e kakai ‘o tonumia ai ‘a e fakamaau totonu. Na’e kau heni ‘a e sauni ‘ikai ha makatu’unga pea iku ki he mole ‘'a e mo’ui ‘e laui miliona mo e ngaahi fakamamahi 'oku 'ikai malava ke laua.

Na’e tatau heni ‘a Mandela mo Gandhi ‘o ‘Initia ‘i he tui ki he ngāue fakataha ‘i he laumalie ‘o e langafonua ka ‘oku ‘ikai ko e loto’i sauni ‘o makatu’unga ‘i he taukei ‘o e kuohili.’Oku ‘uhinga ‘a Mandela heni mo Gandhi ki he ngāue fakataha mo e langafonua kae nofo pe ‘i loto ‘i he seakale ‘o e lao pea ke kei kumia ai pe 'a e fakamaau totonu mo hono ngaahi taumu'a 'o fakatatau ki he fa'unga pule faka-sivilaise 'o e sosaieti mo e pule 'a e lao.

‘Oku kehe ‘eni ia mei hono maumau’i ‘o e lao mo e ngaahi tu’utu’uni faka-sosaieti ‘a ia ‘oku ‘i ai hono ngaahi tautea. Ko e kumi leva ki he fakamaau totonu ‘oku fakahoko ia ke fakatau’ataina ‘a e kakai fakataautaha, kulupu pe koe kakai ‘o ha sosaieti mei hono tāpalasia ‘enau totonu ‘i he funga ‘o hono mamau’i ‘o e lao ‘e ha taautaha, kulupu pea koha kautaha pea ko e fatongia mamafa koia ‘oku fakahoko ia ‘e he sisitemi faka-Fakamaau’anga ‘o ha fonua pea takimu'a ai 'a e Temokalati.

‘Oku ‘i ai foki ‘a e ngaahi ha’iha’i fakatukufakaholo ‘oku ne tu’u ‘i he taimi lahi ke fakafe’atungia’i ‘a e kumi ki he fakamaau totonu ka ‘oku hange koe lea fakatalutalu fakamamani lahi ‘a ia ‘oku muimui kiai ‘a e ngaahi fonua sivilaise “”oku ‘ikai ha taha ‘e ma'olunga he lao” (No one is above the law). Ko e ta'au 'o e temokalati 'oku fai 'a e tulifua kiai 'a e fonua 'oku fu'u mahu'inga ke 'oua 'e li'ekina 'a e kumi ki he fakamaau totonu.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.