Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Tō Kekehekehe ‘i he Potungāue Ako Featured

'Ata mei he taha ngaahi Lautohi Pule'anga 'i Ha'apai 'Ata mei he taha ngaahi Lautohi Pule'anga 'i Ha'apai

Nuku'alofa, 28 Sepitema 2015. Ko e kaveinga mahu’inga ‘eni ‘oku vivili pea ‘oku fai kiai ‘a e tokanga ‘a e fonua pea ‘oku ‘i ai ‘a e totonu kiai ‘a e kakai kenau ‘ilo ‘a e tu’unga ‘oku ‘i ai ‘a e ako mo e ngaahi fokotu’utu’u ‘oku lolotonga fakahoko ‘e he Pule’anga fekau’aki mo hono liliu ‘a e ngaahi founga tokua ko e faito’o ia tene solova ‘a e holo ‘a e ako ‘i he fonua.

‘Oku mahu’inga ‘eni he ‘oku fepaki lahi ‘a e me’a kuo tala pea fakahā ‘e he Palēmia ‘a ia ‘oku malumalu ai ‘a e Potungāue Ako mo e me’a ‘oku tuku mai ‘e he kau mataotao ‘i he mala’e ‘o e ako pehē ki he ngaahi kautaha fakavāhenga (Regional Organisations) ‘a ia ‘oku nau tokanga’i ‘a e ako ki he Pasifiki.

Na’e Fakamahino mai pe foki ‘i hono faka’eke’eke ‘o Dr. ‘Uhila Mo e Langi Fasi mei he va’a ‘oku nau tokanga’i hono sivisivivi’i ‘o e tu’unga taau pe ko e kakano ‘o e ako EQAP (Education Quality and Assessment Program) ‘a e Va’a Faka-Sekelitali ‘a e Pasifiki (SPC) ‘i he polokalama “Lalanga Ha Kaha’u Falala’anga” ‘a e Potungāue Ako ‘a e tu’unga vaivai ‘o e savea na’e fakafalala ki ai ‘a e Palēmia hangē ko ‘ene me’a tokua ‘oku fakapapau’i mei he savea na’e fakahoko ‘e Pīveni Piukala ‘oku holo ‘a e ako ‘i he fonua pea ko e faito’o ko e foki ki he maaka to’ofua (raw marks).

Ko e poini ‘oku fai kiai ‘a e tokanga heni ko e tō kehekehe ‘a e ma’u ‘a e Palēmia mo e taukave ‘a e kau mataotao ‘i he ako ‘oku nau ngāue tonu ki he kaveinga ni. ‘Oku fehu’ia leva mei heni ‘a hono talaki kuo tali ‘e Fisi mo Ha’amoa ‘a e founga ‘oku tau malele kiai lolotonga ia ‘oku ‘ikai tali 'eni 'e Fisi pea 'ikai mahino mo Ha'amoa.

‘Oku pelepelengesi ‘a e kaveinga ko’eni ki he fonua pea ‘oku hā mahino mei heni ‘oku ‘ikai tui tatau ‘a e Palēmia mo e kau mataotao kuo teu’i ‘i he ako ‘i he Potungāue pea kuo fakamo’oni mai ‘eni kiai ‘a e ngaahi fakamatala ‘a e kau mataotao ‘i he ako ko e kakai Tonga ka ‘oku nau ngāue ma’ae vāhenga Pasifiki. Kuo ‘osi tuku mai foki ‘e Dr. Vīsesio Pongi ‘ene fakamatala kimu’a atu pea ‘oku mahino mai ‘oku ‘ikai ke tatau ia mo e fiema’u mo e tui ‘a e Palēmia.

Kapau leva ko Tonga ni pē tene lele ‘aki ‘a e founga ‘oku tui kiai hotau taki faka-Politikale pea ‘oku totonu leva ke fehu’i ‘e he kakai ‘o e fonua ‘oku ako ‘enau fānau ‘i he sistemi ‘oku tau malele kiai pe ‘e hoko atu leva mei heni ki fe?. Ko e fē ‘a e ngaahi sino fekau’aki tenau fakatokanga’i mo tali ‘etau sisitemi ako?, ‘e hoko atu e ako ‘a e fanau ki tu’apule’anga pe tetau lele faka-lokolo pē?, mo e ngaahi fehu’i lahi ‘oku totonu mo taau ke ‘eke.

Ko e ta’au foki ‘eni ‘o e faka-Kolope (Globalisation) pea ‘i he tu’u faka-vāhenga (regionalism) ‘oku mahu’inga ‘a e fakaukau’aki he kuo hoko ‘a mamani ko e kolo pe ‘e taha (global village) pea tatau pe ‘i he tu’unga faka-Pasifiki. ‘Oku mahu’inga leva heni ketau malele ki he me’a ‘oku tau fekau’aki ai ‘o makatu’unga ‘i he fengāue’aki hangē ko e ta’au ‘oku tau lolotonga lele ai.

Na’e fakamahino e foki ‘e Dr. Fasi ‘oku lahi e ngaahi me’a ia ke fai hono fakatokanga’i ‘i ha savea ke fakamahino ‘a e holo ‘a e tu’unga ‘oku ‘i ai ‘a e ako pea ‘oku kau kiai ‘a e kau faiako, naunau ako, tu’unga ma’u ako mo loki ako, silapa mo e ngaahi me’a lahi ‘a ia na’e lave atu pe kiai ‘a e ongoongo ni ki mu’a atu. ‘I he taimi tatau ‘oku ‘ikai ke fakapapau’i (guarantee) mai ‘e he fa’ahinga savea kuo fakahoko ‘e ola lelei ‘a e faito’o ko’eni kuo fokotu’u mai ketau foki ki he maaka to’ofua (raw marks) pea ‘oku tu’u fakatu’utamaki leva.

Kaikehe ‘oku ‘ilonga lelei ‘a e tō kehekehe ‘oku hoko 'i he Potungāue Ako pea ‘oku ‘i ai mo e talanoa ‘oku sasala ‘oku fai mo e fakatonutonu fakalao ki hono fili ‘o e CEO ‘a e Potungāue. ‘I he’ene pehē leva ‘oku tuha mo taau ke hoha’a ‘a e kakai ‘o e fonua he ko e taulanga ‘eni ‘oku sio kiai ‘a e mātu’a tauhi fānau telia ‘a e kaha’u ‘enau fanga pele.

‘Oku ‘iai ‘a e tui ta’e toe veiveiua ko e kaveinga ‘eni ke tālanga’i pea ‘oua ‘e fakahoko ‘aki ‘a e ongo, fiema’u fakafo’ituitui mo e fakafuofua ka ke fakahoko ‘aki ‘a e lelei taha ‘e ala malava. ‘Oku fu’u fiema’u lahi heni ‘a e me’angāue mahu’inga ko e fanongo.

12 comments

  • Fahina
    Fahina Tuesday, 15 December 2015 13:05 Comment Link

    Koe totongi pe ena oe fo'i ngaue ka koe kakato 'a e software pea 'e toki a'u leva ki he miliona hono fakatau ki he Potungaue ... koe ki'i fakaloloto atu pe 'ena ke toe ki'i mahino ange 'a e hikihiki moe tu'unga koia kapau 'e tali kene fai e ngaue 'o lava pea kuo pau foki ke fakatau ia 'ehe Ministry ke fai'aki 'ene ngaue ... oku 'ikai toe fu'u 'iai ha software ia he koe maaka raw oku hangatonu pe hono fakahu ..

    Report
  • Hafoka
    Hafoka Monday, 14 December 2015 12:21 Comment Link

    Koia pe Mark he 'oku nau tokolahi pea he'ikai ongo 'a e 1kilu 5mano ia. Mou fangota ai leva ka mou hu ki tu'a mo e fktupumala ki he fonua.

    Report
  • Mark Hanson
    Mark Hanson Monday, 14 December 2015 11:13 Comment Link

    'Oku 'iai e talanoa sasala mei loto Potungaue Ako koe pa'anga na'e totongi kia Piveni koe $2kilu, koe hiki hake ia mei he $1kilu-5mano na'e 'uluaki fakaha mai. Faka'ulia koe hikihiki e totongi e siana ngaue ta'efakalao he va'a Sivi 'ae potungaue ako. Mahalo 'e 'osi fakataha pe 'ene ngaue ki he sivi e ta'u ni moe a'u ki he miliona 'ene totongi.

    Report
  • Sione A. Mokofisi
    Sione A. Mokofisi Monday, 14 December 2015 06:17 Comment Link

    DEAR MRS. LUCY MOALA-MAFI...Deputy Chief Executive Officer (Responsible for Human Resource Management & International and UNESCO Affairs), Ministry of Education and Training - Kingdom of Tonga.
    Kuo ke tukuaki'i 'a e ta'e totonu 'a e ngāue 'a e mītiá:
    (1) Fiema'u mei he mītiá, mo e mātu'a 'a e fānau akó, 'a e ngaahi talí ko 'eni: (a) Ko e hā ho'o fakamo'oni akó, mo ho'o taukei ngāué kimu'a pea ke toki tangutu 'i he 'ofisi ko 'ena? (b) ko e hā e faka-mo'oni ako mo e taukei ngāue 'a Pīveni Piukala? (c) Na'e tu'uaki mo tukumai ki tu'a 'a e ngāue fale'i ki he $150,000 na'e foaki (appoint) kia Pīvení ke fai ha fe'auhi ki ai 'a e kakaí, pē na'e foaki fake-pone'i pē?
    (2) 'O kapau ko e $150,000 ki he ngāue fale'i faka-komipiuta, (a) 'e fiha leva 'a hono fa'u 'o e polokalama "software?" (b) 'E fiha 'a hono fokotu'u (implement & installation) 'o e polokamá ni? (c) 'E fiha 'a hono ako'i 'o e kau faiakó kenau tauhi hokohoko (maintenance) 'a e polokalamá ni? (d) 'E fiha 'a e aleapau ke tauhi faka-tekinikale (service contract) 'i he hoko 'a e ngaahi palopalema ki he polokalamá ni? (e) 'O ka ta'e fakafiemālie ki he Potungāue Akó mo e mātu'a 'a e fānau akó (stakeholders), ko e hā e totongi fakafoki mai (re-imbursement) ka e fakafoki atu 'enau polokalamá?
    (3) Na'a ke tohi 'o pehē ko e fale'i ki he fetongi 'o e polokalama komipiutá (software) 'oku "$150,000 pē, kā 'oku 'ikai ko e miliona." Ko e fiha leva 'a e toe ki hono faka-kakato 'o e fakatau mai 'o e polokalmá ni, pe 'e ta'u 'e fiha (1, 2, 5, 10, 20, etc.) 'oku tukupā (warranty) mai ai 'e he kautaha 'a Pīveni mo Siaosi Põhivá 'e lele ai 'a 'ena polokamá?
    (4) Pea talu ena ho'o taukapo'i mai 'a e "taukei" 'a e ongo tangatá ni 'o faka-fepaki ki he 'eku faka-fuofua 'e laka 'a e fakamolé 'i he $1 milioná, kuo fēfē 'a e teu faka'ilo au 'e he ongo tangatá ni? 'Oku ou kei talitali atu. Kuo ke faka'aonga'i ho mafai 'i ho'o lakangá ke hoko ko e loungutu (mouth piece) 'o e ongo tangatá ni.

    Report
  • Sione A. Mokofisi
    Sione A. Mokofisi Monday, 14 December 2015 05:18 Comment Link

    DEAR MRS. LUCY MOALA-MAFI...Deputy Chief Executive Officer (Responsible for Human Resource Management & International and UNESCO Affairs), Ministry of Education and Training - Kingdom of Tonga.
    Kuo ke tukuaki'i 'a e ta'e totonu 'a e ngāue 'a e mītiá:
    (1) Fiema'u mei he mītiá, mo e mātu'a 'a e fānau akó, 'a e ngaahi talí ko 'eni: (a) Ko e hā ho'o fakamo'oni akó, mo ho'o taukei ngāué kimu'a pea ke toki tangutu 'i he 'ofisi ko 'ena? (b) ko e hā e faka-mo'oni ako mo e taukei ngāue 'a Pīveni Piukala? (c) Na'e tu'uaki mo tukumai ki tu'a 'a e ngāue fale'i ki he $150,000 na'e foaki (appoint) kia Pīvení ke fai ha fe'auhi ki ai 'a e kakaí, pē na'e foaki fake-pone'i pē?
    (2) 'O kapau ko e $150,000 ki he ngāue fale'i faka-komipiuta, (a) 'e fiha leva 'a hono fa'u 'o e polokalama "software?" (b) 'E fiha 'a hono fokotu'u (implement & installation) 'o e polokamá ni? (c) 'E fiha 'a hono ako'i 'o e kau faiakó kenau tauhi hokohoko (maintenance) 'a e polokalamá ni? (d) 'E fiha 'a e aleapau ke tauhi faka-tekinikale (service contract) 'i he hoko 'a e ngaahi palopalema ki he polokalamá ni? (e) 'O ka ta'e fakafiemālie ki he Potungāue Akó mo e mātu'a 'a e fānau akó (stakeholders), ko e hā e totongi fakafoki mai (re-imbursement) ka e fakafoki atu 'enau polokalamá?
    (3) Na'a ke tohi 'o pehē ko e fale'i ki he fetongi 'o e polokalama komipiutá (software) 'oku "$150,000 pē, kā 'oku 'ikai ko e miliona." Ko e fiha leva 'a e toe ki hono faka-kakato 'o e fakatau mai 'o e polokalmá ni, pe 'e ta'u 'e fiha (1, 2, 5, 10, 20, etc.) 'oku tukupā (warranty) mai ai 'e he kautaha 'a Pīveni mo Siaosi Põhivá 'e lele ai 'a 'ena polokamá?
    (4) Pea talu ena ho'o taukapo'i mai 'a e "taukei" 'a e ongo tangatá ni 'o faka-fepaki ki he 'eku faka-fuofua 'e laka 'a e fakamolé 'i he $1 milioná, kuo fēfē 'a e teu faka'ilo au 'e he ongo tangatá ni? 'Oku ou kei talitali atu. Kuo ke faka'aonga'i ho mafai 'i ho'o lakangá ke hoko ko e loungutu (mouth piece) 'o e ongo tangatá ni.

    Report
  • s85501960
    s85501960 Wednesday, 07 October 2015 18:31 Comment Link

    Ko e poini ko hono 'ave 'o Piveni ki loto 'oku 'ikai ko ha taha ngaue pea kuo 'ave 'a 'Ana lolotoga e taimi lahi e ngaue ki he sivi. Ko e ha e toe loi 'a Piveni 'oku fai ai kuo 'osi 'omai 'e Dr Fasi mo Dr Pongi e mo'oni pea ko e me'a ia kuo 'osi tali 'e mamani. Tuku e 'ai ke tau muimui ki Tuvalu mo Ha'amoa he 'oku 'ikai ko ha Fonua ia ke tau sipinga mei ai. Mo'oni ko Fisi 'oku fiema'u 'e he misinitaa ke raw maaka pea ko Dr Pongi 'oku ne fai e ngaue ki ai ka 'oku ne fale'i 'oku 'ikai ha me'a ko e raw raw mark. Ko e kakai ia ketau fanongo ki ai. Ko e ngaahi principles 'a Piveni ko e me'a faka IT ia. Fiema'u e me'a fakaako ke tataki'aki e ako. Ne 'osi tala e Dr Fasi ko e me'a kotoa 'oku fiema'u e he minisitaa 'oku katoa pe ia he software 'oku lolotonga ngaue'aki pea 'oku ta'etotongi.

    Report
  • Mark Hanson
    Mark Hanson Wednesday, 07 October 2015 14:53 Comment Link

    Tukulalo mahalo 'e hanga 'ehe email ko ena 'ae CEO le'ole'o ki he'ene kau paipa 'o fakama'ala'ala e konga e me'a 'oku ke fifili ki ai.
    On Fri, Sep 25, 2015 at 7:49 AM, Lucy Moala-Mafi wrote:
    Dear All,
    As a result of many enquiries from media agencies about the situation the Ministry is now in, I am kindly asking your assistance to be more alert and factual when you talk to the public or media about issues that we discuss in our senior management meeting.
    After the senior management meeting on Wednesday, there were some issues that have gone to the media as follows:-
    1. That the Ministry has appointed Piveni to a position at Exams Unit. This is wrong. As I informed you, the Ministry has sent a proposal to the Central Procurement Committee for the development of an integrated assessment software and for Piveni to develop this software for the sum of TOP$150,000 (not millions). Approval will be subject to the approval of the Committee. What he is doing now at the Exams Unit is filling in gaps of examination student enrolment data that the Hon. Minister had commissioned him to do in July 2015 to trace progress of individual students from SEE to Form 7, something that the Examinations Unit and EMIS have not been able to do, that is, at the press of a button, what is the progress of Child X from SEE to Form 7, and possibly where are they now. He is doing this work voluntarily.
    2. That the Ministry assigned Piveni to represent the Ministry at the Advisory Council for Education meeting on Monday, 21 Sept. Again, this is wrong. It was a sub-committee meeting and he was called by the Chairperson to explain examination related issues.
    3. That Lucy has written to the Hon. Prime Minister asking to withdraw the Acting from her because she can't do the job. Again, this is wrong. I have not written anything to the Minister in this regard.
    4. That the reasons for the recent transfers were relating to exam issues. This we do not know. Only the Hon. Minister can answer.
    5. That someone from another division is Acting CEdO Exams. Again, this is wrong. It is Jenny at the Exams Unit who is acting.
    Hope that this will be of some help, and to make you aware of the possibility of twisted stories by the media. It has also been drawn to our attention that the media interviews people live without their knowledge, just in case you didn't know.
    Malo.
    Mrs. Lucy MOALA-MAFI
    Deputy Chief Executive Officer (Responsible for Human Resource Management & International and UNESCO Affairs)
    Ministry of Education and Training - Kingdom of Tonga;
    Phone: (676) 23511; Fax: (676) 23596

    Report
  • student\s85501960
    student\s85501960 Wednesday, 07 October 2015 13:12 Comment Link

    'Io, ko e taha ia e ngaahi me'a kuo loto mamahi ai e kau ngaue pea teu ai e tohi tangi. 'Oku ta'efakalao hono hiki tautea ta'e'iai ha hala 'a 'Ana Lupe Voi mei he va'a sivi kae 'alu atu 'a Piveni 'o fetongi ka 'oku 'ikai ha'ane 'ilo ki he ngaue.

    Report
  • Tukulalo
    Tukulalo Wednesday, 07 October 2015 11:16 Comment Link

    Malo e talanoa pea ko'eku fie'ilo pe kuo ngaue 'a Piveni ia he Potungaue Ako?....

    Report
  • Ótule Lahi
    Ótule Lahi Tuesday, 29 September 2015 12:19 Comment Link

    Haue Tonga ko e ha meá te tau iku ki ai Fakapo émau fanau mo honau kahaú Mou ófa mai muá kau maú mafai mou fai muá ha ngaue maá kimautolu mo homau ngaahi hako he óku íkai ha mau mafai pe ivi ke mau kau hono aleaí e meá ni Kapau ko e moóni ena ku hiki pulu ia Aue tuku muá.Kole atu sio mai ki he kahaú e fanau e fonua. Malo Fahina pea poupou atu kia Sifa naá kuo taimi ke tau o a ki falelotu.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top