Logo
Print this page

Ko hotau anga fakafonua mo e tukufakaholo tene fakama’opo’opo kitautolu Featured

Ko hotau anga fakafonua mo e tukufakaholo tene fakama’opo’opo kitautolu

Lau 'a e 'Etita

Ko hotau anga fakafonua mo e tukufakaholo tene fakama’opo’opo kitautolu

‘Oku tau a’u mai ki he manga hala ‘i he’etau fononga kuo lahi ‘a e ngaahi me’a ia ‘oku hoko mo liliu ‘o tatau pe he tafa’aki faka-sōsiale, faka-‘ikonomika mo faka-politikale.

‘Oku liliu foki ‘a e me’a kotoa ‘o tatau kotoa he ngaahi tafa’aki ‘o e mo’ui ka koe me’a ‘oku liliu māmālie pea tolonga koia ‘oku mahino mai ‘a hono fiema’u kekei pukepuke mo fakatolonga he ‘oku malu pea hao ai ‘a ‘etau nofo pea ‘oku melino mo ma’uma’uluta ai ‘a e fonua.

Ko e liliu kotoa pe ‘oku ‘i ai hono ola lelei pea mo hono ola kovi pea ‘oku fiema’u ‘a e taimi lahi ki he liliu he ‘oku felekeu ‘i he taimi ‘oku fakavave’i ai pea ‘oku fa’a taimi hala hono tukunoa’i ‘ikai ke fei mo fakahoko ka ‘oku matu’aki fiema’u ke siofi fakalelei, sivisivi’i pea fokasi mo vavalo’i ‘a hono ola pea fai mei ai ‘a hono fakafuofua pe 'e fakahoko pe 'ikai.

‘Oku totonu foki ‘i he taimi tatau ketau fakatokanga’i koe liliu kotoa ia ‘e makatu’unga pe hono ola ‘i he ‘atakai faka-sōsiale, faka-‘ikonomika mo faka-politikale kae tautautefito ki he fa’unga fakatukufakaholo ‘o e sosaieti pe fonua koia.

‘I he ngaahi me’a ‘oku hoko ‘i hotau ‘atakai ‘i he ngaahi ‘aho ni ‘o tatau pe ‘i he tafa’aki faka-sōsiale, faka-‘ikonomika mo faka-politikale ‘oku hoko ‘a e longoa’a mo e fakafa’afa’ahi pea ‘oku takitaha teke ‘ene tafaaki mo ‘ene ‘asenita ka ‘oku fua ‘e he fonua ia ‘a hono kanongatamaki pea 'oku 'ikai koha sipinga lelei ia ke sio mo ako mei ai 'a e hakotupu 'o e fonua.

‘Oku malele vave ‘a hotau kakai ke tohoaki mai ‘a e ngaahi mōtolo mo e ngaahi halafononga faka-sōsiale, faka-‘ikonomika mo faka-politikale faka-uēsite pe faka-muli ketau muimui kiai ‘a ia ‘oku faka’ofo’ofa pe ia ‘iate ia pē pea ‘oku ne taki ngofua ‘etau tokanga mo ‘etau manako ka ko hono fakahoko (implentation) koe talanoa ia ‘oku mātu’aki lōlōa, kehe pea mo fihi foki.

‘Oku aka ‘a e ngaahi liliu koia ‘oku hoko pea tau feinga ke fakatātā kiai ‘i he ngaahi makatu’unga faka-tukufakaholo kuo laui senituli ‘ene tukutuku’au mai pea na’e fakatoka ‘i he ngaahi makatu’unga fefeka pea hōhōa tatau mo e tukutuku’au mai ‘a e ngaahi soisaieti koia ‘o hangē koe makape ‘a e komesiale ‘i Pilitānia ‘i he senituli 19 mo e Liukava ‘i Falanise ‘i he senituli 18.

‘Oku kehekehe fau ia mo Tonga ni he na’e lalanga hotau tukufakaholo 'i he fāa’i kaveikoula ‘a ia Tauhi Vā, Faka’apa’apa, Loto Tō mo e Mamahi’i Me’a pea ‘oku makehe ai ‘a Tonga ia mei he toenga ‘o mamani.

Na’e fakamali’i leva ‘a e ‘etau tukufakaholo ‘a ia ‘oku aka pea tupu mai mei he Faa’i Kaveikoula pea mo e lotu faka-Kalisitiane ‘i he’ena hake mai ki he fonua ni ‘o hoko ia ko e konga mahu’inga hotau tukufakaholo ‘a ia ‘oku a’u mai ai pe ki he ‘aho ni.

‘Oku mahu’inga ‘a e liliu ia kae fakafuo ki he’etau tukufakaholo mo e me’a ‘oku tau anga kiai he tene pua’ki mai ‘a e ola ‘oku kehe.

‘Oku ‘uhinga ‘eni ke kei nofo pe ‘a e faka’apa’apa, tauhi vaha’a, mamahi’i me’a mo loto tō ‘i he ve’eteka ‘o e liliu mo e me’a ‘e ala fakahoko.

‘E ha’i fakataha leva ‘a e Faa’i Kaveikoula mo e lotu faka-kalisitiane 'a ia kuo hoko koe konga 'etau tukufakaholo pea fakama'u 'i he tukufonuaki langi 'i Pouono pea hoko ia ko e makatu’unga ‘o ‘etau langa fakalakalaka faka-sōsiale, faka-‘ikonomika mo faka-politikale.

Kapau tetau vakai ki he ngaahi fonua 'Esia, koe ngaahi makatu'unga faka-'Esia (Asian Values) 'oku makatu'unga ai 'a e langa fakalakalaka 'a e ngaahi fonua 'Esia pea 'oku ho'ata mai ia 'i he tu'ukimu'a 'a Siaina mo Siapani 'i he langa fakalakalaka 'i he tu'unga faka-kolope 'a ia 'oku 'uhinga ia 'i he'enau aoao mai 'a e me'a 'oku lelei  mo e ngaahi liliu faka-uēsite 'o fakamali'i mo e ngaahi makatu'unga fakatukufakaholo 'a 'Esia.

'I he keisi 'a Tonga, ko ‘ene nofo pe ‘a e ‘uuni me’a ni 'a ia 'oku fai 'a e lave kiai 'i 'olunga ‘i he’etau langa fonua mo e langa fakalakalaka pea fakamali’i mo e liliu ‘i he tapa kotoa ‘o e mo’ui ko 'ene si'isi'i ia 'a e longoa'a pea koe halafononga ia ki he melino mo e ma'uma'uluta ‘a e fonua hange koia 'oku tau faka'amu kiai.

Toki hoko atu

 

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.