Logo
Print this page

Lahi ange kavenga fakapa’anga ‘a e Pule’anga ki he Covid-19 Featured

Lahi ange kavenga fakapa’anga ‘a e Pule’anga ki he Covid-19

Lau 'a e 'Etita

Lahi ange kavenga fakapa’anga ‘a e Pule’anga ki he Covid-19

‘Oku ‘alu pe foki ‘a e taimi mo e toe fakautuutu ange ‘a e tokolahi ‘o e kakai ‘i he mamani kuo ma’u kinautolu ‘e he mahaki fakalilifu koe Covid-19.

‘Oku kehe leva ‘a e ‘amanaki ‘i he taimi ni ki ha taimi vave ‘e foki ai ‘a e ngaahi fonua ki he nōmolo pea kuo toe ta’ofi ‘a hono fakaava ‘o e ngaahi kau’āfonua ‘a ia ‘oku ne ‘omai ‘a e ‘ata kehe ‘o e hu’unga ‘o e Covid-19 mo ‘ene tu’u ki he kaha’u ‘oku ‘i he tu’unga ta’epau.

‘Oku fakamahino mai ‘e he Covid-19 ‘oku ‘ikai ha me’a ia koe ‘osi mateuteu pea ‘oku kei tu’u lavea ngofua pe ‘a e ngaahi fonua lalahi mo tu’umālie pea ‘e toe fakaloloma mo faingata’a ange ki he ngaahi fonua iiki mo fakafalalaange ki he ngaahi ha’aha’a ‘o e mahaki faka’auha ni.

‘I he keisi ‘a Tonga ni ‘oku fakafuofua ki he pa’anga ‘e nima kilu pe ofi kiai ($500,000) ‘a e fakamole ‘a e Pule’anga ki hono fakafoki mai mo hono kolonitini ‘a e toko 57 pe 58 nai hotau kakai na’e fakafoki mai mei Fisi ‘i he fo’i ‘aho pe ‘e 14.

Kuo lēsisita foki ‘a e hingoa ‘oku ofi he toko 3000 ‘a hotau kakai ‘oku nau faka’amu ke fakafoki mai kinautolu ki Tonga ni pea kuo laka he toko 7000 ‘a kinautolu hotau kāinga Tonga ‘oku nau kei fihia atu he ngaahi fonua muli tautautefito ki Nu’usila, ‘Aositelēlia mo ‘Amelika foki ‘a ia ‘oku fiema’u kenau foki mai.

‘Oku toe nga’unu mo e ngaahi fonua ‘oku fihia atu ai hotau kāinga ‘o hangē ko Nu’usila ke fakafoki mai kinautolu pea neongo ‘oku te’eki ke mahino ka koe faka’ilonga ia 'e malava ke hoko 'eni.

Ko e kavenga fakapa’anga leva ki he Pule’anga ‘oku lahi pea ‘oku fai hono fakamālō’ia ‘a e tokoni ‘a e ngaahi fonua muli pehe ki he ngaahi kautaha tokoni mo e ngaahi hoa ngāue ka ‘i he taimi tatau ‘oku mahu’inga ‘a e fakapotopoto’i ‘a e pa’anga ‘a e fonua ‘i he taimi faingata’a ni he ‘oku ta’epau ‘a e kaha’u.

‘Oku mahino foki ‘i he taimi tatau kapau ‘e ma’u ha faito’o ia ki he Covid-19 ‘oku kei ta’epau pe ha taimi ia ‘e a’u mai ki Tonga ni pea neongo ‘oku te’eki a’u mai ‘a e mahaki ki Tonga ni ‘oku tau ‘osi faingata’a’ia pe kitautolu mo mafasia faka-pa’anga ‘i hono fakafoki mai mo hono kolonitini hotau kakai huanoa kapau ‘e toe a’u mai ‘a e Covid-19 ki Tonga ni.

‘Oku ‘ikai toeveiveiua ‘a e poupou ki hono fakafoki mai hotau kakai pea koe fatongia ia ‘o e Pule’anga pea ‘oku mahu’inga ka ‘i he taimi tatau ‘oku toe mahu’inga pē ke tāpuni mo malu’i hotau kau’āfonua ke ‘oua ‘e hū mai ‘a e Covid-19 he 'oku tau kau he ngaahi fonu'a tokosi'i 'oku kei hao pea te'eki a'u kiai 'a e Covid-19..

Ko e fatongia ia ‘o e kau taki ke fua tautau mo fakapalanisi pe koe hā ‘a e me’a totonu ke fakahoko pea tau poupou kiai ka ‘i he taimi tatau ‘oku totonu kenau taliui pe ki he nunu’a ‘enau fai tu’utu’uni neongo ‘oku tau faka’amu pe kiha ola ‘oku lelei.

Kapau ‘e hokohoko atu ‘a polokalama fakafoki mai hotau kakai ‘oku mahino ‘e ‘eva atu he lau miliona lahi ‘a e fakamole pea ‘oku mahino ko e fakamole ko’eni ‘e fu’u lahi ia ki he pa’anga na’e teuteu he patiseti ‘a e fonua ki he Covid-19.

‘Oku mahu’inga leva heni ‘a e alēlēa fakatipilometika mo e ngaahi fonua ‘oku fakapaea atu ai hotau kakai ki ha founga ‘e malava kenau tokoni ki hono tukuange ha faingamālie ki hotau kakai kenau kei fakatatali pe ‘i muli he ‘oku faingāmalie ange 'a e tu'unga fakamo'ui pea mo ‘enau mateuteu ki he Covid-19.

Kuo tuku mai foki ‘a e fakamatala mei he Pule’anga ‘oku fai e ngāue ke fai hano fakalelei e Kemi Taliai, Hotele Kupesi, ‘Atele Indoor Stadium pea ‘oku ‘ikai ke puli ko e fakamole fakapa’anga ‘eni ‘e lahi pea 'oku te'eki ketau mateuteu ki he tafihu ko'eni 'a e Covid-19 fakamamani lahi.

Kaikehe ‘oku mahino mai ‘i he’ene tu’u he taimi ni mo e fakalalahi ‘a e mafola ‘a e Covid-19 ‘oku fu’u fiema’u e fakapotopoto pea koe kavenga fakapa’anga ki he Pule’anga 'e toe lahi ange pea koe fiema'u vivili taha 'eni ki he fonua.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.