Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Tu’utu’uni Ngāue 'A e Pule’anga (Government Policy) Featured

Tu’utu’uni Ngāue 'A e Pule’anga (Government Policy)

Nuku'alofa, 9 Sune 2015. Ko e ngaahi fokotu’utu’u/fa’u tu’utu’uni ngāue ‘a e Pule’anga ‘o ha fonua ‘a ia ‘oku toe ‘iloa koe polisī (government policy) ‘oku taumu’a taha pe ia ki he lelei ‘a e kakai ‘o e fonua koia.

Ko hono toe fakalea ‘e taha ko hono liliu ia ‘oha ngaahi fakakaukau lelei ‘oku taumu’a ki he langafonua ke hoko koha ngāue pea ‘e ‘aonga. ‘Oku ‘ikai foki hohoa tatau ‘i he fa’unga pule faka temokalati ki ha fonua ke fa’u ha fa’ahinga tu’utu’uni ngāue ‘e kovi hono ola ki hono kakai.

‘Oku ‘uhinga ‘eni he ‘oku ‘osi mahino ta’e toe veiveiua mei he fa’unga faka temokalati ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi founga (mechanisms) kene malu’i ‘a e kakai kuo ‘osi fakatoka pea ‘e malava ai ke tuku kitu’a ‘e he kakai ‘a e taki pe koe Pule’anga tenau fa’u ha ngaahi tu’utu’uni ngāue ‘e uesia ai ‘a ‘enau mo’ui hange koia ‘oku angamaheni ‘aki.

‘Oku ‘i ai ‘a e faka’amu ke fakamahino ko e fokotu’utu’u ngāue ‘a ha Pule’anga ‘oku taumu’a taha pe ia kene liliu ‘a e tu’unga fakasosiale, fakatukufakaholo mo faka’ikonomika ‘o e fonua koia mei he tu’unga ‘oku ‘i ai ‘i ha vaha’a taimi kiha toe tu’unga ‘oku fakalakalaka, malu mo lelei ange.

He’ikai pe foki ke malava ke ta’ofi hono fakaanga’i ‘o e ngaahi fokotu’utu’u ngāue ‘a e Pule’anga he ‘oku hoko pe ‘i he tapa kehekehe ‘o e sosaieti ‘o kau ai ‘a e fāmili mo e siasi ka ‘oku natula ‘a e fokotu’utu’u ngāue ki he lelei ma’ae kakai ‘o ha fonua fakalukufua pe koe kau memipa ‘o ha fa’ahinga kulupu he sosaieti.

‘Oku ‘ikai ha fokotu’utu’u ngāue pe ha fa’ahinga polisī ‘oku totonu kene fakatupu ha mamahi pe koha tala’a ‘i he kakai ‘o e fonua pe tene ‘ai ke tō noa pe siva ‘a e ‘amanaki ‘a e kakai. ‘I he fa’unga Pule’anga faka paati ‘oku totonu ke tatau ‘a e polisī ‘a e paati lolotonga ‘a e kemipeini mo e taimi tenau hoko ai ‘o Pule’anga.

Kapau na’a nau malanga’i ke holo ‘a e totongi e ‘uhila, vai mo e tute pea kuopau leva kenau fa’u tu’utu’uni pe koe polisī koia tene a’usia ‘a e taumu’a koia. Ko e tu’utu’uni leva koia ‘e fakafuo mai leva ia ‘i he ngaahi founga ngāue kehekehe kae tautautefito ki he’ene ‘ata mai ‘i he patiseti ‘a e fonua ‘oku fakahoko e fokotu’utu’u mo e ngāue ke holoki ‘a e tukuhau, totongi vai, totongi ‘uhila mo e ngaahi me’a pehē.

‘Oku fa’u foki ‘e he Pule’anga ‘a e ngaahi tu’utu’uni ngāue kene hanga ‘o tau’i, fakasi’isi’i pe solova ‘a e ngaahi pole faka sosiale, tukufakaholo mo faka ‘ikonomika ‘i he fonua kae tautau tefito ki he ngaahi tefito’i kaveinga mahu’inga hange koe mo’ui, ako, mo e malu ‘a e nofo.

‘I he founga ngāue ‘a e Pule’anga Tonga kuo pau ke tu’utu’uni ‘e he Kapineti ke fa’u ha tu’utu’uni ngāue (policy direction) pea mei ai leva ke fo’u ha Lao kene fakamanava’i ‘a e tu’utu’uni ngāue koia ‘o fakatatau ki he Konisitutone ‘o e fonua.

Ko e fo’u tu’utu’uni ngāue ‘oku ‘i ai ‘a e kakai ‘oku nau le’olahi pe tenau malava ke teke ke fakahoko ‘a ia koe fa’ahi faka politikale pe koe kau ngāue faka politikale ‘o hangē koe kau fakafofonga Falealea, ngaahi kulupu taautaha ‘o kau ai e sosaieti sivile (civil society), ngaahi kulupu tokoni hange koe Kolosi Kula (voluntary groups), ngaahi kulupu fakakolo (community groups), ngaahi fakakaukau faka fonua (public opinions), ngaahi fakataha faka fonua (public consultations) pehē ki he mītia moe ngaahi kautaha ongoongo.

Ko e tu’utu’uni ngāue lelei ‘oku tu’uloa mo tolonga pea ‘ikai ngata ai ka ‘oku ne faka’ai’ai ‘a e kakai ‘oha fonua kenau ngāue mālohi mo faaitaha telia ‘a e fakalakalaka fakalukufua ‘a e fonua mo hono kaha’u.

‘Oku tau nga’unu atu ‘eni mo e patiseti ‘a e fonua pea ‘oku ho’ata mai heni ‘a e fa’u tu’utu’uniu ngāue pe polisī ‘a e Pule’anga ‘a ia kuo ‘osi pulusi mai ‘e he ngaahi mītia ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi tukuhau fo’ou ‘oku ‘i he loto’i patiseti ko’eni. 'Oku 'uhinga 'eni ki he tukuhau 'oku hilimai he tikite vakapuna mavahe atu mei Tonga ni mo e pa'anga hu mai mei muli. ‘Oku kau kiai mo e hiki vāhenga mo e ngaahi fakalahi kehe ‘a ia ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi makatu’unga lelei ai ke fehu’ia mo 'ilo kiai 'a e fonua.

 ‘Oku mahino pe foki koe Lao Fakaangaanga ‘a e patiseti pea 'oku te'eki ke mahino pe 'e tali pe 'ikai. 'I he taimi tatau ‘oku mahino mai ‘oku tokolahi ‘a e fa’ahi ‘a e Pule’anga pea ‘e malava noa pē ke tali mo paasi ‘eni. Ko e poini mahu’inga heni koe ngaahi polisī ‘oku fa’u ‘e he Pule’anga ‘o ho’ata mai he patiseti ‘a e fonua mo ‘ene fenapasi mo e ‘amanaki ‘a e kakai ‘o e fonua.

‘Oku lahi ‘a e ngaahi lelei ‘i he patiseti 2015/16 pea koe ta’au angamaheni pe ia pea ‘oku tau fakamalo’ia ai ‘a e ngāue ‘a e Pule’anga ka koe fatongia ‘o e mītia ‘i heni ke tokoni ki hono fakaa’u atu ‘a e ngaahi ‘engikolo kehekehe ‘oku ‘i ai ‘a e fa’u tu’utu’uni ngāue ‘a e Pule’anga mo 'ene felave'i mo 'enau mo'ui mo e anga hono tataki hotau ki’i fonua.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top