Logo
Print this page

"Visone ta’e ngāue koe mohe misi pea koe ngāue ta'e visone koe misi fakailifia" Featured

"Visone ta’e ngāue koe mohe misi pea koe ngāue ta'e visone koe misi fakailifia"

Lau 'a e 'Etita

"Visone ta’e fai ha ngāue koe mohe misi pea koe ngāue ‘ikai ha visone koe misi fakailifia"

Kuo lahi hono he’aki he ‘aho ni ‘a e fo’i lea koe visone pea neongo koe lea ko’eni ‘oku ‘ohake he tapa kotoa pe he mo’ui ka ‘oku fu’u mahu’inga ke mahino koe hā ‘a e visone pea koe hā hono mahu’inga.

Ko e lea foki ‘eni ‘oku lahi hono ngāue’aki ‘e he kau politikale ka ‘oku fiema’u ke fai ha vakai ia ki he ngaahi ‘elemeniti mo e ‘ātakai ‘o e visone kae malava ke mahu’inga malie hono toutou lea ‘aki.

Neongo ‘oku kehekehe pe ‘a hono faka’uhinga ‘o e visone pea toe kehekehe mo hono ‘uhinga ‘i he ‘ātakai faka-lotu, faka-politikale, faka-‘ikomika mo e hā fua ka ‘oku nau taumu’a pe mo e misi ki ha ola lelei ‘e ma’u ‘i he taimi kaha’u.

Ko e visone ‘oku malava pe ketau pehe ‘oku mahino ngofua ki he tokotaha kotoa ‘a e ‘uhinga ia ‘o e visone ka ‘oku ‘ikai ko ‘ene ngata pe ai he kuo pau ke toe fakahoko ha vakai ia ki hono ngāue’i ‘o e visone pea mo hono ola.

Ko e visone ‘i hono faka’uhinga koe sio atu ki he kaha’u pe koe sioloto pe misi mo fakakaukau ki ha ‘ata ‘o ha me’a ‘e malava ke hoko pea ma’u mei ai ha lelei ‘i he kaha’u pea ‘oku ‘alu fakataha foki mo e ngāue.

‘Oku fakatātā ‘aki ha taha ‘oku kuikui ‘o sio loto pe fakaukauloto ki ha me’a ‘oku ‘ikai hoko ka koe ‘ata pe mo ‘ene talotalo ko e me’a koia ‘oku ‘ikai ke mo’oni pe ‘ata ‘e malava ke hoko ‘o mo’oni pea tene tataki kiha lelei.

‘Oku ‘i ai ‘a e lea malie ‘a Palēmia Malolo ‘o ‘Initia ko Jawaharlal Nehru na’a ne pehe ai ko e “visone ta’efai ha ngāue koe mohe misi pea ngāue ‘ikai ha visone koe misi fakailifia” (A vision without action is a day dream and a action without vision is a nightmare)

Ko e lea mo’oni ‘eni he ‘oku ifo hono pu’aki ‘o e lea visone pea ifo hono fakaului ‘aki ‘a e kakai mo hono taki holo kinautolu ka koe fehu’i ‘oku tonu ke tau fai heni pe ‘oku hoko nai ‘a e visone ‘o mo’oni?.

Kapau tetau vakai ki he mala’e ‘o e politikale ‘a ia ‘oku lahi taha ai hono he’aki ‘a e lea ko e visone ke taki fakatokolahi ‘aki mo faka-ului ‘aki ‘a e kakai pea te tau ma’u mei ai ‘a  e ngaahi mo’oni'i me'a.

‘Oku ‘i ai ‘a e tokolahi kae tautautefito ki he kau muimui ‘o ha visone ‘oku ‘ikai kenau mahino’i ‘e kinautolu pe koe hā ‘a e visone ko ia ‘oku nau muimui kiai ka koe ‘alu pe he ta’au he ‘oku kau kiai hono maheni mo e famili taaufehi’a ki ha fa’unga ‘oku tu’u mo e kaungaako mo e hā fua.

‘Oku lahi ‘a e ngaahi visone ia he hisitōlia ‘oku hoko ‘o mo’oni hange koia kuo tau laau’ilo kiai pea ‘oku tu’uloa mo tolonga.

Ko e lahi ‘o e ngaahi visone faka-politikale he mamani ko’eni kuo ‘osi fakahoko ‘e he kau tangata ne ‘iloa ‘i he hisitōlia na’e ‘ikai mo’oni pea iku ki he masiva, mamahi mo e mate.

Ko e ngaahi visone koia na’e natula siokita pea fatu ‘i he laumalie ‘o e liukava, taaufehi’a, laulanu pea ko hono iku’anga kuo ‘osi lau kiai ‘a e hisitōlia ‘o hangē koe visone na’e fai ‘e Hitilā, Lenin mo Stalin ‘i he kongaloto ‘o e senituli 20 pehe kia Pol Pot ‘i he ta’u tahahiva-fitungofulu tupu pea mo e Isis ki mui ni mai pea ‘oku lolotonga hoko hotau kuonga.

‘Oku mahu’inga ke fai ‘a e visone ‘i he loto ‘oku hangamalie mo tau’atāina pea taumu’a ki he langafonua mo e fakalukufua ka ‘oku ‘ikai koha kulupu pē pe koha konga pe ‘o e sosaieti 'e lelei kiai he 'e iku pe ia ki he 'ata.

Ko hono fai lelei ‘i he taumu’a mo e laumalie lelei ‘e iku ki he melino, uoungataha mo e fiefia pea ke ngāue’i foki kae ‘oua ‘e fai pe he lau mo e fakauō ‘o ‘ikai hano kakano.

‘O hangē koe lau ‘a Nehru ‘oku ngāue’i ‘a e visone he ‘oku ‘ikai koha mohe misi pea koe ngāue ‘oku ‘i ai hono visone na’e fatu he laumalie lelei mo langafonua pea kena fe’ao he taimi kotoa pe kae iku ki he ola ‘oku lelei.

Ko hono ngāue’i foki ‘o e visone ‘oku filifili tangata ki he saluni pea takitaha tu'u 'a e toenga hono fatongia pea fetaliui'aki ai ka ‘oku ‘ikai ke pae noa’ia 'o 'ikai takitaha 'ilo hono tu'unga.

‘Oku toe talamai ‘e he hisitōlia koe holofa ‘a e ngaahi visone ‘iloa he hisitōlia ‘o kau ai ‘a e kominiusi (communism) ko e ‘ata pe. Ko e fasisi (facisim) leva ‘a e kau Nazi na'e 'ikai ngata koe 'ata pe ka na’e fokotu’utu’u he laumalie ‘ikai hangamalie pea toe pae no’ia foki 'o iku ki he ngalivale pea 'oku kei talanoa'i he to'utangata mo e to'utangata.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.