Logo
Print this page

‘Oku fiema’u ha Palēmia tene fakamā’opo’opo e fonua Featured

‘Oku fiema’u ha Palēmia tene fakamā’opo’opo e fonua

Lau 'a e 'Etita

‘Oku fiema’u ha Palēmia tene fakamā’opo’opo e fonua

‘Oku tau hanganaki atu ‘eni ki hano fili ha Palēmia kene fetongi ‘a Samuela ‘Akilisi Pohiva kuo ne pekia pea koe pole ‘eni ki he fonua mo e kau politikale he ‘oku matu’aki fiema’u ke fili ha taki tene malava ke fakama’opo’opo kitautolu.

Neongo hono vikia ‘e he tokolahi ‘a e Palēmia kuo ne pekia ka ‘e ‘ikai ketau faka’ikai’i ‘a e mo’oni koia ‘oku mavaeua ‘a e fonua pea lahi mo e longoa’a ‘a ia ‘oku fiema’u ha taki tene lava kene fakatahataha'i 'a e kakai mo e fonua.

‘Oku fiema’u ha taki tene malava kene holoki ‘a e ngaahi ‘ā vahevahe mo e fakafa’afa’ahi neongo koe pole matu’aki faingata’a mo'oni ‘eni pea kene malava ke sio fakalukufua kae ‘ikai koe sio faka-kulupu pe fakapaati pe faka-fāmili.

‘Oku ‘ikai ke puli ia ‘iate kitautolu ‘a e ngaahi makatu’unga mo e ngaahi ‘elemēniti ‘oha taki lelei ka ‘oku mahino ‘i he taimi lahi ‘oku kehe ‘a e taimi oku malanga’i ai ‘e he kau politikale mo e taimi ‘oku fakahoko ai pea 'oku lahi ange pe 'a e 'alu kehe 'a e me'a 'oku tala moe me'a 'oku fakahoko.

‘Oku mole ke mama’o ke fai ha tuhu takai holo ‘i he taimi ni ka kuo pau ke tau sio ‘o ako mei he ngaahi mo’oni’i me’a ‘oku hoko pea na’e hoko mo e ngaahi lēsoni kuo tuku mai ‘ehe hisitōlia kae tautautefito ki he ngaahi ta’u si’i ko’eni kuo hopo hake ai ‘a e PTOA ‘o tataki ‘a e fonua.

Ko e pēteni fakataki na’e fakatokotoka pea na’e hoko ‘o ngāue’aki mai talu mei he 2015 ‘oku ‘ikai toe veiveiua ‘ene fakamovete’i ‘a e fonua ‘i he ‘uhinga na’e nofo ‘a e tokanga ‘i he ngaahi asenita ‘a e kulupu pe paati kae tukuange ‘a e fonua ‘o mōlia ai ‘a e fefalala’aki mo e fie ngāue fakataha ki hono langa hake ‘a e fonua.

‘E ‘ikai a’upito ke malava ke ta’ofi ‘a e fakaanga ia he koe fatongia fakatemokalati ia pea koe totonu faka-Konisitūtone ke fakahoko ‘a ia ‘oku mahu’inga fau ia ke mahino ‘oku mo’ui ‘a e temokalati pea ‘ongo’i ‘ehe kau taki ‘oku nau taliui ki he kakai mo e fonua.

‘I he taimi tatau ‘oku ‘ikai koha fakaanga ’a e lau’ikovi’i ia mo e tau kapekape pehe ki hono tukuhifo ‘ikai ha makatu’unga ‘o e hou’eiki, kau taki faka-politikale, kau taki lotu, pehe ki he kakai ma’u tu’unga ‘i he sōsaieti moe  kakai 'o e fonua ‘i he founga matu’aki ta’e fakapolofesinale ‘o hangē koia ‘oku hoko ‘i he mītia fakasōsiale ka ‘oku hoko foki ‘eni ‘i he ngaahi ‘aho ni pea koe faka’ilonga ia ‘o e movetevete mo e mavaeua ‘a e fonua.

Ko e taki tene lava ‘o fakama’opo’opo ‘a e fonua kuo pau ke mahino kiate ia ‘a hotau tukufakaholo mo e ngaahi ‘elemēniti tefito ‘etau nofo pea kapikapi ‘aki ‘a e lotu mo e ‘ofa ‘i he fonua pea ke 'i ai ha'ane ngaahi vīsone langafonua 'oku malava ke hoko kae 'ikai koha mohe misi pe koe feinga fa'ifa'itaki.

‘Oku fiema’u ha taki na’e ako lelei pea faitotonu, faka'apa'apa mo malava kene ‘ilo ‘e ia ia pea kene lea ‘aki ‘a e mo’oni ‘o fakatatau mo’ene ongo’i mo ‘ene mahino’i mo ‘ilo totonu ‘a e ngaahi ‘ātakai ‘o e me’a ‘oku hoko ‘i he fonua pea ke fakamu’omu’a ‘a e kakai mo e fonua ‘i hono seakale fakaekita.

Ko e me’a mahu’inga foki ke mahino ki he taki ‘e hoko hake ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha me’a koe temokalati kakato (absolute democracy) ka ‘oku makatu’unga pe ‘i he ‘atakai faka-sōsiale, faka-tukufakaholo, faka-politikale mo faka-‘ikonōmika ‘o ha fonua pe ketau kumi ki he temokalati ‘oku fe’unga mo hotau ‘atakai pea tetau melino mo tu’uloa pea fai 'a e langa fakalakalaka kae kei ma'u pe hotau Tonga he ko 'etau koloa pe ia 'oku tau kehe ai mei ha toe fonua 'i mamani.

‘Oku fiema’u ketau lotua ‘a e ‘amanaki fili hotau Palēmia kene hoko atu ‘a e fatongia pea hangē koe lau ‘a e kau papalangi ‘oku fiema’u ha uaine fo’ou mo hina fo’ou ke ‘utu kiai he kapau ‘e ‘ikai ke tau tokanga heni ‘e toe fakalalahi ange ‘a e ngaahi palopalema ‘e hoko ki he fonua pea ‘e vā mama’o ange ‘a e anga ‘etau nofo pea ‘e hokohoko seini atu ai pe mo e longoa’a.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.