Logo
Print this page

“Fakamolemole’i Honau Kuohili” Featured

“Fakamolemole’i Honau Kuohili”

Kuo hoko foki ‘a e hā mai ‘a e fo’i lea ko e “Fakamolemole’i Honau Kuohili” he tali na’e fakahoko mei ‘e he ‘Eiki Palēmia ‘o Tonga ki he tohi launga na’e fakahū atu ‘e William Clive Edwards fekau’aki mo e taha ‘o ‘ene kau Minisitā ha kananga ‘i he fonua ni.

‘Oku ‘uhinga ‘eni ki hono to’o ma’ama’ama ‘e he Palēmia ‘a e lāunga na’e fakahoko atu pea mo e hā mai ‘oku ‘i ai ‘a e aleapau (Memorandum of Understanding [MOU]) ‘oku ne ha’iha’i ‘a e ‘Eiki Palēmia ke ‘oua tene lava ‘o fakahoko ha ngāue ki he’ene kau Minisitā.

‘Oku tu’u fehu’ia lahi ha fa’ahinga aleapau pehe ni kene hanga ‘o ‘oange ‘a e mafai ki he ‘Eiki Palēmia mo ‘ene kau Minisitā kenau fa’ifa’iteliha ‘o iku ke punou ‘a e Palēmia ki he ngaahi ngāue ta’e fakalao ‘a ‘ene kau Naite ‘o makatu’unga ‘i ha fa’ahinga aleapau pehe ni.

Na’e taukave’i foki ‘e he Palēmia ‘o e ‘aho ni ‘oku ‘ikai ha me’a ‘oku totonu ke fakapulipuli (confidential) ‘i he ngāue ‘a e Pule’anga he ‘oku fiema’u ke ‘ata ki tu’a ‘a e ngāue ke ‘ilo ki ai ‘a e kakai ‘o e fonua. ‘I he ‘aho ni ‘oku te’eki ke tuku mai kitu’a ke ‘ilo ‘a e kakai ‘o e fonua ki he aleapau (MOU) fakapulipuli mo hā ngali faka tikitato ko ‘eni.

He’ikai tuku pe ‘e ta’ofi ‘a hono toutou fakamanatu atu koe Palēmia ‘o e ‘aho ni na’a ne taukave’i fefeka ‘a e tau’atāina ‘a e Fakamatala mo e Ongoongo (Freedom of Information) mo e mahu’inga ke ‘ilo ‘a e kakai ‘o e fonua ki ha fa’ahinga me’a pē ‘oku hoko ki he anga hono pule’i ‘o ‘enau koloa mo hono tataki kinautolu kā ‘oku ‘ikai koe founga ‘oku hā mai ‘i he ‘aho ni.

Ko e makatu’unga lelei ‘eni ke fehu’ia ai ‘a e fekau’aki fefeka ‘a e fo’i fakapūlou koe “Fakamolemole’i honau Kuohili” mo e aleapau ‘oku fakahoko ‘e he kau Minisitā mo e Palēmia. Ko e me’a ni ‘e mahu’inga ange ‘a e lelei mo e ‘asenita fakataautaha ‘a e toko 12 ko’eni ‘i he lelei fakalukufua ‘a e fonua?.

‘Oku malie foki hono fakalea ‘e Clive Edwards ‘i he’ene tali ki he tali ‘a e Palēmia ‘a e māoni’oni ‘a e Folofola ‘iate ia pē ka ‘oku ‘ikai ke ‘uhinga ia ke to’o mai ‘e he kau Politikale ko’eni kenau toi faka Tu’anuku ‘aki he ‘oku fu’u ta’efe’unga ia moha kuonga maama pehe ni.

Kuo a’u ‘eni ki he ngaahi fai’anga faikava ‘a hono tukuhua ‘aki ‘a e fakamolemole pea ‘e ‘iku ‘o faihia ‘a e fonua ‘i he ‘amanaki lelei ‘e fakahoko ‘a e fakamolemole. ‘Ofa pe ke ‘oua na’a ma’u ‘aki ‘a e Pule’anga ko’eni ‘a e hingoa “Fakamolemole” he ‘e toe oli ange ia ka ongo atu ki tu’apule’anga.

‘Oku ‘ikai ke mama’o ‘eni mo e lēsoni angamaheni ‘oku ngaue ‘aki ‘e he taha ‘o e kau Naite ‘a e Palēmia ke fakahoko pē fo’i pango, ‘aliaki hala mo ta’efakalao pea fai leva ha tangilaulau ke makatu’unga mei ai ha faka’ofa’ia moha fakamolemole.

‘Oku mālie he ‘oku lava pe ‘e he kau Naite ‘a e Palēmia ‘o pule’i ‘enau tangi mo ’enau na’a  pea toe pango ange ko ‘enau ‘ilopau koe Taki ‘oku fonu mahuohua ‘ene kato he fakamolemole. Kuo a’u atu ‘eni ‘a e tangilaulau ki he Fakamaau’anga pea mo’oni ‘a e tukuhua ‘a e fine’eiki mei motu mama’o “poho e poho e!.”

‘Oku ‘i ai ‘a e faka’amu ‘e loto lelei 'a e Pule'anga kae tuku mai leva ke ‘ilo ‘a e kakai ‘o e fonua ki he aleapau (MOU) ‘a e Kapineti he ‘oku ‘ikai ke puli ‘a ‘ene useia ‘a e founga ‘oku tataki ‘aki ‘a hotau fonua.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.