Logo
Print this page

Ko e kemipeini mo’oni koe takitaha lele hono leini Featured

Ko e kemipeini mo’oni koe takitaha lele hono leini

Lau 'a e 'Etita

Ko e kemipeini mo’oni koe takitaha lele hono leini

 ‘Oku lolotonga lele malohi he ngaahi ‘aho ni ‘a e kemipeini ki he fili Fale Alea ‘o e ‘aho 16 ‘o Nōvema 2017 pea koe fatongia ‘o e kanititeiti kotoa ke takitaha tu’uaki ia mo ‘ene taumu’a ngāue.

Ko e fatongia totonu pe ia ‘o e kau kanititetiti ke fakahoko ‘a e fatongia ko’eni ka ‘oku fiema’u ke fakahoko ‘i he loto tau’atāina mo e mo’oni foki pea ke takitaha lele pē ‘i hono leini ‘o ‘oua ‘e tāpalasia ai ha o ongoongo pe totonu ‘a ha kanititeiti pe kakai kehe pe koha fa’ahinga kulupu.

‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi mo’oni’i me’a ia ‘oku ‘i ai hono ngaahi fakamo’oni pea mo e ngaahi tu’utu’uni ki ai ‘o hangē koe ngaahi lipooti ‘ātita, tu’utu’uni fakamaau’anga, ngaahi tohi faka-‘ofisiale mo e ngaahi līpooti kehe kuo ‘osi fakamo’oni’i pea ‘oku ‘atā pe ia mei he lau’ikovi’i he kuo ngofua ki he papulika ke ngāue’aki.

‘Oku ‘ikai ke tui ‘a e kolomu ni ia ‘e uesia ai ha ongoongo pe totonu pea koe me’a fakafo’i tuitui pe ia ‘a ha kanititeiti pe ‘e tene ngāue’aki ‘i he’ene kemipeini pe ‘ikai.

Kaikehe ‘oku ‘asi mai foki ‘i he ngaahi ‘aho ni ‘a e ngaahi tukuaki’i ‘a ia ‘oku ‘ikai ha fakamo’oni ki ai pe koha tu’utu’uni fakamaau’anga pe koha līpooti faka ‘ofisiale fekau’aki moia ka ‘oku hoko kene tāpalasia ‘a e totonu mo e ongoongo ‘o e kau kanititeiti ‘e ni’ihi pehe ki he kakai moe ngaahi kulupu kehekehe pe he sosaieti.

‘Oku mahino pe ki he ni’ihi ‘oku nau fakahoko ‘eni ‘e ‘i ai ‘a e fakatonutonu fakalao ‘e muimui mai ai ka ‘oku mu’omu’a mai ‘a ‘enau fiema’u ke malava ‘enau taumu’a faka-kemipeini kae toki muimui mai ‘a e fakatonutonu pea ‘oku hoko ‘eni.

Ko e poini mahu’inga heni koe fiema’u ke takitaha lele ‘i hono leini pea kapau ‘oku ‘i ai ha fehulunaki ‘i he faka’uhinga pea ‘oku fiema’u ke fakafepaki’i ‘i he poini mo e ‘uhinga ka ‘oku ‘ikai ko hano ‘ohofi fakafo’i tuitui ‘oha kanititeiti, kakai kehe pe koha kulupu.

‘Oku hā lelei foki ‘a e fetā’aki faka’uhinga ‘i he kemipeini faka-paati ‘i muli ka ‘oku lahilahi nofo pe ki he ‘uhinga mo e ngaahi tu’utu’uni ngāue (policies) ‘oku taukave’i ‘ehe paati takitaha ka ‘oku ‘ikai koe nofo he sino fakafo’ituitui ‘o e kau kanititeiti ‘a e paati pe koe paati iate ia pep e koha kulupu ‘i he fonua.

Ko e konga mahu’inga leva ‘e taha ko hono ‘ave ‘a e mo’oni ki he kakai ‘o e fonua ‘a ia te nau fakahoko ‘a e fili pea ke ‘oua ‘e uesia ‘enau fakakaukau makatu’unga ‘i ha fa’ahinga ‘asenita ‘oku taumu’a ke tataki ‘aki kinautolu mei he mo’oni pea ‘e iku kau kovi ki he fonua.

Ko e politikale koe mala’e ‘oku fonu he pole mo hono ngaahi fili pea ‘oku ‘ikai ke haohaoa pe ma’a hono natula ka ‘e malava ke a’usia ‘a e lelei taha pe ofi kiai kapau ‘e takitaha lele pe ‘i hono leini kae malava ke ma’u ‘a e melino moha ola ‘e lelei fakalukufua ki he fonua.

‘Oku ‘oatu ‘a e talamonū ‘a e kolomu ni ki he kau kanititeiti kotoa ‘oku nau tu’u ke pole ki he fatongia mamafa ko hono fakafofonga’i ‘a e fonua ki he Fale Alea ‘o Tonga.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.