Logo
Print this page

Tu'unga ta’epau fakahoko mai ki Tonga ni Sipoti Pasifiki 2019 Featured

Palēmia 'o Tonga 'Akilisi Pohiva mo e CEO Komiti Fokotu'utu'u Sipoti Pasifiki 2019 Lord Feleti Sevele Palēmia 'o Tonga 'Akilisi Pohiva mo e CEO Komiti Fokotu'utu'u Sipoti Pasifiki 2019 Lord Feleti Sevele

Lau 'a e 'Etita

Tu'unga ta’epau fakahoko mai ki Tonga ni Sipoti Pasifiki 2019

 ‘Oku toe pe ‘eni nai ‘a e ta’u ‘e 2 pe ‘oku si’i ange ai ‘a e taimi pea fakahoko mai ‘a e Sipoti ‘a e Pasifiki 2019 ‘a ia ‘oku fokotu’utu’u ke fakahoko mai ki Tonga ni.

‘Oku ‘ikai foki koha taimi lōlōa ‘eni pea ‘oku mahino ‘a e ‘amanaki lelei kiai ‘a e tokolahi ‘o e kakai ‘o e fonua pea kuo hoko koe ‘asenita mo e topiki ‘oku lahi hono talanga’i pea nofoma’u ‘i he fakakaukau ‘a e Tonga kotoa.

Ko e me’a leva ‘oku mahino mai ki he kakai ‘o e fonua ‘oku te’eki pe ke fetaulaki lelei ‘a e Komiti ‘oku nau fokotu’utu’u ‘a e sipoti ‘a ia ‘oku CEO ai ‘a Lord Sevele pea mo e Pule’anga ‘a ia ‘oku tataki mai ‘e he Palēmia ‘Akilisi Pohiva.

‘Oku mahino foki kuo ‘osi fakahoko ‘a e fakatonutonu fakalao pea tu’utu’uni ‘e he Fakamaau’anga ‘oku totonu ‘a Sevele mo ‘ene Komiti ka koe me’a ‘oku hoko he taimi ni ko e ‘ikai ke tui tatau ‘a e ongo tafa’aki pea ‘oku hā mahino pe hono ola he te’eki ke fu’u ‘asi ha ngāue kuo fakahoko ‘i he konga ‘o e teuteu ki he Sipoti ‘a e Pasifiki 2018.

‘Oku mahino pe foki ‘a e tu’unga ia ‘o e Palēmia he koe koe taimi lahi ‘oku ‘ikai pe ke tatau ‘ene fakamatala ‘ana mo ‘ene kau Minisitā tukukehe ange ‘ene taukave’i ‘oku hanga ‘ehe muimui ki he lao ‘o fakatua’i’i ‘a e ngāue ‘a hono Pule’anga ‘o kau ai ‘a e teuteu ki he sipoti.

‘I he taimi tatau ‘oku mahu’inga ke fakahoko ‘a e loto ‘o e kakai ‘o e fonua tautautefito ki ha fa’ahinga fe’auhi hangē koe sipoti ko’eni ‘a ia ‘oku lahi fau hono ngaahi lelei ki he hakotupu ‘o e fonua pea’ e tu’u pehē ai pe ki he kaha’u.

‘Oku mahino pe ‘oku tafa’aki ua ‘a e me’a kotoa ‘o kau kiai mo hono ngaahi pole pehē ki he ngaahi palopalema ‘oku matamata ke hoko ka ‘e fakamaau tuku pe ki he tafa’aki ‘e ola lelei ki he fonua mo hono kakai ‘o kau kiai ‘enau loto kiai pea tumutumu 'aki 'a e pule 'a e lao he kuo 'osi fakalao'i 'a e Sipoti ko'eni.

Ko e fakamuimui taha ‘o e fehulunaki ‘a e ongo tafa’aki ni ko hono faka’ikai’i ‘e he Komiti fokotu’utu’u ‘o e Sipoti 2019 ‘a e fakamatala ‘a e Palēmia ki he ongoongo ‘a e Letio Nu’usila ‘o fakahā na’e ‘a’ahi ‘ange ‘a e Komiti ki he ngāue ki hono langa ‘a e mala’e tāpulu ‘i Popua pea ‘oku nau poupou ki he ngāue ‘oku fakahoko.

Na’e faka’ikai’i mamafa ‘eni ‘i ha fakataha ‘a e Komiti Fokotu’utu’u/TASANOC mo e kau faiongoongo ‘i he ‘ofisi ‘o e TASANOC ‘i he ‘aho Falaite 12 ‘o Mē. Na’e fakanahino ‘e he CEO ‘o e Komiti fokotu’utu’u Lord Sevele ‘a e ‘ikai mo’oni ‘a e fakamatala ko’eni ‘a e Palēmia.

‘Oku mālie he na’e fakahā foki ‘e he Palēmia ia ‘i ha’ane konifelenisi mo e kau faiongoongo ‘i he ‘aho Tu’apulelulu 11  ‘i hono lipooti ‘ehe Matangitonga  ‘oku ‘ikai ha palani ia ki he ngāue ki he mala’e tāpulu ‘i Popua pea ‘ikai moha komiti pea ‘oku nau ngāue pe ‘i tu’a pea ‘ikai ha me’a ‘e tohi he ‘oku hoko ‘a e lao hangē koe lao fakatau mai (procurement regulations) ko e fakatuai ngāue.

Na’e kehe pe foki ‘a e fakamatala ‘a e Minisitā Pa’anga ia Tevita Lavemaau fakatatau ki he lipooti ‘a e Matangitonga he na’a ne fakamatala ‘oku ‘i ai ‘a e palani mo e kau fale’i mataotao mei muli kuo nau ‘osi ‘i Tonga ni pea ‘e tau mai mo e ni’ihi he kaha’u pea kuo pau ke tu’uaki (tender) ‘a e ngāue ki he mala’e tāpulu ki tu’a pea ‘e fou he founga ‘oku tu’utu’uni ‘e he lao.

‘Oku mahino foki ‘oku lolotonga ‘i Tonga ni ‘a e timi mei Solomone kenau vakai ki he tu’unga ‘o e teuteu ‘a Tonga ni mo e founga ‘e malava ke kenau feinga’i ‘aki ‘a e Sipoti ‘a e Pasifiki ke fakahoko ange ki honau fonua hili ‘a Tonga ni pea ‘oku ne talamai mahino ‘a e feinga ‘a e tukui fonua kotoa ‘i he Pasifiki tenau ala malava ke fakalele ‘a e Sipoti ni kenau ma’u ‘a e fu’u faingamalie ko’eni.

Ko’ene tu’u he taimi ni ‘o fakatatau ki he tu’unga ‘oku ‘i ai ‘a e fetukuaki ko’eni ‘oku mahino ‘oku kei ‘i he tu’unga ta’epau kapau koe hu’unga ‘eni ‘oku tau ‘alu atu kiai. 'E malava ketau pehe 'oku 'ikai mahino pe 'e hoko 'eni pe 'ikai.

Na’e toe fakamo’oni pe ki he tu’unga ko’eni ‘a e fakamatala na’e tukumai mei he Komiti Fokotu’utu’u Sipoti 2019 ‘i he konifelenisi mo e kau faiongoongo ‘i he ‘aho Falaite 12 ‘o Mē ‘a ia koe Falaite ia ‘o e uike kuo ‘osi.

Kuo ‘osi tukupā ‘a e ngaahi fonua kenau fakapa’anga ‘a e ngaahi ngāue lahi teuteu ki he Sipoti 2019 ‘o kau kiai ‘a Siaina, Nu’usila, Paupua New Guinea pehe ki he ngaahi kautaha tokoni kehekehe pea kuo lava moe ngaahi fakamo'oni aleapau ‘a ia ‘oku fehu’ia kapau ‘e hoko atu ai pe ‘a e fehulunaki pea koe hā leva ‘e hoko ki he ngaahi tokoni ko’eni.

‘Oku ‘i ai ‘a e faka’amu ‘e lava ke solova leva ‘a e fehulunaki ko’eni pea takitaha tu’u hono tu’unga mo hono fatongia ‘o fakatatau ki he Lao Sipoti 2013 pea lolo mo e ngaahi tō kehekekehe he ‘oku mahino lelei ‘a e tu’utu’uni ‘a e Lao mo e ngaahi Tu’utu’uni Ngāue.

‘Oku ‘ikai ke puli ‘oku tau ‘i he tu’unga ‘oku ‘ikai totonu ketau toe tafoki (point of no return) pea na’e me’a ‘aki pe ‘e he Palēmia ki mu’a atu kā ‘i hono fakama’opo’opo ‘a e tukutuku’au mai ‘o e vā fengāue’aki ‘o e Pule’anga ko’eni ‘oku tataki ‘e he Palēmia ‘Akilisi Pohiva mo e fokotu’utu’u ki he Sipoti 2019, ‘e ‘ikai fai ha ofo kapau ‘e iku launoa ‘'a e 'amanaki 'a e tokolahi 'o e fonua.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.