Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Fifili Founga Fokotu'u Sekelitali Pule & Sekelitali ki he Kapineti: Tu'unga 'oku 'i ai 'a Busby Kautoke Featured

Fifili Founga Fokotu'u Sekelitali Pule & Sekelitali ki he Kapineti: Tu'unga 'oku 'i ai 'a Busby Kautoke

Lolotonga ‘a e laaulea mo e talanga ‘a e fonua ‘i hono fokotu’u ‘o Dr. Palenitina Langa’oi ki he lakanga Sekelitali Pule mo Sekelitali ki he Kapineti kuo toe ho’ata mai ‘a hono fehu’ia ‘o e founga ne fakahoko ‘aki ‘a e ngaue ko’eni.

Kuo mahino foki koe taha ‘o e ‘uhinga na’e hoko ai pe hono fokotu’u ‘o e tokotaha ni ki he lakanga ko e ‘ikai ha taha ‘e fakamo’oni ‘i he tohi launga na’e fakahu ki he Komisoni ‘a e Kau Ngaue Fakapule’anga mo e Kapineti 'a ia na'e ‘uhinga ai hono toloi fakataimi ‘a e fokotu’u lakanga ko’eni pea toki fakahoko.

Na’e ha pe foki ‘a e ‘uhinga ko’eni ‘i he me’a ‘a e ‘Eiki Palemia ‘i hono faka’eke’eke ‘e he ongoongo ‘a e letio Tonga. ‘Oku ‘ikai loto ‘a e ongoongo ni ke hoko atu ha lave ki ai he kuo mahino ‘oku lahi ‘a e ngaahi tō kehekehe ‘o hange koia na’e hā ‘i he kehekehe ‘a e fakamatala ‘a e ‘Eiki Palemia mo e taha ‘o e kau Komisiona ‘a e PSC Finau Tutone. Ka ‘i he taimi tatau ‘oku kei fakahoko pe hono muimui’i ‘o e kaveinga mahu’inga ko’eni.

‘Oku ‘i ai ‘a e tokanga makehe ki he poini pe ‘e taha ‘a ia ko hono fakahoko ‘o e ngaue ko ‘eni ‘o fokotu’u ‘a e Sekelitali Pule & Sekelitali Fo’ou ki he Kapineti lolotonga ia ‘oku te’eki ai ke maau malie ‘a e ngaue ‘a e Kautaha ‘a e Kau Ngaue Faka Pule’anga PSC pehe ki he Fakamaau’anga ‘a e fonua ki he hopo ‘a e Pule’anga mo Busby Kautoke ‘a ia koe tokotaha Sekelitali Pule & Sekelitali ki he Kapineti fakamuimui taha ia ‘i he Pule’anga Tonga.

Ko e fifili leva ‘oku tuhu ki he ‘uhinga na’e le’ole’o mai ai ‘a Alfred Soakai ‘i he lakanga ni talu mei he 2011 ‘i he ‘uhinga koe te’eki ke aofangatuku ‘a e ngaue ki he keisi ‘a Busby Kautoke kae toki fakahoko ha ngaue ‘o hangē koia koe founga angamaheni ki hono tu’uaki pea fou ‘i he polosesi totonu pea toki fokotu’u ha tokotaha ki he lakanga ni. Na’e hiki foki ‘a Alfred Soaki ‘o ngaue ma’a e Kautaha ‘a e Kau Taki ‘o e Pasifiki (Forum Secretariat) ‘i he ta’u 2012 pea fokotu’u ai ‘a ‘Aholotu Palu ki he lakanga tatau ‘i he ‘uhinga tatau.

Ko e le’ole’o ‘a e ongo tangata ni fakatatau ki he faka’uhinga mo e fifili ‘oku fakahoko ni ‘i he ‘uhinga ‘oku te’eki fakahalaia’i ‘a Busby Kautoke ‘e he Fakamaau’anga pe ‘e aofangatuku ha ngaue ki ai. Ko e poini mahu’inga ‘oku ‘ohake heni he ‘oku ‘i ai ‘a e tui koe ‘uhinga ia na’e le’ole’o ai pe ‘a e lakanga ko’eni ‘o a’u ki he ‘osi ‘a e ta’u ‘e 4 ‘o e Pule’anga ‘o Tu’ivakano. ‘Oku malava pe heni ke tau fakalea ko Busby Kautoke ‘oku kei ‘i he lakanga Sekelitali Pule mo Sekelitali ki he Kapineti ‘i he’ene tu’u ‘i he taimi ni he ‘oku te’eki ke fakahalaia’i ‘e he Fakamaau’anga pe fakatonuhia’i ‘a e ‘uhinga na’e tuku ai ia ki tu’a.

Na’e fakahoko ‘a e faka’eke’eke mo e fekumi ‘o hange koe founga angamaheni ‘a e Nepituno pea ma’u ‘a e fakamatala mei he ‘Ofisi ‘o e ‘Ateni Seniale Le’ole’o ‘oku lolotonga ngaue ‘a e ongo loea ‘Alisi Taumoepeau mo Harry Waalkens mo e PSC kenau fakapapau'i pe koe ha ‘a e me’a ‘e hoko ki he hopo ko’eni. Na’e toe fakaha mahino pe foki mei he ‘Ofisi ko’eni ‘oku nau mahino'i na'e fale'i 'a e PSC ke setolo (settle) ‘a e hopo ko’eni ka ‘oku kei fakatatali he ‘oku te’eki ke tu'utu'uni ‘a e PSC ke fakahoko ‘a e fokotu’u ke setolo (settle) ko’eni.

‘Oku faka’uhinga leva ia ‘oku ‘ikai ke halaia ‘a Busby Kautoke pea koe ‘uhinga ia hono fale’i ‘o e PSC ke setolo he koe founga fakapotopoto taha pe ia ‘o ‘ikai ke toe ‘i ai ha’ane kaunga kovi ki he Pule’anga. Kapau leva koe ‘uhinga ia ‘a e fokotu’u ke fakahoko hono setolo pea muimui atu ai ‘a e fehu’i pe ‘oku totonu nai ke fakafoki ‘a Busby Kautoke ki he lakanga Sekelitali Pule & Sekelitali ki he Kapineti?. Ko e Sekelitali Pule & Sekelitali ki he Kapineti fo’ou foki na’e fokotu’u ko’eni ‘oku ‘ilo lelei ki he ngaue ki hono tuku ‘o Busby Kautoke ki tu’a he koia na’e CEO ‘i he PSC he taimi koia.

‘Oku ‘uhinga pehe ‘a e fifili ‘oku fakahoko ‘o fakatatau ki he founga ngaue anga maheni mo e fu’u le’ole’o loloa ne fakahoko mai ‘i he lakanga mahu’inga ni. ‘Oku ‘ikai ngata ai ka koe fo’i fokotu’u lakanga ‘eni ‘oku lahi hono talanga’i pea ‘oku mahu’inga ke muimui’i fakatatau ki hono tu’uaki ‘o e pule lelei mo e 'ata ki tu’a.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top