Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

‘Oku kaunoa nai ‘a Tonga 'i 'Intonesia mo West Papua? Featured

Ko e Fakafofonga 'o 'Initonesia 'i he Tipeiti 'a e General Assembly 'a e UN Nara Masista Rakhmatia 'i he'ene fakaanga'i fefeka 'a e kau fakaanga mei he Pasifiki Ko e Fakafofonga 'o 'Initonesia 'i he Tipeiti 'a e General Assembly 'a e UN Nara Masista Rakhmatia 'i he'ene fakaanga'i fefeka 'a e kau fakaanga mei he Pasifiki

Lau 'a e 'Etita

‘Oku kaunoa nai ‘a Tonga 'i 'Intonesia mo West Papua?


Kuo hoko ‘a hono kamata’i ‘e he Palēmia ‘o Tonga Samuela ‘Akilisi Pohiva ‘a e lea fefeka fekau’aki mo hono fakaehaua ‘a e totonu ‘a e tangata ‘i West Papua ke muimui atu ai ‘a e ni’ihi ‘o e kau Taki ‘o e Pasifiki.

‘Oku malie foki ‘eni he ‘oku ‘ikai ke lea ‘a Nu’usila, ‘Aositelelia, Fisi, Ha’amoa, Papua Niukini ‘a ia koe ngaahi fonua lalahi ia ‘i he Pasifiki fekau’aki mo e kaveinga ni.

‘I he taimi tatau foki ‘oku ‘ikai foki ke makatu’unga ‘a e lea ko’eni ‘a e Palēmia ‘o Tonga hangē koia na’a ne fakahoko ki he General Assembly ‘a e UN ‘i he ‘aho 29 Sepitema 2015 ‘i ha ngaahi fakamo’oni ‘oku hoko ‘a hono fakaehaua ‘a e totonu ‘a e tangata (human rights abuses) mo e ‘ikai fakahoko ‘a e fakamaau totonu (injustice) ka koe lea fefeka pe he funga pe ‘o e mafana hange koia na’e ha he tatau (Transcript) ‘o ‘ene lea.

‘Oku ho’ata atu leva ki mamani ko e konga ia ‘o e tu’utu’uni ngāue ki muli (Foreign Policy) ‘a Tonga.

‘Oku mahino pe foki ia ‘oku toutou ‘ohake ‘i he ngaahi ongoongo mo e ngaahi lipooti hange koe Amnesty International mo e ngaahi kautaha ‘oku nau muimui’i ‘a hono fakaehaua ‘a e totonu ‘a e tangata ‘a e ngaahi fakamatala ni ka ‘oku mahu’inga ke fefeka ‘a e makatu’unga ‘oku fakahoko ‘aki ha tukuaki’i kae tautautefito ki hono lea ‘aki ‘e he kau taki he levolo fakavaha’a Pule’anga ‘o hange ko e UN.

‘Oku mole ke mama'o ke fai hano poupou’i hono fakaehaua’i ‘a e totonu ‘a e tangata mo e li’ekina ‘a e fakamaau totonu ka ‘oku mahu’inga ‘a e tu’unga (position) ‘oha fonua mo hono vā fakavaha’a Pule’anga (Diplomatic Relations) pehe ki he’ene tu’utu’uni ngāue ki muli (Foreign Policy).

Na’e toe hoko ‘a e me’a tatau ‘i he mahina ni pe ‘i Niu ‘Ioke ‘i he tipeiti ai pe ‘a e General Assembly ‘a e UN pea na’e toe kau atu mo e fanga ki’i fonua iiki ange he Pasifiki hono poupou’i ‘a e kaveinga tatau pea toe kau atu ai pe kiai mo ‘etau Palēmia ‘Akilisi Pohiva.

‘Oku totonu foki ke mahino ‘a e polisī ‘a Tonga ‘i he’ene fetu’utaki mo muli (Foreign Policy) pea mo ‘ene kaunga lelei 'a ‘etau ngaahi tu’utu’uni ngāue ki muli ki he lelei fakalukufua ‘a e fonua. Kapau koha me’a ki he lelei fakalukufua ‘a e fonua pea ‘oku totonu ketau teke ‘o hangē koia ‘oku angamaheni ‘aki.

‘Oku totonu ke mahino koe ngaahi tukuaki’i ‘oku fai ‘ehe Palēmia ki ‘Initonesia fekau’aki mo e fakaehaua ‘o e totonu ‘a e kakai ‘o West Papua ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha’atau fakamo’oni kiai. Ko hono ua ‘oku totonu ke tau fakapapau’i pe koe hā ‘etau lelei ‘e ma’u mei ai.? ‘E tu’umalie ai ‘a e fonua pea langa ai ‘a e mo’ui mo e ‘ikonomika.? ’Oku muimui atu heni ‘a e ‘isiu fakavaha’a Pule’anga hangē koia ‘oku taukave’i fakamamani lahi pea taki ai ‘a e UN ko e ‘oua e kaunoa (non-interference) 'i he ngaahi me'a fakalotofonua (domestic affairs) 'a e ngaahi fonua taua'ataina (sovereign states).

Oku tau kaunoa nai he kaveinga fakalotofonua (domestic affairs) ‘a ‘Initonesia?. ‘Oku mahino nai ‘oku lolotonga ‘i ai ‘a e mafai fakalao mo faka-hisitōlia ‘o ‘Initonesia pea ‘oku fakamalumalu kiai ‘a West Papua.? Kapau ko hono fakahoko ‘eni ‘e Tonga ‘i he funga ‘o e faka’alinga lelei ke sio mai ‘a mamani ‘oku tau kau he lea fefeka pea ‘oku totonu ke tuku he ‘oku ‘ikai koha tu’utu’uni ngāue ki muli lelei ia.

‘Oku ‘i ai ‘a e leini mo e pauni ‘o Tonga ke lele ai he ngaahi me’a fakavaha’a Pule’anga pea koe fonua kotoa pe ‘oku ‘i ai ‘ene fakakaukau (interest) fekau’aki mo ha’ane polisī ki muli (Foreign Policy) ‘a ia ‘e ‘osi ange ‘a e ‘aho tetau ma’u mei ai ha lelei.

Ko Tonga koe fonua fakafalala pea ‘oku totonu ke fakafuo ‘a e tu’utu’uni ngāue ki muli ‘i he fakafalala (Dependency) ka ‘oku ‘ikai koe fakatupu tala’a mo moveuveu (provocation) ‘o tataki ki he kaunoa. ‘Oku totonu ke tau siosio lelei ki he longo ‘a Nu’usila mo ‘Aositelelia pehe ki Fisi neongo ‘oku ‘i ai ‘enau interest ‘i honau vā mo ‘Initonesia ka ‘oku nau lava ‘o lau he vaha’a laini ‘a e ta’au ‘o e vā fakavaha’a Pule’anga.

‘Oku ‘i ai pe foki ‘a e va’a ‘a e UN ki hono taukave’i ‘a e totonu ‘a e tangata mo e ngaahi fonua ‘oku nau ‘i he malumalu ‘o e pule faka-kolonia pea ‘oku ‘i ai mo e ngaahi founga alēlea (dialogue) ‘oku fakahoko’aki ‘a e halafononga kiha tau’atāina pea kuo talamai mahino ‘e he hisitōlia ‘a ‘ene tukutuku’au mai he ‘oku ‘ikai koha me’a faingofua ‘a hono to’o ha naunau moha mafai na’e tukua’u faka-hisitōlia mai mei mu’a.

Kuo lea mai ‘a ‘Initonesia hangē koia na’e hoko he Tipeiti ‘a e General Assembly ‘a e UN he uike ni ‘o tuhu’i mai ‘etau kaunoa ‘o kau ai ‘a hono tukuaki’i ‘oku ‘ikai ke mahino ki he ngaahi fonua fakapepaki ‘i he Pasifiki ‘a e kaveinga fakalotofonua ‘a ‘Initonesia mo ‘ene tukutuku’au faka-hisitōlia mai.

‘Ikai ngata ai ka ‘oku faka’ai’ai ‘e he ngaahi fonua ko’eni ‘oku nau poupou ki West Papua kau ai ‘a Tonga ni ‘a e moveuveu fakalotofonua ‘i ‘Initonesia ‘i hono vā mo e vahenga West Papua ‘a ia ‘oku ‘i he malumalu ‘o ‘Initonesia.

‘Oku totonu ke tau fehu’i hifo pē ‘oku lolotonga ma’u ‘a e fakamaau totonu ‘i Tonga ni.? ‘Oku totonu foki ‘i he taimi tatau ketau fakatokanga’i ange ‘oku ‘ikai ko e fakaehaua ‘a e totonu ‘a e tangata ‘oku ‘uhinga pe ki he fakafisikale (physical) ka ‘oku kau ai ‘a e faka’atamai, faka mōlale, fakalao, fakaongo mo e hā fua. Ko e fehu’i leva pe ‘oku hao mei ai ‘a Tonga?

‘Oku totonu ketau toe siofi fakalelei ‘etau tu’utu’uni ngāue ki muli (Foreign Policy) pea tau toki lea fefeka he ngaahi me’a fakavaha’a Pule’anga.

4 comments

  • Fisiinaua Taulongo Taufa
    Fisiinaua Taulongo Taufa Tuesday, 18 October 2016 12:12 Comment Link

    Lolotonga e tau 'i Falkland 'a Pilitania mo Argentina. Na'e fk-kaukau 'a Mr. Tonatto ke 'alu kihe ft-tonga oe oseni atalanitica (South Atlantic Ocean) ke lea kihe tau Pilitania ke tuku e tau he 'oku hala. Kimu'a pea ne 'alu ne kole ange 'e Mr. Tonatto kia Mr Perimonete. Ke fai ha'ane fale'i talaange 'e Mr Perimonete kihe ki'i sulu Te'eki ke kakato ho'o fk-matala kihe TOTONU ke tuku e tau kuo ke ka'iloa koe mei he Univeesi. Peheange leva 'e Tonatto WHY? peheange leva a Perimonete koe tokateline oe vaota oku laumalie lelei pe ia he fetu'u kotoa pe. 'Eke ange leva 'e Tonatto koe ha tokateline koia. KOE MALOHI KOIA OKU TONU. Tatau pe ia pe koe Kominiusi, Pule fk-Tu'i, Temokalati etc. Pehe ange leva 'e Tonatto oku ikai hoko ia he temokalati. Taliange leva 'e Perimonete FA"AHI KOEE OKU TOKOLAHI KOIA OKU TONU KOE MAFAI POWER oku iate kinautolu. Power is might. Might is Power koia ai Might is Right. NAU MA'U ENAUTOLU AE MAFAI. 'OKU IKAI UHINGA IA OKU NAU MO'ONI. Oku uhinga ia oku iai enau totonu Right. 'I Bougainvillea Papua New Guinea PNG nae iai a Aositelelia (couldn't oraganised properly the region) BOTH STATES NZ + AUSSIE originated from Ancestors kinship relationship. Ko'ena diplomatic relation oku fengaue'aki mafana aupito. ko Fiji oku nau palopalema fk-politikale kinautolu ia. Mahalo na'a koe 'uhinga ia 'oku fklongolongo ai ae ngaahi fonua ko'eni. Manatu'i ko Indonesia 'oku nau fu'u tokolahi aupito kinautolu kapau 'e fk-taha'i a NZ+Australia+moe otumotu Pasifiki katoa kei tokolahi mama'o a Indonesia tokotaha iate kitautolu fk-katoa. Oku iai ae fu'u mafai lahi fk-'ulia 'i Indonesia. Sai ketau 'ilo Puke mai na'a lele. Tali'eva

    Report
  • Tokai
    Tokai Friday, 30 September 2016 11:15 Comment Link

    Malo 'Etita e vahevahe pea koe fa'ahinga 'analaiso 'eni 'oku totonu ma'u pe ke 'omai ke lau 'e he kakai 'o e fonua ke mahino he 'oku fakaako. 'Oku ou fakamalo ma'u atu 'Etita ki he ngaahi vahevahe he Website ni pea 'ofa 'oku tau ako mei ai. Talamonu atu ki he ngaue lele 'oku fai.

    Report
  • Finau
    Finau Friday, 30 September 2016 10:49 Comment Link

    'Oku tala pe 'e he Folofola, ketau 'uluaki to'o e malamala'i'akau hotau mata pea tau toki ala atu ki he kakai kehe. Kou pehee ke uluaki feinga'i kitautolu, ka 'oku 'i ai ha 'ofa ki West Papua fakaa'u ia ki he 'Otua 'i he lotu mo e Hufia, he'ikai lava hotau poto fakaetangata 'o veteki e palopalema, ko Sihova tokotaha pe 'oku ne mafeia e me'akotoa pe he ko hono mamani na'a ne fa'u.

    Report
  • Hainite V. McLean
    Hainite V. McLean Friday, 30 September 2016 10:12 Comment Link

    Naé í fe kau faleí á e PM? Naa nau siofi e asenita ó e fakataha koéni ne lea ai e Palemia fekauáki mo West Papua? Kou tui fakapapau óku íkai hano kovi óna hono óhake e palopalema ó West Papua he mahalo ne kau pe ia he ásenita ó e fakataha koia! Neongo ai ko étau sio ki he ngaahi va fengaueáki fakapuleánga, pe ko e lelei é maú mei he étau tauhi va fengaueáki, ka óku hilio hotau konisenisi moui ke tau ngaueáki. Óua é sio ki he lelei teke maú taimi nounou pe ko e fakaáiái e kovi ke hokohoko atu í hano tauhi ha va fengaueáki ka e talaki ke kumi ha tokoni ke fakangata e kovi pe ko hono fakaehaua éha niíhi e totonu á e tangata he ko e taha ia e ngaahi mooni ni meá ióku fai ai e tau ko e fakalongolongoí ke kovi pe koha lelei é mau nai ko éte tukunoaí pe ke hokohoko lomekina éha tokosií e totonu áha niíhi.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top