Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ko e Kuohili (Kuongamu'a), Kuongaloto (Lolotonga) Mo e Kuongamui (Kaha'u) Featured

Palofesa Hufanga Dr. 'Okusitino Mahina 'i lotomalie Palofesa Hufanga Dr. 'Okusitino Mahina 'i lotomalie

FONUA MOE TALA/CULTURE AND LANGUAGE

‘ATIKOLO 34: KOE KUOHILI (KUONGAMU‘A), KUONGALOTO (LOTOLOTONGA) MOE KUONGAMUI (KAHA‘U)

Fai ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture + Critical Anthropology
Moana University + Vava‘u Academy for Critical Inquiry + Applied Research

Na‘a ku lave, he ‘atikolo 33, kihe to‘onga ‘ae “‘atamai” (mind) moe “fakakaukau” (thinking), “loto” (desire) moe “ongo” (feeling) moe “sino” (body). ‘Oku mohu, loloto mo mālie fau hono filihi mo fokihi he‘etau fanga kui ‘ae ‘ilo moe poto fekau‘aki moe fuo, uho moe ‘uhinga ‘oe ‘atamai moe fakakaukau moe loto moe ongo, ‘aia ‘oku nau nofo kotoa he sino, ‘o makatu‘unga ‘ae ‘atamai moe fakakaukau he kupu / konga ‘oe sino ‘oku ‘iloa koe “‘uto” (brain) kae tefito ‘ae loto moe ongo he kupu / konga ‘oe sino ‘oku ui koe “mafu / fatu (heart).” Teu talanoa nounou heni, he ‘atikolo 34, kihe “kuohili” (past), “lotolotonga” (present) moe “kaha‘u” (future), ‘aia ‘e lava pe ke toe fakalea koe “kuohoko,” “hoko” moe “kahoko.”

‘Oku toe ‘iloa ‘ae kuohili koe “kuongamu’a” (past), lotolotonga koe “kuongaloto” (present) moe kaha‘u koe “kuongamui” (future), ‘aia ‘oku tefito he tā-vā / feitu‘u ‘oku nofo / tu‘u ai ‘ae sino / kita (self; ego), ‘o ‘iloa ‘ae tā-vā / feitu‘u ‘oku sītu‘a kiai ‘ae tu‘a / sino ko “mui,” tā-vā / feitu‘u ‘oku nofo / tu‘u ai ‘ae sino ko “loto” moe tā-vā / feitu‘u ‘oku hanga kiai ‘ae mata / sino ko “mu‘a.” Neongo hono ui ‘ae “kuohili” ‘oku sītu‘a kiai ‘ae tu‘a / sino koe “kuongamu‘a” ka ko “mu‘a” ‘oku hanga kiai ‘ae mata / sino pea mo hono ui ‘ae “kaha‘u” ‘oku hanga kiai ‘ae mata / sino koe “kuongamui” ka ko “mui” ‘oku sītu‘a kiai ‘ae tu‘a / sino , ‘o mahino pe ‘ae “kuongaloto,” ‘aia koe tā-vā / feitu‘u ‘oku nofo / tu‘u ai ‘ae sino ‘i “loto” he vaha‘a ‘o “mui” mo “mu‘a.”

‘Oku toki tefito heni hono fakalea heliaki ‘ae fakakaukau mo fakangāue ‘oe ‘ilo moe poto tupu‘a fakaTonga (mo fakaMoana) fihi mo loloto fau kae mā‘uhinga mo malie atu ko ‘eni, ‘o pehe: ‘Oku tau ‘alu ki “mu‘a” kihe “kuohili” mo tau toe ‘alu ki “mui” kihe “kaha‘u” fakatoulōua he “lotolotonga” he tā-vā tatau, ‘o fai ai hono fakafenāpasi tu‘uma‘u ‘ae ngaahi fepakipaki ‘oe “kuohili” moe “kaha‘u” – ‘aia ‘oku ‘uhinga fakafonua / fakahisitōlia ia ki hono ‘ave ‘ae ngaahi ‘ilo moe poto loloto mo faka‘ofo‘ofa tupu‘a / tu‘ufonua kuo ‘osi hoko ‘oe “kuohili” koe tūhulu, mo ‘ave ‘ae “kaha‘u” ‘oku te‘eki ai ke hoko, ‘o huluhulu‘aki ‘ae ngaahi , poto moe ‘ilo loloto ‘oe “kuohili,” ‘o fai hona fakafenāpasi he “lotolotonga,” ‘aia ‘oku feliliuaki mo fepakipaki tu‘uma‘u he tā moe vā.

(Paradoxically, it is thought that, in Tonga specifically and the Moana generally, people walk forward into the elusive, already-taken-place past and walk backward into the illusive yet-to-take-place future, both at the same time-space, where they are both constantly mediated in the ever-changing, conflicting present – and historically, it refers to the placing of the refined knowledge and skills of the past in front of people as guidance and situating of the future in the back of people, informed by their refined past experiences, both in the fluid present, where the past and the future are permanently negotiated in the social process).

Na‘e fua ‘ilo ‘ae fakakaukau mo fakangāue fakaMoana mohu mo fonu he loloto mo mālie koia fekau‘aki moe “kuongamu‘a,” “kuongaloto” moe “kuongamui” – ‘o ‘uhinga kihe “kuohili,” “lotolotonga” moe “kaha‘u” – pē “kuohoko,” “hoko” moe “kahoko” – ‘ehe kau sikola ‘o ‘Polinisia Hahake’ kae tautefito kihe ni‘ihi ‘oe kau ‘iloa ‘o Vaihi moe kau Mauli ka koe sikola Tonga ‘iloa koia he faiva ako ‘ātolopolosia, faiva fakaoli, faiva fakamamahi moe faiva ta‘anga ko Palōfesa Epeli Hau‘ofa kuo ne si‘i pekia na‘a ne fua tokanga‘i ‘ae fakakaukau moe fakangāue tatau ‘i ‘Polinisia Hihifo,’ ‘o tautefito ki hono ngāue‘aki ‘ehe kau tufunga lea moe faiva lea ‘o Tonga moe kau malanga ‘ae ngaahi siasi ‘o Fisi.

ANFF leva ē malanga kae tau,
‘Ofa fau moe ‘ānau ma‘u,
Ka tau toki hoko atu.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top