Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ko e ‘Atamai, Fakakaukau, Loto, Ongo Mo e Sino Featured

Ko e ‘Atamai, Fakakaukau, Loto, Ongo Mo e Sino

FONUA MOE TALA/CULTURE AND LANGUAGE

‘ATIKOLO 33: KOE ‘ATAMAI, FAKAKAUKAU, LOTO, ONGO MOE SINO

Fai ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture + Critical Anthropology
Moana University + Vava‘u Academy for Critical Inquiry + Applied Research

Na‘a ku talanoa, he ‘atikolo 32, ki he ngaahi lea Tonga heliaki, paloveape mo fakatātā fo‘ou 4, ‘aia na‘e ma‘u he tufunga lea moe faiva lea he ngaahi faikava, ha‘ofanga, talanoa, malanga, pōlotu, pōhiva moe me‘afaka‘eiki, ‘o hangē koe ‘ave holo moe tali holo, ka teu afe si‘i heni, he ‘atikolo 33, ‘o fakalanga, fakatupu mo fokotu‘u talanoa nounou kihe ‘atamai moe fakakaukau, loto moe ongo moe sino. ‘Oku mohu, loloto mo mālie fau hono filihi mo fokihi he‘etau fanga kui ‘ae fuo, uho moe ‘uhinga ‘oe ‘atamai moe fakakaukau moe loto moe ongo, ‘aia ‘oku nau nofo kotoa he sino, ‘o makatu‘unga ‘ae ‘atamai moe fakakaukau he kupu/konga ‘oe  ‘oku ‘iloa koe ‘uto kae tefito ‘ae loto moe ongo he kupu/konga ‘oe sino ‘oku ui koe mafu/fatu.

‘Oku matu‘aki faingata‘a ma‘u pē hono liliu ha lea/tala ‘e taha kiha lea/tala ‘e taha, ‘o hangē tofu pē ko hono liliu ‘ae lea ‘Ingilisi kihe lea Tonga, ‘aia ‘oku kehekehe hono fokotu‘utu‘u hona fuo, uho moe ‘uhinga takitaha, ‘o fakafenāpasi ‘enau fepakipaki mo liliu mei he tu‘unga ‘oe felekeu kihe tūkunga ‘oe maau ke ma‘u ‘ae tatau, potupotutatau moe faka‘ofo‘ofa. ‘Oku fa‘a liliu ‘ae lea Tonga koe “‘atamai” kihe lea ‘Ingilisi koe “mind,” lea Tonga koe “fakakaukau” kihe lea ‘Ingilisi koe “thinking,” lea Tonga koe “loto” kihe lea ‘Ingilisi koe “desire,” lea Tonga koe “ongo” kihe lea ‘Ingilisi koe “feeling”/”emotion,” lea Tonga koe “sino” kihe lea ‘Ingilisi koe “body,” lea Tonga koe “‘uto” kihe lea ‘Ingilisi koe “brain” moe lea Tonga koe “mafu”/“fatu” kihe lea ‘Ingilisi koe “heart.”

‘Oku tefito ‘ae ongo sapuseki lalahi he lēvolo tēseli he ako ‘univēsiti moe politekiniki ‘e ni‘ihi koe “psychology” (saikolosī) moe “psychiatry” (sakaitulī) he faka‘eke moe fekumi he to‘onga moe angafai ‘ae ‘atamai, fakakaukau, loto moe ongo. ‘Oku taukave he saienisi ‘oku hanga ‘ehe to‘onga moe angafai ‘ae loto moe ongo ‘o fakafe‘atungia ma‘u pē ‘ae to‘onga moe angafai ‘ae ‘atamai moe fakakaukau, ‘aia ko hono ‘ilo‘i ‘ae ngaahi me‘a honau anga mo‘oni. ‘Oku ma‘u ‘ae taukave ko ‘eni he ‘uhinga tupu‘a fakaTonga ‘oe ‘atamai moe fakakaukau, ‘aia koe ‘atamai koe ‘ata mai ia ‘oe ngaahi me‘a honau anga mo‘oni kihe ‘uto ko hono anga ke ‘ilo‘i atu kinautolu, ‘o toki fai ‘ehe fakakaukau honau fakafekau‘aki, ‘aia ‘oku toki ma‘u ai ‘ae ‘ilo.

‘Oku ma‘u lelei ‘eni he fakakaukau mo fakangāue tupu‘a ‘oe ako (education) fakaTonga, ‘aia koe liliu ‘ae fuo, uho moe ‘aonga ‘oe ‘atamai moe fakakaukau mei he vale (ignorance) kihe ‘ilo (knowledge) kihe poto (skill), ‘o mu‘omu‘a ma‘u pē ‘ae ‘ilo he poto, ‘aia koe poto ko hono liliu faka‘aonga ia ‘oe ‘ilo kihe fiema‘u ‘ae fonua. Neongo ‘oku ngāue‘aki lahi ‘ehe fonua ‘ae lea moe ‘uhinga koe ‘atamai, fakakaukau, loto moe ongo, ‘o kau ai ‘ae ‘uto, mafu/fatu moe sino, ka ‘oku mohu, loloto mo mālie ange he faiva ta‘anga, tufunga lea moe faiva lea tu‘ufonua ‘a Tonga. ‘E hoko ‘ae mohu, loloto moe mālie hono hanga ‘ehe faiva ta‘anga, tufunga lea moe faiva tupu‘a fakaTonga koe tukutukulaumea mā‘uhinga, tolonga mo faka‘ofo‘ofa kihe saienisi, ‘o tautefito kihe saikolosī moe sakaitulī.

‘Oku ‘asi ‘eni he ngaahi to‘ongafai moe angafai kehekehe ‘ae ‘atamai, fakakaukau, loto, ongo, ‘uto moe mafu/fatu, ‘o hangē koe ‘atamai vave, ‘atamai tuai, ‘atamai noa, ‘atamai tonu, fakakaukau lelei, fakakaukau kovi, fakakaukau ma‘a, fakakaukau ‘uli, loto fiefia, loto mamahi, loto ‘ata‘atā, loto tāngia, ongo mo‘oni, ongo loi, ongo tonu, ongo hala, ‘uto maama, ‘uto pala, ‘uto kovi, ‘uto mo‘ui, ‘uto mate, mafu/fatu ‘ofa, mafu/fatu lahi, fatu si‘i moe mafu/fatu sai moe hā fua. ‘Oku toe ma‘u ‘ehe ngaahi kupu/konga kehekehe ‘oe sino ‘ae ngaahi naunau ‘oe loto moe ongo, ‘aia koe ‘ate, manava moe kete, ‘o hangē koe ‘ate lelei, ‘ate ‘uli, manava fanau, manava pa‘a, kete lelei moe kete kovi moe hā fua. ‘Oku ‘asi ‘ae mohu, loloto mo mālie hono ngāue‘aki lelei ‘ehe kau punake ‘ae ‘atamai, fakakaukau, loto moe ongo he ngaahi ta‘anga fungani ‘i lalo:

1.    ‘Atamai ni kuo hopoate mama‘o
Kihe anga si‘etau nonofo
Holi ‘ae loto ke ma‘u ‘ae poto
Ka kuo motuhi mai ia ‘ehe lao

2.    Loto ne mao tēkina ‘ihe vāvā
Hulungia ‘ehe ‘ofa
Kemo leva si‘ene māfana
‘O hoko koe fu‘u vai ‘atā

3.    Pe‘i ke lea mu‘a kau fanongo
Ke tatala ‘ae matapā ongo
Loka‘i ‘eha punake poto
Fakaava pē mei he loto

4.    ‘Ou mai tia ko ‘eku tatau
Si‘i ta‘ahine hoku ‘ofa fau
‘Ai pe mu‘a mo ke fakakaukau
Ki si‘a ‘ofa ‘oku tulimui atu

ANFF leva ē malanga kae tau,
‘Ofa lahi moe hūfaki,
Ka tau toki hoko atu.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top