Logo
Print this page

Ko e Ngaahi Lea Tonga Heliaki, Poloveape/Paloveape mo e Fakatātā Fo'ou Featured

Palofesa Hufanga Dr. 'Okusitino Mahina Palofesa Hufanga Dr. 'Okusitino Mahina

FONUA MOE TALA/CULTURE AND LANGUAGE

‘ATIKOLO 28: KOE NGAAHI LEA TONGA HELIAKI, POLOVEAPE/PALOVEPAE MOE FAKATĀTĀ FO‘OU

Fai ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture + Critical Anthropology
Moana University + Vava‘u Academy for Critical Inquiry + Applied Research

Na‘a ku lave, he ‘atikolo 27, kihe kehekehe ‘ae founga (ways of knowing; epistemology) fakatu‘ufonua fakaTonga moe founga fakasaienisi fakaUēsite hono kumi ‘ae ‘ilo ‘oe ‘iai (ways of being; ontology), ‘o hangē koe ‘ilo mahu‘inga mo mālie fakatu‘ufonua fakaTonga ‘oe peau kula (red wave), ‘aia ‘oku ma‘u mei he ‘oho ‘ae ivi (energy) mei he ‘uli/‘uli‘uli (black) kihe kula/kulokula (red) moe ‘ilo loloto mo faka‘ofo‘ofa fakasaienisi fakaUēsite ‘oe ava ‘uli/ava ‘uli‘uli (black holes), ‘o ma‘u he ‘oho ‘ae ivi kula (red energy) kihe ivi ‘uli (black energy).

‘Oku ma‘u ‘ae ‘ilo fakatu‘ufonua fakaTonga mei he ako, ‘aia ‘oku tefito he fakaha‘a (classes of professions), ‘o hangē koe ha‘a faiva, ha‘a tufunga moe ha‘a nimamea‘a, ‘aia koe fa‘ahinga lalahi ‘e tolu ‘oe ‘aati fakatu‘ufonua fakaTonga kae ma‘u ‘ae ‘ilo fakasaienisi fakaUēsite mei he ako, ‘o makatu‘unga he faka‘apiako (types of institutions), ‘o hangē koe ‘apiako haisikulu, ‘apiako politekiniki moe ‘apiako ‘univēsiti, ‘aia ‘oku ako ai ‘ae ngaahi sapuseki/lēsoni (subjects/lessons) koe fika, ‘enisinia moe filōsofia.

Teu talanoa heni, he ‘atikolo 28, kihe ngaahi faiva lea Tonga heliaki, poloveape/paloveape mo fakatātā fo‘ou mālie fau mo ma‘uhinga atu, ‘aia koe ma‘u mei he tufunga moe faiva lea he ngaahi ha‘ofanga, talanoa, malanga moe ta‘anga. ‘Oku lava ke fokotu‘u koe ngaahi lea heliaki, poloveape/paloveape moe fakatātā koe ngaahi ta‘anga/maau taki kohi/laini 1 moe kupu/veesi 1 ka koe ta‘anga/maau koe tānaki/‘uuni fakataha ‘ae ngaahi kohi/laini moe kupu/veesi ‘oe ngaahi lea heliaki, poloveape/paloveape moe fakatātā.

‘Oku ‘iai ‘ae ngaahi lea Tonga heliaki, poloveape/paloveape moe fakatātā ‘oku ‘ilo honau tupu‘anga, ‘o hangē koe: “’Oua ‘e lau kafo kae lau lava” (Lie Mālohi) moe “‘Oua ‘e tangi ke tatau na‘a ‘ita (houhau) ‘a Tāufa‘āhau” (Tāufa‘āhau), pea ‘iai ‘ae ngaahi lea Tonga heliaki, poloveape/paloveape moe fakatātā ‘oku ‘ikai ma‘u honau kamata‘anga, ‘o hangē koe: “Na‘e hanga ki fē ho sipeiti” moe “Nofo ‘i ‘api Moli kae hū hala”. ‘Oku tupu mei he‘enau mālie, loloto mo ma‘uhinga ‘enau tolonga he vaa‘ikuonga, ‘aia ‘oku ngāue‘aki ke tohoaki ‘ae tokanga koe ako‘anga.

‘Oku ma‘uhinga ‘ae ngaahi lea Tonga heliaki, poloveape/paloveape moe fakatātā he ‘oku matalahi hono ‘uhinga/faka‘uhinga kihe ngaahi me‘a lahi, ‘o ‘ikai matataha pē hono ‘uhinga/faka‘uhinga kiha me‘a ‘e taha. ‘Oku ma‘u ‘ae mālie, loloto moe ‘aonga ‘ae lea heliaki, poloveape/paloveape moe lea fakatātā koe me‘angāue faka‘aati mo fakalitilesā ki hono lea‘aki ‘ae me‘a ‘e taha kae ‘uhinga ia kiha me‘a taha he faiva ta‘anga/maau, tufunga lea moe faiva lea, ‘o hangē koe mate kihe ‘ofa, la‘ā kihe tu‘i moe mafai (ngeia/langilangi) moe lose kihe ‘ofa‘anga.

(1) Ō mai he puē kae ‘ikai ō mai he ngāue – ‘Oku ‘uhinga ki hano fai fakamaatoato mo faka‘utumauku ha ngāue kae ‘ikai ke fai fakamamata mo fakamu‘omu‘anima.

(2) Lau he kau, kau he lau – ‘Oku ‘uhinga ki ha taha ‘oku ui, sivi mo fili ki ha ngāue pau, mo‘oni mo ‘aonga lahi ke fai.

(3) ‘Ikai ‘aonga ē mohe kae lea pē ngāue – ‘Oku ‘uhinga he ‘ikai ma‘u ha me‘a faka‘ofo‘ofa mo tolonga he fakafiefiemālie kovi ka ‘e ma‘u ha me‘a lelei mo ‘aonga he ngāue lahi mo mālohi (koe ma‘u mei he faiva ta‘anga lakalaka ‘a Malukava (Fineasi]).

(4) ‘Ilo ‘ehe kapo moe toki fa‘u – ‘Oku ‘uhinga ki ha taha fo‘ou ‘oku ako ke ‘ilo mo poto ha ngāue lahi mo faingata‘a (koe ma‘u mei he ta‘anga fetau ‘a Fakatava; ‘oku fa‘ahinga ‘e ua ‘ae punake, ‘aia koe punake kakato moe punake kapo, ‘o ‘uhinga ‘ae ‘uluaki kihe punake mohu he taukei, ‘ilo mo poto kae ‘uhinga ‘ae ua kihe punake ta‘etaukei, ta‘emaheni mo akoako).

(5) Lau mai ē, lau mai ē, ‘osi ange ‘oku na tatau pē – ‘Oku ‘uhinga kiha ngaahi fakamatala ‘oku ‘ikai ma‘u ai ha mo‘oni ka koe koto loi moe faasitu‘u kotoa pē.

(6) Ko ‘ene ‘alu ke sai ange ko ‘ene ‘alu ke lahi ange ia ē ‘oho ‘ae fili – ‘Oku ‘uhinga ki hono fai ha ngāue lelei kae kei fakakeheke‘i mo fakamelemele‘i pē koe tupu mei he loto kovi moe meheka.

(7) Lea koe kau longo au – ‘Oku ‘uhinga ki hano fai ‘e ha taha ha talanoa mo ha ngāue kae ‘oho‘ohomu‘a mo kaunoa ai ha taha kehe.

(8) Hangē ha kita tātānaki ‘ene ‘oho mai – ‘Oku ‘uhinga ki ha taulōfu‘u, taulōnuku mo lōmatolu ‘ae hoko mai ‘a ha faingata‘a.

(9) Tui mo falala kae lava ‘ānoa – ‘Oku ‘uhinga ki hano fai fakamaatoato mo ‘osikiavelenga ha ngāue kae ma‘u ha faka‘ofo‘ofa moe lelei ‘oku fungani mo lahi.

(10) Vave mai pē tuai mai koe vai pē mei hē tahi pē mei hē – ‘Oku ‘uhinga ki ha nofo-‘i-lelenga ma‘u pē ‘ae mo‘ui hono ‘ākilotoa ‘ehe fili moe faingata‘a, ‘o tupu ai ‘ae ta‘epau hano ‘ilo ‘ene hoko mai.

ANFF leva ē malanga kae tau,
‘Ofa ma‘u mo e ‘ānau,
Ka tau toki hoko atu.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.