Logo
Print this page

Fakamatala 'Ea pē Fakamatala Matangi? Featured

Fakamatala 'Ea pē Fakamatala Matangi?

FONUA MOE TALA/CULTURE AND LANGUAGE

‘ATIKOLO 26: FAKAMATALA ‘EA PĒ FAKAMATALA MATANGI?

Fai ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture and Critical Anthropology
Vava‘u Academy for Critical Inquiry and Applied Research (VACIAR) &
Moana University (MU)

Koe lea Tonga heliaki, paloveape, fakatātā: “Tala matangi fai ‘i fale” moe “Tu‘a tala matangi” – ‘Oku fakatou ‘uhinga kihe talamatangi koe ngāue faingata‘a fau ‘oku fai pē ‘ehe kau taukei moe pate‘i he ko ‘enau “kaimu‘a,” ‘aia ‘oku ‘uhinga ‘oku nau ‘ilo lahi taha kiai mo poto lahi taha ai, ‘o hangē koe kau toutaivaka, kau touiika moe kau fa‘a (‘Oku lau na‘e hifo atu ki fanga ‘ae toutai ‘iloa koia ko Pāhulu ‘o Ha‘afeva ‘oku teu folau ‘ae kau tangata ki Tonga ‘Eiki pea ne ta‘ofi he ‘e tō ‘ae matangi mālohi ka nau vilitaki pē ke folau ‘o nau mei mole mo mate, pea ne hifo atu he pongipongi hoko ‘oku no‘o honau vaka ‘i taulanga ‘oku mahaehae hono lā mo mafesifesi hono fanā, ‘o lea tau: “Kau tangata koe pehē atu ‘ehe puaka na‘e fuanifo ke mou nofo ka mou taukave!”)

Na‘a ku talanoa, he ‘atikolo 25, ki he toe fa‘ahinga kehekehe kae fekau‘aki ‘e ua ‘oe tufunga moe faiva tupu‘a fakaTonga koe tufunga tanusia (material art of mound-building) mo e faiva heulupe (performance art of pigeon-snaring), ‘o hangē tofu pē koe kehekehe kae felāve‘i ‘ae tufunga moe faiva tu‘ufonua fakaTonga ‘e ua koe tufunga tāpapafānifo (material art of surfboard-making) moe faiva fānifo (performance art of surfing). ‘Oku makatu‘unga ‘ae tufunga tāpapafānifo moe faiva fānifo he ngaahi ‘ilo moe poto fakafika mo faka‘enisinia tupu‘a (aerodynamic and hydrodynamic knowledge and skills) fakaTonga fekau‘aki moe matangi moe vai pē tahi kae tefito ‘ae tufunga tanusia moe faiva heulupe he ngaahi ‘ilo moe poto fakafika mo faka‘enisinia (aerodynamic knowledge and skills) tu‘ufonua fakaTonga ‘oku fehokotaki moe feangiaki ‘ae matangi (wind) kae pehē kihe fetafeaki ‘ae ivi (energy) moe fefusiaki ‘ae teke (force).

Teu lave heni, he ‘atikolo 26, kihe fili ke ngāue‘aki ‘ae lea koe “fakamatala ‘ea” moe lea koe “fakamatala matangi,” ‘aia koe lea Tonga koe “’ea” koe liliu ia ‘oe lea ‘Ingilisi koe “air” moe lea koe “matangi” koe to‘o pē ia mei he‘etau lea Tonga. ‘Oku fepakitu‘u hotau palanite ko Mamani moe faingata‘a moe ha‘aha‘a lahi fau he feliliuaki ‘ae me‘a ‘oku tau ui he lea ‘Ingilisi koe “weather” moe “climate” koe tupu mei hono tāpalasia ‘ehe fa‘ahinga ‘oe tangata ‘ae fo‘i Mamani, ‘o tupu ai ‘ene potupotukehekehe. ‘Oku ‘uhinga ‘ae “weather” kihe feliuliuaki faka‘aho ‘oe māfana-momoko moe mālohi-vaivai ‘oe matangi (changes of the winds over a short period of time-space) kae hanga ‘ae “climate” kihe feliliuaki fakamāhina, fakafa‘ahita‘u mo fakata‘u ‘oe māfana-momoko, mālohi-vaivai ‘ae matangi (changes of the winds over a long duration of time-space). ‘Oku toe ngāue‘aki ‘ae lea ‘Ingilisi koe “temperature” koe “fua māfana” he lea Tonga kihe māfana-momoko ‘oe mātangi.

‘Oku lahilahi hono liliu ‘ae lea ‘Ingilisi koe “weather forecast” (‘o ‘uhinga ko hono kikite‘i ‘ae feangiaki ‘ae matangi kihe kaha‘u pē koungamui] kihe lea Tonga koe “fakamatala ‘ea (fakafuofua),” ‘o fa‘a taku ‘o pehē, “koe tu‘u ‘eni ‘ae fakamatala ‘ea kihe kaha‘u, ‘e angiangi ‘ae matangi mei he tonga hahake, ‘o fe‘unga hono māfana moe milipā ‘e X mo hono mālohi moe maile tahi tikilī ‘e Y...” ‘Oku liliu ‘ae lea Tonga koe “milipā” mei he lea ‘Ingilisi koe “millibar” koe me‘afua ki hono fua ‘ae māfana-momoko ‘oe matangi moe lea Tonga koe “maile tahi” moe “tikilī” mei he lea ‘Ingilisi koe “nautical mile” moe “degree” koe me‘afua ki hono fua ‘ae mālohi-vaivai ‘oe matangi. ‘Oku ‘iai ‘ae lea Tonga mālie koe, “tala matangi fai ‘i fale,” ‘aia ‘oku ‘uhinga kiha taha ‘oku ne fai ha ngāue ‘oku ‘ikai ‘ilo kiai mo poto ai (‘aia ‘oku ‘ikai ko ‘ene “kai”), ‘o hangē koha taha ‘oku ‘ilo mo poto he tala matangi, ‘o hangē koe kau toutaivaka, kau toutaiika moe kau fa‘a, ‘o nau nofo ‘i tu‘afale ‘o sio lelei kihe feangaiaki ‘ae matangi kae ‘ikai ‘i lotofale ‘o puli mei he matangi.

‘Oku ‘iai ‘ae lea Tonga kihe fa‘ahinga kehekehe ‘oe matangi, ‘o hangē koe matangi mālohi, matangi vaivai, matangi māfana, matangi momoko, matangi taka, matangi mālie, matangi tamaki, matangi tōtakutaku moe fa‘ahinga kehekehe ‘oe angi ‘ae matangi, ‘o hangē koe līpoi ‘ae matangi, angi fakasiumalaki ‘ae matangi, funga ‘alakifonua ‘ae matangi, angai ‘ae matangi, angi taulua ‘ae matangi, ‘aia ‘oku ngāue‘aki he tufunga lea, faiva lea moe faiva ta‘anga pē faiva maau. ‘Oku ‘iai moe fa‘ahinga kehekehe ‘ae matangi mālohi, ‘aia koe afā moe ‘ahiohio, ‘o ‘asi lelei heni ‘ene fakamata pē fakaava (‘o hangē mata‘ifa‘o pē ava‘ifa‘o) koe, ‘aia ‘oku ‘iloa koe mata pē ava ‘oe matangi (eye or hole of the wind). ‘Oku hoko ‘ae “mata” pē “ava” ‘oe matangi koe feitu’u ia ‘oku mālohi taha ai ‘ae ivi (energy) pē teke (force), o hangē pē koe “mata pē ava ‘oe afi” (eye or hole of the fire), ‘aia koe me‘a kotoa pē ‘e hū he “mata” (eye) pē “ava,” ‘oku pau pē ke veteki, haveki mo laiki.

‘Oku vaka mai foki ‘ae ivi moe teke ‘oku fakatupu ‘ehe mofuike he tā-vā ‘oku pā pē vela ai ‘aha mo‘unga afi he vai pē tahi moe matangi, ‘o ne fakatupu ai ‘ae peau ‘oku ‘iloa ‘i Tonga moe Moana Pasifiki koe “peau kula,” ‘aia ‘oku ui ‘i Siapani koe “tsunami” moe ‘Ingilisi koe “tidal pē seismic sea waves.” ‘Oku hanga ‘ehe vela ‘aha mo‘ungaafi ‘o fakatupu ha ivi moha teke mālohi fau, ‘aia ‘oku kamata mei he fakapō‘ulilōlō (‘uli pē ‘uli‘uli) ‘oe loto mo‘ungaafi kihe fakapō‘ulilōlō (‘uli pē ‘uli‘uli) ‘ae kilisitahi ‘oe loto moana ‘uli‘uli, ‘o toki hake kihe fukahi vai pē tahi he kula pē kulokula ‘aho‘aho ‘ae la‘ā ‘oe ‘aho. ‘Oku mālie fau mo loloto ‘ae fakakaukau fakaTonga tupu‘a hono fokotu‘utu‘u ‘ae ivi moe teke, ‘aia ‘oku fa‘ahinga lalahi ‘e ua koe “kula” (red) moe “‘uli” (black), ‘aia ka mālohi ‘ae kula he ‘uli pea “mata pē ava kula” leva pea ka mālohi ‘ae ‘uli he kula pea ‘oku “mata pē ava ‘uli” leva. ‘Oku “mata pē ava kula” leva ‘ae “peau kula” [red wave] kae “mata pē ava ‘uli” leva ‘ae “matangi” [wind].

‘Oku ‘asi heni ‘ae matu‘aki mālie mo loloto ange ‘ae fakakaukau fakaTonga ‘oe “peau kula” he fakakaukau fakaSiapani ‘oe “tsunami,” ‘o ‘uhinga koe “peau taulanga” moe fakakaukau fakaUēsite ‘oe “tidal or seismic sea waves,” ‘aia ‘oku tuhu kihe “peau fakatupu ‘ehe hua-mo-mamaha” ‘ae tahi moe hā fua. ‘Oku akefua pē ‘ae peau kula he‘ene fononga mai he moana vavale mo loloto, ‘aia ‘oku vaka mai ai ‘ae ivi moe teke ‘oe peau moe matangi he mofuike mei he pā pē puna mei loto he mo‘ungaafi kihe kilisitahi ‘oe moana ‘uli‘uli, ‘o toki kamata ‘ene fakamata pē fakaava he‘ene pā pē fasi he fukahi tahi he‘ene ofi mai kihe matātahi pē matā‘uto‘uta, ‘aia koe me‘a kotoa pē ‘oku hū he “mata pē ava,” ‘oku pau ia ke veteki, haveki mo laiki. ‘Oku tupu mei he‘ene mālohi fau ‘ae peau hono ui koe “peau kula,” ‘aia koe “peau ta‘ane” pē “peau tangata,” ‘o ‘uhinga koe “peau tāmate.”

Na‘e toki tokanga‘i ‘ehe kakai hili ‘ae “peau kula” [tsunami] lahi na‘e tō mo hake ‘i ‘Ēsia he 2004 ta‘u na‘e a‘u mai hono hikuhiku moe ha‘aha‘a ki Ha‘amoa mo Niuatoputapu ‘ae to‘onga mālie mo mā‘uhinga ‘ae fanga monumanu, ‘o hangē koe fanga ‘elifānite, kulī, moa moe puaka, ‘aia na‘a nau feinga ke hola kihe ngaahi mo‘unga mo puna kihe ngaahi feitu‘u ma‘olunga he‘enau ‘ilo ‘ae tu‘utu‘unuku mai ‘ae fakatu‘utāmaki lahi, ‘o mahino ange ai ‘ae māsila ange honau ngaahi ono‘anga: ongo, sio, nanamu, ala moe ifo. Na‘e ‘ikai foki ‘ilo ‘ehe Senitā Fakaongo Tsunami ‘i Hauai‘i ‘ae ha‘u ‘ae “peau kula” pea falala ‘ae kakai ki hano talaki mai ‘ehe tekinolosia mei Hauai‘i fakataha mo ‘enau falala ki he‘enau ongo ka na‘e ‘ilo ia ‘ehe fanga monumanu. Na‘e ngāue‘aki lahi foki he‘etau fanga kui ‘ae fa‘ahinga tekinolosia ni koe ngaahi faka‘ilonga moe fakatokanga pau ‘a natula moe ‘ātakai.

Kuo nofo lelei foki ‘ae fakakaukau fakaTonga ‘oe “mata kula pē ava kula” [red hole or black hole] moe “mata ‘uli pē ava ‘uli” [black eye or black hole] hono fakakaukau‘i he‘etau fanga kui mei he kilukilua ka ‘oku kei fekuki mai pē ‘ae kau vūsika moe kau ‘asitalōnoma ‘iloa mo mohu ‘atamai ‘o mamani moe “red eye or red hole” [mata kula pē ava kula] moe “black eye or black hole” [mata ‘uli pē ava ‘uli], ‘o talu mei mu‘a he kuonga ‘oe kau Kalisi Kimu‘a ‘ia Kalisi kia Niutoni mo ‘Anisitani kia Latafooti mo Hokingi he ngaahi ‘aho ni. ‘Oku ‘iai leva ‘ae fehu‘i lahi mo mā‘uhinga kiate kitautolu, ‘o tautefito kihe faingata‘a moe ha‘aha‘a ‘oe kanongatāmaki ‘oku tau fehangahangai moia hono tāpalasia ‘ae fo’i mamani: ‘Oku fiema‘u nai ke tau ngāue‘aki ‘ae tekinolosia ‘a natula moe tekinolosia ‘ae tangata fakatoulōua, ‘o ‘ikai ke tau si‘aki ‘ae tekinolosia ‘a natula ‘oku lahilahi tonu ka tau pusiaki ‘ae tekinolosia ‘ae tangata ‘oku lahilahi hala?

ANFF leva e malanga kae tau,
‘Ofa ma‘u moe ‘ānau,
Ka tau toki hoko atu

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.