Logo
Print this page

Hahake, Hihifo, Tokelau mo e Tonga Featured

Hūfanga, Professor Dr ‘Ōkusitino Māhina Hūfanga, Professor Dr ‘Ōkusitino Māhina

FONUA / KALATUA & TALA / LEA
[CULTURE & LANGUAGE]

Hahake, Hihifo, Tokelau moe Tonga

‘Oku ui he lea Tonga ‘ae lea ‘Ingilisi koe sun, earth moe moon koe la‘ā, maama moe māhina, pea ‘oku toe vahevahe fā (4) lalahi ‘a maama (earth) koe hahake, hihifo, tokelau moe tonga, ‘aia ‘oku ‘iloa he lea ‘Ingilisi koe east, west, north moe south. ‘Oku toe ui ‘ae hihifo koe lulunga. ‘Oku toe liliu Tonga ‘ae lea ‘Ingilisi koe east, west, north moe south koe ‘īsite, uēsite, noate moe saute mo toe liliu Tonga tu‘oua (2) ‘ae ongo lea ‘Ingilisi koe north moe south koe noofu moe saufu.

‘Oku ngāue‘aki lahi ‘ae liliu Tonga koe ‘īsite, uēsite, noate moe saute ‘oe east, west, north moe south he tufunga lea, faiva lea kae tefito kihe faiva ta‘anga / faiva maau. ‘Oku ngāue‘aki ‘ae pole noate (north pole) moe pole saute (south) he tufunga lea moe faiva lea pea moe faiva ta‘anga / faiva maau, ‘o hangē koe “hakohako ‘ae noate” moe “angi e matangi mei he fakasaute.” ‘Oku ngāue‘aki lahi ‘i Nu‘usila ‘ae noofu ki Whangarei moe saufu ki Christchurch.

‘Oku ma‘u ‘ae hahake, hihifo, tokelau moe tonga mei he fakakaukau fakaTonga mālie he vaha‘a ‘o maama (earth moe la‘ā (sun), ‘o tefito he “hake” ‘ae la‘ā mei maama ‘i hahake (east) ki “‘olunga” (up-above) ‘i tokelau (north) he ‘aho (day) pea mo ‘ene “hifo” ki maama ‘i hihifo (west) ki “lalo” (down-below) ‘i tonga (south) he pō (night). ‘Oku lau ‘ae “hake” ‘ae la‘ā mei hahake ki “‘olunga” ‘i tokelau he ‘aho koe “hopo” kae taku ‘ene “hifo” ki hihifo ki “lalo” ‘i tonga he pō koe “tō.”

‘Oku toe ma‘u heni ‘ae ‘ilo kinokinoifia he vaha‘a ‘oe tau‘aki vilotakai ‘a maama moe la‘ā ‘ae ‘uhinga mālie ‘oe hahake koe “hake” ‘ae la‘ā ‘o “faka‘olunga” ‘i “‘olunga” ‘i tokelau ‘i maama he ‘aho moe hihifo koe “hifo” ‘ae la‘ā ‘o “fakatokoto” ‘i “lalo” ‘i tonga ‘i maama he pō. ‘Oku toe ‘uhinga ‘ae “hihifo” koe “lulunga,” ‘o hangē koe “lulunga ‘ae la‘ā,” ‘aia ‘oku lau kihe hifo (holo) ‘ae la‘ā mei ‘olunga ‘i tokelau ‘i maama he ‘aho ke tō ki lalo ‘i hihifo ‘i tonga ‘i maama he pō.

‘Oku mā‘uhinga fakalukufua ‘ae vaefā (4) fakaTonga ‘o mamani kihe hahake, hihifo (lulunga), tokelau moe tonga kae tefito kihe talamatangi (kae ‘IKAI koe “tala‘ea” mohu polopalema) fekau‘aki mo ‘ene mālohi (strong) moe vaivai (weak; gentle) moe māfana (warmth; hot) moe momoko (cold) he faiva toutaivaka (faiva faifolau) moe faiva toutaiika. ‘Oku ngāue‘aki lahi heni ‘ae tōhahake moe tōhihifo moe tō‘olunga moe tōlalo (‘o ‘uhinga kihe tō fakatokelau pe/moe fakatonga).

‘Oku toe tofitofi iiki ‘ae hahake, hihifo, tokelau moe tonga kihe tokelau-hahake (north-east) moe tokelau hihifo (north-west) moe tonga hahake (south-east) moe tonga hihifo (south-west), ‘aia ‘oku ‘asi lelei ‘eni he talamatangi (kae ‘IKAI koe tale‘ea fonu palopalema) ‘oku tefito ai ‘ae faiva toutaivaka (faiva faifolau) moe faiva toutaiika. ‘Oku kau ai ‘ae talafeitu‘u, ‘o hangē ko ‘Ata he tonga-hihifo mo ‘Eua he tonga-hahake ‘o Tonga‘eiki / Tongatapu / Tongalahi.

‘Oku toki ‘uhingamālie heni ‘ae tu‘u ‘a Tokelau ‘i “‘olunga” ‘i “tokelau” mo Tonga ‘i “lalo” ‘i “tonga” ‘i Ha‘amoa ‘oku tu‘u ‘i “loto” kae tu‘u ‘a Rarotonga ‘i “lalo” ‘i tonga ‘i Tonga ‘i “‘olunga” kae ‘i “lalo” ‘i tonga ‘i Ha‘amoa. ‘Oku ngali na‘e fai ‘eni lotolotonga ‘ae aoniu ‘oe pule‘anga hau ‘oe Tu‘i Manu‘a (Langi / Ha‘amoa) hili ‘ae pule‘anga hau fakaleveleva ‘oe Tu‘i Pulotu (Fiji) moe pule‘anga hau mālohi ‘oe Tu‘i Tonga (Maama / Tonga) hili ‘ae pule fakapūpha‘a ‘ae Tu‘i Manu‘a.

‘Oku toe mālie foki hono ngāue‘aki ‘ae hahake, hihifo, tokelau moe tonga he fakakaukau moe fakangāue moe faiva ta‘anga / faiva maau fakaTonga, ‘o hangē koe hahake moe hihifo he fakalotofonua moe tokelau moe tonga he fakavaha‘afonua. ‘Oku ‘asi ‘eni he Hahake moe Hihifo ‘i Tonga‘eiki / Tongatapu / Tongalahi (moe Vaheloto) mo Vava‘ulahi (moe Vahemotu / ‘Otumotulalo), ‘o ngāue‘aki ‘ae Ha‘apai Hahake mo Ha‘apai Lulunga / Hihifo ‘i Ha‘apai.

‘Oku toe kau ‘eni hono ngāue‘aki ‘ae “hihifo” moe “fakahihifo” fakataha moe “hema” moe “fakahehema” he faiva ta‘anga / faiva maau he‘enau fekau‘aki moe “lakuvale / hema” moe “lakupoto / mata‘u,” “mate” moe “mo‘ui” koe ngaahi hoa “tatau / mālie” moe “kehekehe / tamaki.” ‘Oku hā mahino ‘eni he ongo kupu ‘oe hiva kakala, “Ne sikāhema fakahihifo, Loulou‘a e matangi tō” moe “Hema e matangi fakahihifo, ‘One ue‘ia e ngalu fānifo,” ‘o tatau ‘ae “‘ofa” moe “mate.”

‘Oku huluhulu ‘ae fakafelavai (intersect) pe fakahoko (connect) moe fakamāvae (separate) ‘ae ngaahi hoa “tatau / mālie” moe “kehekehe / tamaki” ko ‘eni ‘ehe filosofia ‘ae tā-vā ‘oe ‘iai. ‘Oku tefito ‘eni hono toe fao‘i ‘ae tā (time) moe vā (space) he ‘ata-ki-loto moe fuo (form) moe uho (content) he ‘ata-ki-tu‘a mei he maama ‘oe ‘iai kihe maama ‘oe heliaki. ‘Oku kau ai ‘ae tangata moe fefine, kula moe ‘uli, mate moe mo‘ui, ‘o hangē koe fatongia ‘ae matāpule ‘i mata‘u mo hema.

‘Oku mā‘uhinga atu mo ‘aonga fau ‘ae ‘ilo mohu moe poto fonu ‘oe ngaahi fakakaukau mo fakangāue tu‘ufonua fakaTonga ko ‘eni hono huluhulu ‘ae fihitu‘u moe fepakitu‘u ‘oe liliu ‘ae matangi (CLIMATE CHANGE) ‘oku lotolotonga fehangahangai mo mamani he lotolotonga. ‘Oku ‘uhinga ‘eni kihe liliu ‘ae matangi ke toe mālohi mo māfana / vela ange, ‘o ‘IKAI ke toe tatau, potupotutatau mo faka‘ofo’ofa kae ta‘etatau, potupotukehekehe mo palakū.

Tau toki hoko atu.

 ANFF leva e malanga kae tau,

‘Ofa fau moe ‘ānau ma‘u,

 Hūfanga, Professor Dr ‘Ōkusitino Māhina

Vava‘u Academy for Critical Inquiry & Applied Research (VACIA) & Auckland University of Technology (AUT)

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.