Logo
Print this page

Heliaki, Fakatātā mo e Mōtolo Featured

Heliaki, Fakatātā mo e Mōtolo

FONUA MO E TALA/CULTURE AND LANGUAGE
‘ATIKOLO 14:
HELIAKI, FAKATĀTĀ MO E MŌTOLO

Fai ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture and Critical Anthropology
Vava’u Academy for Critical Inquiry and Applied Research [VACIAR] &
Tonga International Academy [TIA]

Ta‘ahine malimali maí
Ko hoku ia hevaní
He ‘ikai te u heliakí
Ka te u tala tonu‘akí
Ke ‘ilo ‘e ha‘a manako
Mo ha'a taukei he faiva nisí
Kuo faka‘au ke mo‘oni pē ‘eku misí
[Mei he ta‘anga hiva kakala]

Na‘a ku lau he ‘atikolo 13 ki he fakakaukau mo fakangāue loloto ko e “’alu kimu‘a ki he kuohili, ‘alu kimui ki he kaha‘u,” ‘a ia ko e “heliaki” ki hono “tuku ‘a e kuohili” [“past,” ‘a ia ‘oku to e ui ko e “kuongamu‘a] ‘i mu’a ko e tūhulu ‘o e po‘uli he lotolotonga/lolotonga [“present,” ‘a ia ‘oku to e ui ko e “kuongaloto”] mo e “tuku ‘a e kaha‘u” [“future,” ‘a ia ‘oku to e ui ko e “kuongamui”] ‘i mui he lotolotonga, ‘o huluhulu’aki ‘a e maama ‘o e kuohili – ka te u lave heni, he ‘atikolo 14, ki he “heliaki,” “fakatātā” mo e “mōtolo.”

‘Oku ‘uhinga tatau ‘a e lea “heliaki” mo e ongo lea “fakatātā” mo e “mōtolo.” ‘Oku ‘uhinga ‘a e heliaki ki he “lea’aki ‘a e me‘a ‘e taha” ka e “‘uhinga ia ki ha me‘a ‘e taha,” ‘a ia ‘oku fa‘ahinga lalahi ‘e ua, [1] ko e “heliaki fakafetongiaki,” ‘o hangē ko e “tō ‘a e po‘uli” ki he “mate” mo e “’autō ‘a e manu ki Tokū” ki he “foki ki ‘api ki he tupu‘anga,” mo e [2] ko e “heliaki fakafekauaki,” ‘o hangē ko e “Taulanga Tuku mo Failā” [City of Sails] ki ‘Aokalani mo e “’Otumotu Anga‘ofa” [Friendly Isles] ki Tonga.

‘Oku ngali ko e tupu ‘a e lea “heliaki” mei he lea “hiliaki” pea mo e lea “hiliaki” mei he lea “fehiliaki,” ‘a ia ‘oku ‘uhinga ki he “fehiliaki” ‘a e lea ‘e taha he lea ‘e taha, ‘o hangē ko e “fehiliaki” ‘a e lea ‘o e “me‘a ‘e taha” he lea ‘o e “me‘a ‘e taha.” ‘Oku tuha atu ‘eni mo e kupu/tēneti ‘o e teoli tā-vā ‘o e ‘iai, ‘a ia ‘oku fakalea ‘o pehē: ‘Oku fakafelavai, pē fakahoko mo fakamavahe, ‘a e me‘a kotoa pē he ‘iai, ‘i natula, ‘atamai mo e sōsaieti, ‘o fakaola he fepaki pē fenāpasi, ‘a ia ko e fenāpasi ko e fepaki pē ia. ‘Oku fehangahangai ‘a e lea “heliaki” mo e lea “hualela,” ‘a ia ko e utua ‘a e ‘uhinga.

‘Oku makatu‘unga ‘a e “heliaki fakafetongiaki” hono fakafelavai, pē fakahoko mo fakamavahe, ha ongo me‘a ‘e ua ‘oku vāofi hona takitaha ‘ulungaanga, ‘o hangē ko e “kafo ‘a e loto” mo e “mamahi ‘o e ‘ofa” mo e “uaine” mo e “toto,” ka e tefito ‘a e “heliaki fakafekauaki” hono fakafelavai, pē fakahoko mo fakamavahe, ha ongo me‘a ‘e ua ‘oku vāofi hona takitaha tala, ‘o hangē ko e “Fatafata Māfana” mo e “Vava‘u Lahi” mo e “Tokelau Mama‘o” mo e “Ongo Niua,” ‘a Niua Fo’ou mo Niua Toputapu. ‘Oku tatau pē mo e “fakatātā” mo e “mōtolo.”

‘Oku ngāue‘aki ‘a e “fakatātā” he tohitapu, ‘o tefito he founga faiako mālie mo mahino ‘a Sīsū ‘oku ‘iloa ko e “talanoa fakatātā,” ‘o ne “lea‘aki ha me‘a ‘e taha” ka e “‘uhinga ia ki ha me‘a ‘e taha” – ka e hake‘uta mai hono ngāue‘aki ‘a e “mōtolo” he ‘akatemia hono fakamatala‘aki “‘a e me‘a ‘e taha” ha “me‘a ‘e taha,” ‘o hangē ko e “mōtolo ‘o e talanoa” ‘a Dr Sitīveni Halapua ke fai‘aki ‘a e fakatotolo mo fa‘u‘aki ‘a e melino he nofo vākovi mo e “mōtolo ‘o e kakala,” ‘a ia ‘oku tefito he toli, tui mo e luva, ‘a Palōfesa Konai Helu-Thaman ke fai‘aki ‘a e ako.

Na‘e ngāue‘aki lelei ‘e he ‘ātolopolosisi ‘iloa Tonga ko Palōfesa ‘Epeli Hau‘ofa ‘a e fakakaukau mo fakangāue ‘o e “mōtolo” he‘ene ngaahi tufunga fa‘utohi  faka‘akatemika, faka‘aati mo fakalitileli. ‘Oku kau he manakoa ‘a e “Our Sea of Islands” [“Hotau Tahi ‘Otumotu”], ‘o tuhu ki he fiema‘u ke liukava ‘etau fakakaukau mei he “pōpula” ki he “tau‘atāina,” mo ‘ene tohi he faiva fakaoli ko e “Tales of the Tikongs” [Ngaahi Talanoa ‘o e Kau Tikongo,” ‘o ne fakaoli‘i ‘etau nofo hopoate mo mo‘ui pōpula hono ‘ākilotoa mo kūmoa kitautolu ‘e he Uēsite.

‘Oku ngāue‘aki ‘a e “heliaki,” [pē “fakatātā” mo e “mōtolo”], ko e me‘angāue hono fakafelavai, pē fakahoko mo fakamavahe, ‘a e “‘uhinga” he faiva ta‘anga, ‘o hangē ko e fakafelavai, pē fakahoko mo fakamavahe, hono “fakahū” ‘a e “pulu” he faiva ‘akapulu, ‘a ia ‘oku tefito hono “fakahū” ‘a e “pulu” he laini‘auti mo e sikalamu, huka ki he haafe, lele’i mo paasi ‘e he feesi ki he sekeni, senitā mo e kapakau, mo e ulaki mo molo ‘e he fikavalu mo e foueti mo e ‘akafakatotolo, ‘akafakatō mo e ‘akafakahū, ‘o tumutumu he tata‘o.

‘Oku taku ha faiva ta‘anga mo ha faiva ‘akapulu ‘oku mālie [pe faka‘ofo‘ofa] ko e tupu mei he‘ene tatau mo potupotutatau hono fakafelavai, pē fakahoko mo fakamavahe, ‘a e “heliaki” he ‘uhinga ‘o e lea he faiva ta‘anga mo e “fakahū” ‘o e pulu he faiva ‘akapulu – ‘o hangē ko e ma‘u ‘a e mālie hono ngāue‘aki lelei ‘o e “fakatātā” he faiva malanga, “heliaki” he faiva lea mo e “mōtolo” he tufunga fa‘utohi fakaako, ‘a ia ‘oku tefito he tatau mo e potupotutatau hono fakafelavai, pē fakahoko mo fakamavahe, ‘a e ‘uhinga.

‘Oku matu‘otu‘a ‘a e fakakaukau mo fakangāue ‘o e “mōtolo” [“heliaki” mo e “fakatātā] he saienisi matelie, ‘o hangē ko e ‘enisinia mo e ‘akitekisā he‘ene fa‘u ha “motolo” ‘o ha uafu mo ha fale, ‘a ia ‘oku tomu‘a  fakafelavai, pē fakahoko mo fakamavahe, ‘a e ngaahi kohi/laini ko e “motolo” ki he uafu mo e fale mo‘oni – ka e ke i muimuia he saienisi ta‘ematelie, ‘o hangē ko e mala‘e ‘o e ako, ‘ātolopolosī, faiva, mo’ui, saikolosī, mo e ako ki he Pasifikī, ‘a ia ‘oku ma‘uhinga ke nau ako lahi mei he saienisi matelie hono ngāue‘aki ‘a e “mōtolo,” ‘o ‘ikai lau taha ki he “heliaki” mo e “fakatātā.”

‘Oku kau heni ‘a e ako he ngaahi ‘ilo tupu‘a mo tu‘ufonua ‘a Tonga, ‘o hangē ko hono ngāue‘aki ‘a e “heliaki” he faiva ta‘anga, tufunga lea, faiva lea, faiva heliaki/paloveepi mo e faiva fakaoli. Na‘e ngāue‘aki foki ‘e he tufungafonua ‘iloa ko Lo‘au ‘a e “heliaki” he‘ene tufunga fonua, ‘o hangē ko hono fetukuaki ‘a e “kona” mo e “melie” he “Tala ‘o e Kava,” ‘a ia ‘oku ‘uhinga ki he‘etau “tomu‘a ‘inu ‘a e kona” ka e “tomui kai ‘a e melie” hono fai ha ngāue ‘oku faka‘ofo‘ofa, tolonga mo ‘aonga lahi – ‘a ia ko e ‘uluaki konahia/kavahia ka e toki melie‘ia/mālie‘ia.

‘Oku pehē tofu pē hono tufunga ‘o e ngaahi lao mo e tu‘utu‘uni ‘e he Falealea, ‘a ia ‘oku toki fakamo‘oni ‘e he Fakatahatokoni/Kapineti mo fakahoko ‘e he Fakamaau‘anga, mo e ngaahi polisī ‘a e ngaahi Potungāue ‘a e Pule‘anga [‘o hangē pē ko e kotoa ‘o e fonua, ‘o hangē ko e ako, lotu, ‘ikonōmika, politiki, temokalati, kepitalisi, pisinisi, toutai mo e hā fua] ko e ngaahi “mōtolo” ki he nofo mo e mo‘ui ‘a e kakai, ‘a ia ‘oku makatu‘unga ‘ene tatau, potupotutatau mo e faka‘ofo‘ofa hono fakafelavai, pē fakahoko mo fakamavahe, ‘a e ‘uhinga, ‘o liliu mei he felekeu ki he maau, ‘a ia ‘oku fakaola ko e malu, melino mo e fiefia.

Tau toki hoko atu.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.