Logo
Print this page

Tohi Fo‘ou ‘a Palōfesa Maui-Tāvā-He-Ako Dr Tēvita O. Ka‘ili Featured

Tohi Fo‘ou ‘a Palōfesa Maui-Tāvā-He-Ako Dr Tēvita O. Ka‘ili

LIVIU TOHI/ LIVIU ‘AATI & LITILESᾹ / BOOK REVIEW/ ART & LITERATURE REVIEW

Tohi Fo‘ou ‘a Palōfesa Maui-Tāvā-He-Ako Dr Tēvita O. Ka‘ili

Marking Indigeneity: The Tongan Art of Sociospatial Relations (2017; pp. 180) by Tēvita O. Ka‘ili, Foreword by ‘Ōkusitino Māhina and published by The Arizona University Press (Maaka‘i ‘a e Tu‘ufonua: Ko e Faiva Faka-Tonga ‘o e Tauhi Vāfakafonua [2017; peesi 180] fai ‘e Tēvita O. Ka‘ili, mo e Talamu‘aki fai ‘e ‘Ōkusitino Māhina mo pulusi ‘e he The Arizona University Press).

Kuo lava hono pulusi ‘a e tohi fo‘ou mālie, mā‘uhinga mo ‘aonga lahi fau ‘a Palōfesa Maui-Tāvā-He-Ako Dr Tēvita O. Ka‘ili ‘e he The University of Arizona Press, Tucson, USA, pea kuo faka‘atā mo tukuange mai he 2017 ke ngāue‘aki mo fakaanga‘i ‘e he ngaahi ‘univēsiti mo e kakai kotoa ‘o mamani. Na‘e fai ‘a e talamu‘aki ‘o e tohi ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Okusitino Māhina.

Na‘e tefito ‘a e tohi ‘a Palōfesa Maui-Tāvā-He-Ako Dr Ka‘ili ko e Marking Indigeneity: The Tongan Art of Sociospatial Relations (Maaka‘i ‘a e Tu‘ufonua: Ko e Faiva Faka-Tonga ‘o e Tauhi Vāfakafonua) he‘ene fisisi Toketā, pea ko ia na‘a ne fua ngāue‘aki ‘a e filosofia/ teolia ‘a e tā-vā (time-space) ‘o e ‘iai hono tufunga ‘a e fisisi mo e tohi kuo to e liliu ki ai fakatoulōua.

‘Oku ‘asi he ‘ulu‘itohi ko e Maaka‘i ‘a e Tu‘ufonua: Ko e Faiva Faka-Tonga ‘o e Tauhi Vāfakafonua hono maaka ‘e he tā ‘a e vā mo fa‘o ‘a e vā he tā, he ‘ata-ki-loto, pea maaka ‘e he fuo ‘a e uho mo fa‘o ‘a e uho he fuo, he ‘ata-ki-tu‘a, mo veape ‘a e tā mo e fuo ka e nauna ‘a e vā mo e uho (‘o hangē ko e maaka ‘e he faiva faka-Tonga ‘o e tauhi vāfakafonua ‘a e “tu‘ufonua” mo fa‘o he “tu‘ufonua” ‘a e faiva faka-Tonga ‘o e tauhi vāfakafonua).

‘Oku fe‘unga hono lahi mo e loloa ‘a e tohi mo e peesi ‘e 180 pea ‘oku vahevahe ki he ngaahi vahe lalahi ‘e 7 fakataha mo e ngaahi fakatātā ‘o e ngaahi fakakaukau, ngaahi fakamālō mo e talamu‘aki mo e talateu mo e tātuku mo kau ai ‘a e ‘apenitesi (fakalahi kanotohi), ngaahi nouti (fakamahino kanotohi), ma‘ungatala mo e ‘initēkisi (faka‘uhinga lea).

‘Oku hanga ‘e he tufunga tohi ‘o fakamā‘ala‘ala ‘a e lea “tu‘ufonua” he konga ‘uluaki ‘o e ‘ulu‘itohi (maaka‘i ‘o e “tu‘ufonua” [indigeneity]), ‘o tefito he mafola mo e movete ‘a e (mu‘aki, motu‘a, tomu‘a) kakai “tu‘ufonua” ‘o Tonga he talateu, pea hoko atu he vahe 1 ki he fehangahangai mo e fepakipaki he tā-vā “fakalaini” ‘o e ngāue pa‘anga mo e tā-vā “fakafelavai” ‘o e tauhi vā ‘a e kāinga Tonga ‘i Lahaina, ‘i Maui, ‘i Vaihi.

‘Oku ‘asi ‘eni he fehangahangai mo e fepakipaki ‘a e tala “fakalaini” ‘o e Uesite mo e tala “fakafelavai” ‘o Tonga, ‘o tautefito ki he fihitu‘u mo e fepakitu‘u he vaha‘a ‘a e ongo sisitemi fonu polopalema fakapolitikale mo e faka‘ikonōmika ko e temokalati mo e kepitalisi ‘a e Uēsite mo e ongo sisitemi mohu fakapolitikale mo faka‘ikonōmika ko e tauhivā mo e fatongia ‘a Tonga.

‘Oku ne hoko atu ki hono vete fakaikiiki ‘a e fakakaukau tupu‘a faka-Tonga ‘o e tā mo e vā (‘a ia ‘oku to e ‘iloa he Moana [‘Ōsēnia Pasifiki] ko e kā mo e wā) he vahe 2, ‘a ia ‘oku makatu‘unga ai hono tufunga ‘a e filosofia/ teolia tā-vā ‘o e ‘iai he vahe 3, pea mo filihi ‘a e fakakaukau fakatokolahi ‘o e fekumi ko e me‘angāue he‘ene fakatotolo mo fokihi ‘ene kaveinga he vahe 4.

‘Oku fakatotolo mo ‘analaiso ‘e he tufunga tohi ‘a e mafola mo e movete mai ‘a e kakai Tonga mei honau motu‘a fonua tupu‘a ko Pulotu ki honau fonua lotolotonga ko Tonga pea mei Tonga ki honau fonua fo‘ou ki Vaihi (Hauai‘i) he vahe 5, pea mo e ngaahi fakatātā ‘o e tauhi vā ‘a e kāinga Tonga ‘i Lahaina, ‘i Maui, ‘i Vaihi, ‘o hangē ko e lotu, putu mo e mali, he vahe 6.

‘Oku ne fakamamafa ‘a e mā‘uhinga ‘a e fuo mo e uho ‘o e tā mo e vā he tauhi vā ‘a e kakai Tonga ‘i Lahaina, ‘i Maui, ‘i Vaihi he vahe 7, ‘a ia ka vā lelei hono fai ‘o e fatongia ‘e ma‘u ‘a e melino, fiefia, fekoekoe‘i mo e tau‘atāina pea ka vā kovi hono ta‘efai ‘a e fatongia ‘e ola ko e vātau, mamahi, feke‘ike‘i mo e pōpula, ‘a ia ko e fatongia ko e me‘angāue faka‘aati ia ‘o e tauhi vā (vakai ‘a e heliaki he ta‘anga, tu‘akautā he hiva mo e hola he haka).

Na‘e tātuku ‘a e tufunga tohi he‘ene fokotu‘u mo fakamahino ‘a e tukutukulaumea mo e to‘ongapō ‘a e fakakaukau tupu‘a faka-Tonga loloto ‘o e tā mo e vā, pea to e ‘amo‘amo ange ‘a e filosofia/ teolia tā-vā ‘oe ‘iai, ki he filosofia, ‘ātolopolosia mo e hisitōlia, ‘o ‘ikai lau taha ‘a e kotoa ‘o e ngaahi sapuseki he ‘iai, pea pehē ki he kotoa ‘o natula, ‘atamai mo e sōsaieti.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.