Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

'Alu ki Mu'a Ki he Kuohili, 'Alu ki Mui ki he Kaha'u Featured

Hufanga Professor Dr. 'Okusitino Mahina Hufanga Professor Dr. 'Okusitino Mahina

FONUA MO E TALA/CULTURE AND LANGUAGE
‘ATIKOLO 13
“‘ALU KIMU’A KI HE KUOHILI, ‘ALU KIMUI KI HE KAHA’U”

Fai ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture and Critical Anthropology
Vava’u Academy for Critical Inquiry and Applied Research [VACIAR] &
Tonga International Academy [TIA]

Na’a ku lave he ‘atikolo 12 ki he tala ‘a e ouau ‘o e kava mo e ‘atikolo 11 he tala ‘o e kava, ‘a ia na’e fakatou tufunga ‘e he fua tufungafonua ‘iloa ko Lo’au, ‘o fakahoa mo e tala fonu ‘o e lotu Kalisitiane, ‘a ia ‘oku humaki he tala masani ‘o e kolosi/‘akaufakalava ka e hunuki ‘a e tala mohu ‘o e fonua he tala fungani ‘o e kava. ‘Oku fetuukuaki ‘a e kona mo e melie, ‘o tomu’a kavahia/konahia ka e tomui melie’ia, ‘o hoko ko e fakanofonofo’anga ‘o e fonua mo e tala – ka e fehūaki ‘a e mate mo e mo’ui he nunu’a ‘o e angahala, ‘o tumutumu he mate ‘a Sīsū ko e mo’ui’anga mo e fakamolemole’anga ‘o e mate ta’engata ‘a e fa’ahinga ‘o e tangata – ka te u talanoa heni, he ‘atikolo 13, ki he fakakaukau mo fakangāue fakaTonga loloto atu mo mālie fau ko e: “‘alu kimu’a ki he kaha’u, ‘alu kimui ki he kuohili,” ‘a ia ‘oku ‘uhinga ko e: “tuku ‘a e kuohili ‘i mu’a, tuku ‘a e kaha’u ‘i mui.”

‘Oku fokotu’utu’u fakafelavai [pē circular] ‘e Tonga [mo e Moana/’Osenia/Pasifiki] ‘a e kuohili mo e kuongamu’a [‘a ia ‘oku toe ‘iloa ko e kuohoko mo e ‘aneafi], lolotonga/lotolotonga mo e kuongaloto [‘a ia ‘oku to e taku ko e hoko mo e ‘ahoni] mo e kaha’u mo e kuongamui [‘a ia ‘oku to e lau ko e kahoko mo e ‘apongipongi]. ‘Oku makatu’unga ‘eni he mo’oni ‘i natula, ‘o tatau ‘a e me’a kotoa pē, fakatoulōua ‘a e matelie mo e laumālie, tu’unga honau kehekehe, ‘a ia ‘oku ‘ikai ha me’a ‘e taha ‘e ma’olunga pē ma’olalo ha me’a ‘e taha, ‘o hangē ko e fakakaukau mo fakangāue fakaTonga ‘o e fonua, ‘o kamata he fā’ele [fonua 1], mo e mo’ui [fonua 2] pea faka’osi he mate [fonua 3].

‘Oku fakanofonofo fakakohi/fakalaini [pē linear] ‘e he Uēsite ‘a e kuohili [past], lolotonga/lotolotonga [present] mo e kaha’u [future], ‘a ia ‘oku mu’omu’a ma’u pē ‘a e kaha’u ‘i mu’a [front] mo e lolotonga/lotolotonga ma’u pē ‘i loto [middle] mo muimui atu ma’u pē ‘a e kuohili ‘i mui [back]. ‘Oku fehangahangai ‘eni mo e mo’oni ‘i natula, ‘o hangē ko e fakakaukau mo fakangāue faka’evalūsio ‘a e me’a kotoa pē, fakatoulōua ‘a e matelie mo e laumālie, ‘a ia ‘oku taku ‘oku ma’olalo pē ma’olalo ‘a e me’a ‘e taha he me’a ‘e taha. ‘Oku ‘asi ‘eni he fakakaukau mo fakangāue fakaUēsite ‘o e fakalakalaka faka’ikonōmika [economic development], ‘o lau ‘oku ma’olunga ‘a e ngaahi fonua Uēsite ka e ma’olalo ‘a e ngaahi fonua kehe mei he Uēsite.

Na’a ku fa’a lave he’eku ngaahi fua ‘atikolo kimu’a ki he me’angāue faka’aati/fakalitileli mahu’inga mo faka’ofo’ofa ko e heliaki, ‘a ia ko e lea ki ha me’a ‘e taha ka e ‘uhinga ia ki ha me’a ‘e taha, ‘o hangē ko e heliaki fakafetongiaki ko e “la’ātō”/”la’ā-kuo-ungafonua” ki he “mate” mo e “si’i hengihengi ē kuo ‘alu, kapakau ai si’ete manatu” ki he “mavahe ‘a e mo’ui mei he mate, mo e vaetu’ua ‘o e laumālie mei he matelie” mo e heliaki fakafekauaki ko e “kolosi ‘i Kalevale” ki a “Sīsū ko e faiako tālā mo e fakamo’ui ‘o Nasaleti” mo e “kulukona ‘o Tavakefai’ana” ki a “‘Ulukālala ko e ‘eiki lahi mo e to’a tete’e ‘o Tu’anuku.”
 
‘Oku makatu’unga ‘a e lea heliaki ko e: “‘alu kimu’a ki he kaha’u, ‘alu kimui ki he kuohili” [“walk forward into the past, walk backward into the future”] he lea ko e: “kuongamu’a” [“past”], ‘a ia ‘oku to e ‘uhinga ki he “kuohili, [kuohoko mo e ‘aneafi]” mo e “kuongamui” [“future”], ‘o to e tuhu ki he “kaha’u, [kahoko mo e ‘apongipongi]” – ‘a ia ‘oku ‘uhinga ia ko e: “tuku ‘a e kuohili ‘i mu’a, tuku ‘a e kaha’u ‘i mui” [“put the past before us, put the future behind us.” ‘Oku ‘uhinga ‘eni ki hono ‘ave ‘a e “kuohili” [pē “kuongamu’a”] ‘o tuku ‘i “mu’a” ‘iate kitautolu ko e tūhulu he “lotolotonga, [hoko pē ‘ahoni]” [pē “kuongaloto”] ka e ‘ave ‘a e “kaha’u” [pē “kuongamui”] ‘o tuku ‘i “mui” ‘iate kitautolu he lotolotonga, ‘o huluhulu’aki ‘a e “kuohili” [pē “kuongamu’a”].

‘Oku “fepaki” ‘a e “’alu kimu’a ki he kuohili, ‘alu kimui ki he kaha’u” mo e mo’oni/lōsiki, ‘o ‘uhinga he ‘ikai lava ke hoko ‘i natula [pē ‘oku paradoxical, metaphorical mo allegorical], ka e “fenāpasi” ‘a e “tuku ‘a e kuohili ‘i mu’a [‘iate kitautolu he lotolotonga], tuku ‘a e kaha’u ‘i mui [‘iate kitautolu he lotolotonga]” mo e mo’oni/lōsiki, ‘o malava ke hoko ‘i natula [pē ‘oku spatiotemporal, historical mo logical]. ‘Oku tatau tofu ‘eni mo e to’onga ‘a e fakakaukau mo fakangāue fakaTonga ko e heliaki ko ha me’angāue faka’aati/fakalitileli, ‘a ia ko e lea ki ha me’a ‘e taha ‘oku “fepaki” mo e mo’oni/lōsiki ‘i natula ka e ‘uhinga ia ki ha me’a ‘e taha ‘oku “fenāpasi” mo e mo’oni/lōsiki ‘i natula.

‘Oku ‘i ai ‘a e felāve’i tonu heni ‘a e fakakaukau mo fakangāue fakaTonga hono fokotu’utu’u fakafelavai [pē circular] ‘a e “kaha’u/kuongamui”, “lotolotonga/kuongaloto” mo e “kuohili/kuongamu’a” mo e fakakaukau mo fakangāue fakaTonga ‘o e taumulivale mo e taumu’avale, ‘a ia ko e puli/ta’e’ilo ‘a e taulanga ‘oku folau mei ai mo ia ‘oku folau ki ai ‘a e vaka, ‘o fakaola he vakahē mo e folauhē mo fakaiku ki he folaumole mo e folaumate – ‘a ia ‘oku fehangahangai mo e to e fakakaukau mo fakangāue fakaTonga ‘o e taumulitonu mo e taumu’atonu, ‘a ia ko e ‘asi/’ilo ‘a e taulanga ‘oku folau mei ai mo ia ‘oku folau ki ai ‘a e vaka, ‘o fakaola he vakahao mo e folauhao mo fakaiku ki he folauma’u mo e folaumo’ui.

‘Oku hoko ‘a e taumulivale mo e taumu’avale, vakahē mo e folauhē, mo e folaumole mo e folaumate ko e ‘ikai ‘ave ‘a e ‘ilo mo e poto ‘o e “kuohili” [pē “kuongamu’a”] ‘o tuku ‘i “mu’a” ko e tūhulu he “lotolotonga” [pē “kuongaloto”] mo e ‘omai ‘a e “kaha’u” [pē “kuongamui”] ‘o tuku ‘i “mui” mo huluhulu’aki ‘a e ‘ilo mo e poto ‘o e “kuohili” [pē “kuongamu’a”] – mo e taumulitonu mo e taumu’atonu, vakahao mo e folauhao, mo e folauma’u mo e folaumo’ui hono ‘ave ‘a e ‘ilo mo e poto ‘o e “kuohili” [pē “kuongamu’a”] ‘o tuku ‘i “mu’a” ko e tūhulu he “lotolotonga” [pē “kuongaloto”] mo ‘omai ‘a e “kaha’u” [pē “kuongamui”] ‘o tuku ‘i “mui” mo huluhulu’aki ‘a e ‘ilo mo e poto ‘o e “kuohili” [pē “kuongamu’a”].

‘Oku hoko ‘a e ngaahi fakakaukau mo fakangāue fakaTonga tupu’a/tu’ufonua mohu mo fonu he ‘ilo mo e poto ko ‘eni ko e akonaki/mōlolo mā’uhinga atu mo ‘aonga fau ki he me’a kotoa pē, ‘o tatau ‘a e pule’anga, temokalati, fakalakalaka faka’ikonōmika, lotu, ‘aati mo e ako. ‘Oku ‘i ai ‘a e talanoa mālie ki he toutai ‘iloa ko Pahulu ‘i Ha’afeva, Lulunga, Ha’apai, ‘a ia na’a ne fale’i ‘a e vakalā na’e teu folau ki Tongatapu ke toloi he ‘e kovi ‘a e mātangi mo e tahi, ‘o tefito he’ene ‘ilo, poto mo e taukei fakatoutaivaka fekau’aki mo e tu’u ‘a e matangi, holo ‘a e ‘ao, pā ‘a e peau mo e tafe ‘a e matamata‘au mo e hā fua. Na’a ne hifo atu ki fanga ‘i taulanga he pongipongi hoko ‘o toki ‘ilo ai tā kuo fesi hono fanā, mahaehae ‘a e lā mo maumau hono konga, pea na’a ne lea tonu ki he kau folau ‘o pehē, “Ko e tala atu ‘e he puaka na’e fuanifo ke mou nofo ka e taukave.”

Ta u toki hoko atu.  

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top