Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Taumulivale, Taumu'avale mo e Vakahē Featured

Taumulivale, Taumu'avale mo e Vakahē

'Atikolo Fika 9

Fai ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture & Critical Anthropology
Vava‘u Academy for Critical Inquiry & Applied Research [VACIAR] &
Tonga International Academy [TIA]

Hakau ni ‘oku taumulivale
‘Aonga pē he toutai faivave
‘O maheni he fakalaka naua
‘I ha ‘aho peau ‘o ‘aufua
Ka u kalo au he matua
Pē ko ha ma‘ahi ha peau kula, he!
Ka u toka‘one au ‘i Pōkula
Ko e taulanga ‘i Muifonua
Kuo u maheni mo e Hifofua
Ko e vaka ‘o Ha‘a Ngata Motu‘a
Ka u hao he fanga ki Uafu ko Vuna
‘O talia e folofola mei he Fuka, he!

Mei he sipa ‘o e ta‘anga lakalaka ‘a Siope Puli ma‘ae Fola‘osi, Kanokupolu

Ko hotau vaka ko e kalia
Ka fusi e lā pea u feia
Ka hiki e fohe pea u tongia

Mei he ta‘anga fetau tupu‘a ‘a Maama‘aepoto

To‘e loto hikilā si‘ete fiehua
Siu e manusiu fanga ‘ena he houfonua
Hoholo e lā fietuku si‘oto taula
Ka e tala ‘e hai ‘e ngofua ha tu‘u ki ‘uta

Mei he ta‘anga hiva kakala ‘a Siosaia Mataele

Na‘a ku talanoa he ‘atikolo hono 8, he lea faka‘Ingilisi, ki he ‘alo / ‘a‘alo – ‘o hangē ko e ‘alo vaka / ‘a‘alo vaka mo e ‘alo pōpao / ‘a‘alo pōpao – ‘a ia ko e taha ‘o e ngaahi faiva tupu‘a / mu‘a / tu‘ufonua ‘a Tonga – ‘o ‘iloa ko e faiva ‘alo / ‘a‘alo – ‘o hangē ko e faiva ‘alovaka / ‘a‘alovaka mo e faiva ‘alopōpao / ‘a‘alopōpao –  ka te u lave si‘i heni, he ‘atikolo 9, ki he fakakaukau fakaTonga mālie atu mo loloto fau ‘o e taumulivale mo e taumu‘avale – ‘a ia ‘oku hoko ai ‘a e hē ‘a e folau ‘a ha vaka ‘i tahi – ‘o ‘iloa ai ko e vakahē.

[‘O hangē pē ko e faiva ‘alopōpao / ‘a’alopōpao he ‘ene felāve‘i mo tahi, ‘oku fekau’aki tonu ‘a e taumulivale, taumu‘avale mo e vakahē mo e faiva faifolau ‘i tahi, ‘o to e felāve‘i lahi mo e ongo faiva tupu‘a ko e faiva toutaivaka mo e faiva toutaiika, ‘a ia na‘a na fakatou kau he ha‘a faiva toutai / tautai / tautahi, ‘o toki vahevahe ki he ha‘a faiva toutaivaka mo e ha‘a faiva toutaiika, ‘o hangē pē ko ia na‘a ku lave ki ai he taha ‘o e ngaahi ‘atikolo kimu‘a].

‘Oku mahino lelei ‘a e ongo lea ni, taumulivale mo e taumu’avale, ko e ongo lea mei tahi, ‘a ia ‘oku na fekau‘aki mo ha vaka ‘oku folau ‘i tahi. ‘Oku to e ‘uhinga ‘a e lea taumulivale ki he lea taumuivale, ‘o uhinga ‘a e ongo lea taumulivale mo e taumu‘avale ki he taumuli / taumui mo e taumu‘a ‘o e vaka ‘i tahi, ‘a ia ‘oku to e ‘uhinga pē ki he tāmu‘a mo e tāmui ‘o e vaka, ‘o hangē pē ko e tāmui mo e tāmu‘a ‘o e fale ‘i ‘uta.

‘Oku ‘uhinga heni ‘a e lea ko e vale ki he hala ha ‘ilo mo e poto fekau‘aki mo e folau vaka, ‘a ia ‘oku tupu ai ‘a e hē ‘a ha vaka ‘oku folau ‘i tahi, ‘o hangē tofu ko e fakakaukau fakaTonga mālie mo loloto ‘o e ako, ‘a ia ko e liliu ‘a e ‘atamai mo e fakakaukau mei he tu‘unga ‘o e vale ki he tūkunga fakatoulōua ‘o e ‘ilo mo e poto, ‘o mu‘omu‘a ma‘u pē ‘a e ‘ilo he poto, ‘a ia ne u talanoa ki ai he taha ‘o e ngaahi mu‘aki ‘atikolo.

[Na‘e tufunga foki ‘e he tufungafonua ‘iloa ko Lo‘au ‘a e ouau ‘o e kava he fetaulaki‘anga ‘o e vaka ‘i tahi mo e fale ‘i ‘uta, ‘a ia ko e vaka ko e fale fakafo‘ohake mo e fale ko e vaka fakafo‘ohifo, ‘o ngāue’aki ‘a e kava ‘oku fai he fale ‘i ‘uta ‘a e ngaahi lea ‘o e folau ‘oku fai he vaka ‘i tahi, ‘a ia te u toki lave lahi ki ai ‘a mui ange].

‘Oku sītu‘a kimui ‘a e mui ‘o e vaka, ‘a ia ko hono taumuli / taumui ia, ki he taulanga ‘oku fai mei ai ‘ene folau – ka e hanga kimu‘a ‘a e mu‘a ‘o e vaka, ‘a ia ko hono taumu‘a ia, ki he taulanga ‘oku fai ki ai ‘ene folau.  ‘Oku ‘uhinga ‘a e taumulivale mo e taumu‘avale ‘a e vaka he‘ene folau ‘i tahi he ‘ikai ha ‘ilo mo e poto – pē vale – fekau‘aki mo e taulanga ‘oku fai mei ai ‘ene folau mo e taulanga ‘oku fai ki ai ‘ene folau, ‘o tupu ai ‘ene hē ‘a e vaka, ‘a ia ‘oku hoko ai ‘ene vakahē ‘a e folau ‘oku fa‘a lau ko e vakahē.

[‘Oku mālie fau hono ngāue‘aki ‘e he pulotu fa‘u, ‘a Siope Puli, ‘a e ‘uhinga ‘o e taumulivale he‘ene ta‘anga, ‘o ngali ko ‘ene ‘uhinga ki Hakau Tapu / Hakautapu, ‘a ia ‘oku fihitu‘u hono matamata‘au mo fepakitu‘u hono kaupeau, pea ka ‘ikai faivave / ‘atamaivave / nimavave ‘a e toutai he‘ene taukei, ‘o ne ke i ‘ilo lelei pē ‘a e taulanga na‘e fai mei ai ‘ene folau mo poto ke to e foki ki ai, ‘e iku ki he’ene hē, mole mo mate].

 ‘Oku fehangahangai ‘a e taumulivale mo taumu‘avale, ‘a ia ‘oku makatu ‘unga he hala ‘a e ‘ilo mo e poto fekau‘aki mo e faiva faifolau, mo e taumulitonu / taumuitonu mo taumu‘atonu, ‘o tefito he tonu ‘a e ‘ilo mo e poto felāve‘i mo e faiva faifolau, ‘a ia ko e taulanga ‘oku fai mei ai ‘ene folau mo e taulanga ‘oku fai ki ai ‘ene folau, ‘o tupu ai ‘ene hao ‘a e vaka, ‘a ia ‘oku hoko ai ‘a e vakahao e folau ‘oku fa‘a taku ko e folau hao. ‘Oku tupu ‘a e mate mei he folau mole mei he vakahē ka e mo‘ui mei he folau hao mei he vakahao.

[‘Oku to e mālie atu mo e ngaahi kupu ‘o e ta‘anga ‘a e kau pulotu fa‘u, ‘a Siope Puli, Maama‘aepoto mo Siosaia Mataele, ‘o tefito ki he ‘enau ngāue‘aki ‘a e ngaahi lea mei tahi, ‘a ia ‘oku nau fekaukau‘aki, ‘o hangē ko e vaka, taulanga, taula, lā, fohe, fanga mo e hā fua. ‘Oku fakatautau ‘a e vaka ke tau ki fanga ‘i taulanga, ‘o tukuhifo ki lalo hono lā mei ‘olunga mo lī hono taula ki lalo ki tahi mei ‘olunga. ‘Oku ngali ‘uhinga ‘a e taulanga ki he taula‘anga mo e tukulā‘anga ‘o e vaka mo tupu ‘a e fakatautau / fakatatau mo e taulanga mei he tau / tā [time], ‘o ma‘u mei ai ‘a e tatau mo e potupotutatau, ‘a ia ko e anga ma‘u mo tefito ia ‘a e ‘aati kotoa, ‘a ia ‘oku kau ai ‘a e faiva, tufunga mo e nimamea‘a].

Na‘a ku lave he taha ‘o e fua ‘atikolo ki he fakakaukau fakaTonga heliaki / palatōkisi [paradox; ‘a ia ko e lea ki ha me‘a ‘e taha ka e ‘uhinga ia ki ha me‘a ‘e taha] hono to e lau ‘a e kuohili / kuohoko / ‘aneafi ko e kuongamu‘a [ka ko mu‘a e ‘oku ta u hanga ki ai] mo e kaha‘u / kahoko / ‘apongipongi ko e kuongamui [ka ko mui e ‘oku ta u sītu‘a mei ai], ‘a ia ‘oku lava ke ta u to e faka‘uhinga ‘a e taumulivale ki he mole ‘a e kuohili / kuohoko / ‘aneafi / kuongamu‘a [‘a ia ko e taulanga ‘oku fai mei ai ‘a e folau] mo e taumu‘avale ki he puli ‘a e kaha‘u / kahoko / ‘apongipongi / kuongamui [‘a ia ko e taulanga ‘oku fai ki ai ‘a e folau].

‘Oku ‘uhinga ‘a e fakakaukau fakaTonga heliaki / palatōkisi ko ‘eni ki hono ‘ave ‘a e ‘ilo mo e poto ‘o e kuohili / kuohoko / ‘aneafi / kuongamu‘a – kuo ‘osi hili mo hoko – ‘o tuku ‘i mu‘a ko e tuhulu ki he lolotonga / lotolotonga – ka e ‘omai ‘a e  kaha‘u / kahoko / ‘apongipongi / kuongamui – ‘oku te‘eki ai ha ‘u mo hoko – ‘o huluhulu‘aki ‘a e taukei, poto mo e ‘ilo ‘o e kuohili / kuohoko / ‘aneafi / kuongamu‘a ‘i mui he lolotonga / lotolotonga. ‘Oku lava ke ta u to e fakatatau ‘a e taumulitonu mo e taumu‘atonu ki he ‘uhinga ‘o e fakakaukau fakaTonga heliaki / palatōkisi ko ‘eni.

‘Oku mahu‘inga / ma‘uhinga fau ‘a e fakakaukau mo fakangāue fakaTonga mohu mo fonu ‘o e taumulivale, taumu‘avale mo e vahahē – pē ko hono fehangahangai – ‘a ia ko e taumulitonu, taumu‘atonu mo e vakahao – ke ne huluhulu ‘a e tālanga ‘oku hoko he fonua, ‘o hangē ko e temokalati / tau‘atāina mo e ako – ‘a ia ‘oku mahu‘inga ke ta u ma‘u ‘a e ‘ilo mo e poto ‘oku lahi fekau‘aki mo e taulanga ‘oku fai mei ai ‘etau folau mo e taulanga ‘oku fai ki ai ‘etau folau – ‘o taumulitonu, taumu‘atonu mo vakahao ka e ‘ikai ke taumulivale, taumu‘avale mo vakahē. ‘Oku ‘uhinga ia ke tau fakafenāpasi ‘a e fonua mo e tala, pē kalatua mo e lea, fakatoulōua ‘a Tonga ‘oku ta u ha’u mei ai mo e Uēsite ‘oku ta u ‘alu ki ai he funga ‘o e tatau, potupotutatau mo e faka‘ofo‘ofa, ‘o fakaola he ‘aonga ‘oku hulu mo lahi.

Ta u toki hoko atu. 

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top