Logo
Print this page

Feto'oaki 'o e Faiva mo e Tufunga

Feto'oaki 'o e Faiva mo e Tufunga

Fai ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina

Na‘a ku lave he ‘atikolo 5 ki he vahetolu lalahi ‘o e ‘aati fakaTonga ki he faiva, tufunga mo e nimamea‘a, ‘a ia na‘e tefito honau fokotu‘utu‘u he fakaha‘a ki he ha‘a faiva, ha‘a tufunga mo e ha‘a nimamea‘a [‘o tatau pē mo honau fokotu‘utu‘u fakaha‘a he ako fakaTonga], mo e ‘uhinga ‘oku makatu‘unga ai honau vahevahe.

‘Oku lau heni ‘a e ‘atikolo 6 ki hono fa‘a feto‘oaki ‘o e faiva mo e tufunga, ‘a ia ‘oku tupu heni ‘a e ta‘emahino pē ko e fē ‘a fē, ‘o hangē ko e faiva lea mo e tufunga lea, ‘a ia ‘oku ‘ikai mahino pē ko e fē ‘a e faiva lea ka e fē ‘a e tufunga lea pē ko e fē ‘a e tufunga lea ka e fē ‘a e faiva lea.

‘Oku makatu‘unga hono vahevahe ‘a e ngaahi ‘aati fakaTonga ki he faiva, tufunga mo e nimamea‘a he sino/body, ‘s is nr u fua lave ki ai he ngaahi ‘atikolo kimu‘a – ‘o tefito ‘a e faiva ‘i “loto-he-sino”/”lotosino” – ‘a ia ‘oku fa‘u ‘e he sino/‘ātisi ‘a e faiva ‘i “loto” he sino/‘ātisi – ‘o hangē pē ko hono fa‘u ‘e he pulotu fa‘u ‘a e ta‘anga/maau ‘o lau ‘e he ngutu – ‘a ia ko e kupu ‘o e sino/‘ātisi – ka e tefito ‘a e tufunga mo e nimamea‘a ‘i “tu‘a-he-sino”/“tu‘asino” – ‘a ia ‘oku fa‘u ‘e he sino/‘ātisi ‘a e tufunga mo e nimamea‘a ‘i “tu‘a” he sino/‘ātisi – ‘o hangē ko hono fo‘u ‘e he tufunga fo‘uvaka ‘a e vaka mo e nimamea‘a ‘a e ngatu fakatoulōua ‘i “tu‘a” he sino/‘ātisi.

‘Oku tau ma‘u leva heni ‘a e me‘afua ki hono vete ‘o e polopalema tefito hono feto‘oaki ‘o e faiva mo e tufunga, ‘o tefito ‘a e faiva ‘i “loto” he sino ka e peisi ‘a e tufunga [mo e nimamea‘a] ‘i “tu‘a” he sino. ‘Oku hoko ‘a e feto‘oaki ko ‘eni mei hono to’o mai ‘a e faiva ‘o lau ko e tufunga ka e to‘o atu ‘a e tufunga ‘o taku ko e faiva, ‘o hangē ko hono to‘o mai ‘a e faiva lea ko e tufunga lea mo e tufunga lea ko e faiva lea, faiva talanoa ko e tufunga talanoa mo e tufunga talanoa ko e faiva talanoa mo e faiva hele‘uhila ko e tufunga hele‘uhila mo e tufunga hele‘uhila ko e faiva hele‘uhila mo e faiva teuteu ko e tufunga teuteu mo e tufunga teuteu ko e faiva teuteu mo e hā  fua.

‘Oku tomu‘a tufunga‘i ‘e he sino ‘a e lea he tufunga lea ‘oku liliu ki he lea ‘Ingilisi ko e material art of speech-making [oratory],‘o hangē ko hono hikihikitohi mo laulauloto ‘i “tu‘a” he sino, ‘a ia ‘oku toki hanga ‘e he le‘o ‘o faiva‘i he faiva lea ‘oku ‘iloa he lea ‘Ingilisi ko e performance art of speech-giving [oratory], ‘o hangē ko hono lea‘aki ‘e he ngutu, ‘a ia ‘oku tu‘u ‘i “loto” he sino. ‘Oku fa‘a hoko hono fakatou tufunga‘i mo faiva‘i fakataha lōua ‘a e tufunga lea mo e faiva lea, ‘o hangē tofu pē ko e kau pate‘i mo taukei he mala‘e. ‘Oku tatau pē ‘a e faiva lea mo e tufunga lea mo e faiva tala mo e tufunga tala, ‘a ia ‘oku ‘uhinga pē ‘a e tala ko e lea pea mo e lea ko e tala ka ‘oku matu‘otu’a ange ‘a e tala he lea ka e muimuia ange ‘a e lea he tala.

‘Oku fua tufunga‘i ‘e he sino ‘a e talanoa ‘i “tu‘a” he sino he tufunga talanoa pē material art of story-telling he lea ‘Ingilisi – ka e toki faiva‘i ‘e he sino ‘i “tu‘a” he sino he faiva talanoa pē performance art of story-telling hono liliu ki he lea ‘Ingilisi. ‘Oku fa‘a hoko fakataha ‘a e faiva talanoa mo e tufunga talanoa mo e faiva hele‘uhila [faiva ‘etifaiva], ‘a ia ‘oku ‘iloa he lea ‘Ingilisi ko e performance art of film-acting mo e tufunga hele‘uhila, ‘o ui he lea ‘Ingilisi ko e material art of film-making [cinematography] – ‘o hangē pē ko e fa’a hoko fakataha ‘a e faiva ta’anga/faiva maau, faiva hiva mo e faiva haka, ‘a ia ‘oku tomu‘a fatu ‘a e ta‘anga/maau ‘e he pulotu fa‘u pea toki fakafasi/fakaafo mo fakahaka ‘e he pulotu fasi/pulotu hiva mo e pulotu haka [pē punake ‘oku ne fālute kotoa ‘a e tolu‘ifaiva].

‘Oku tefito ‘a e faiva ta‘anga he lea/tala/language/words, faiva hiva he ongo/sound mo e faiva haka he sino/bodily movements/bodily motions ka e peisi ‘a e faiva talanoa he lea/tala/language/words, faiva hele‘uhila he sino/bodily actions/bodily motions mo e tufunga hele‘uhila he ‘atā/images – ‘o liliu ‘a e fepakipaki honau tā-vā, fuo-uho [mo e ‘aonga] mei he felekeu ki he maau hono fakafenāpasi he funga ‘o e tatau mo e potupotutatau ke ma‘u ‘a e mālie mo e faka ‘ofo ‘ofa. ‘Oku kau ‘a e faiva hele‘uhila mo e tufunga hele‘uhila he ngaahi ‘aati fo‘ou na‘e toki hake mai mei muli, ‘o hangē pē ko e faiva ‘akapulu/performance art of rugby-playing mo e faiva kilikiti/performance art of cricket-playing, ‘o fakafa‘ahinga kinautolu kotoa ki he faiva mo e tufunga [mo e nimamea‘a].

‘Oku ngāue’aki ‘e he tufunga ‘a e me‘afaitā/camera/video-camera ko e me‘angāue faka‘aati ki hono fakafenāpasi ‘a e fetāvaiaki ‘o e ngaahi ‘atā he tufunga hele‘uhila, ‘o fakatatau ‘a e fetuiaki ‘a e huelo ‘o e maama ‘uhila hono tufunga‘i ‘a e ngaahi ‘atā ‘e he tufunga ki he felalavai ‘a e mata pē, ko hono tatau, ava, ‘o e hele ‘oku fakaolo. ‘Oku hanga ‘e he tufunga/story-maker/script-writer/film-maker ‘o tufunga‘i fakatoulōua ‘a e ngaahi talanoa he tufunga talanoa mo e ngaahi ‘atā he tufunga hele‘uhila -- ‘o tatau mo hono faiva‘i ‘e he kau ‘ekitā/story-tellers/actors/actresses fakatou‘osi ‘a e ngaahi talanoa ‘oku tufunga‘i ‘e he tufunga he faiva talanoa mo e ngaahi ‘atā ‘oku to e tufunga‘i ‘e he tufunga he faiva hele‘uhila.

‘Oku ‘asi mei he tuku‘au mai ‘a e ‘ilo, poto mo e tekinolosia ‘o e faiva hele‘uhila mo e tufunga hele‘uhila he ngaahi to‘utangata mo e ngaahi kuonga ‘a e liliu mei he faiva mo e tufunga hele’uhila fakalongolongo mo e faiva hele‘uhila mo e tufunga hele‘uhila ta‘efakalanu/lanu hinehina mo e ‘uli‘uli ki he faiva mo e tufunga hele‘uhila lea mo e faiva mo e tufunga hele‘uhila fakalanu. ‘Oku to e mahino lelei ‘a e liliu ko ‘eni mei he tukufakaholo mai ‘a e ngaahi tufunga ‘e tolu, ‘a ia ko e tufunga tāvalivali/material art of painting, tufunga faitā/material art of photography mo e tufunga hele‘uhila/material art of film-making/cinematography, ‘a ia ‘oku nau tefito kotoa hono tufunga‘i ‘a e ngaahi ‘atā hono ngāue‘aki ‘a e maama/lanu, ‘o fai‘aki honau fakafenāpasi ‘a e me‘angāue ko e mata‘ipolosi mo e me‘afaitā, he funga ‘o e tatau mo e potupotutatau ke ma‘u ‘a e mālie/faka‘ofo‘ofa.

‘Oku ‘iloa ‘a e ‘aati fakaTonga tupu‘a ko e faiva teuteu/performance art of dress-wearing mo e tufunga teuteu/material art of dress-making ‘i he lea ‘Ingilisi ko e fashion, ‘a ia ‘oku mu‘aki hanga ‘e he tufunga ‘o tufunga‘i ‘a e teuteu/teunga ‘i “tu‘a” he sino – ‘o toki muiaki hono faiva‘i, ‘a ia ko hono tui ‘a e teuteu/teunga ‘e he sino, ‘o makatu‘unga ‘i “loto” he sino. ‘Oku lava ke tau to e fakafaikehekehe‘i mahino ‘a e ongo faiva tu‘ufonua fakaTonga ‘e ua ko e tufunga ngaohifangufangu/material art of nose-flute-making, ‘a ia ‘oku kau ai hono fua mo vili ‘a e fo’i kofe ‘i “tu‘a” ‘i he sino, mo e faiva tāfangufangu/faiva ififangufangu/performance art of nose-flute-playing, ‘a ia ‘oku tā/ifi ‘e he ihu ko e konga ‘o e sino ‘i “loto” he sino.

Tau toki hoko atu.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.