Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Ko e kupesi ko e Manulua mo e lā 'o e vaka ko e Kalia Featured

Ko e kupesi ko e Manulua mo e lā 'o e vaka ko e Kalia

FONUA MOE TALA/CULTURE AND LANGUAGE

‘ATIKOLO 38: KO E KUPESI KO E MANULUA MO E LĀ ‘O E VAKA KO E KALIA

Fai ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture + Critical Anthropology
Moana University (MU) + Vava‘u Academy for Critical Inquiry + Applied Research (VACIAR)

To‘e loto hikilā si‘ete fiehua
Siu ē manusiu fanga ‘ena he houfonua
Hoholo ē lā fietuku si‘oto taula
Kae tala ‘e hai ‘e ngofua ha tu‘u ki ‘uta

(Mei he ta‘anga hiva kakala ‘a Siosaia Mataele)

Ko hotau vaka koe kalia
Ka hiki ē lā pea u feia
Ka to‘o ē fohe pea u tongia

(Mei he ta‘anga hiva fetau ‘a Maama‘aepoto)

Na‘a ku tālanga, he ‘atikolo 37, kihe lea ‘Ingilisi koe “unity in diversity,” ‘aia ‘e ala lava ‘o liliu kihe lea Tonga koe “fa‘ūtaha he tokolahi” pē “taha he lahi,” pea toe lava pē ke lau koe “fenāpasi he fepakipaki” pē “fakahoko mo fakamavahe he fakafelavai.” Neongo ‘oku fepaki ‘ae lea koe “taha he lahi” (“unity in diversity”) he tu‘unga fakanatula mo fakamo‘oni (actual, real and tempospatial) – ‘o hangē koe fehangahangai ‘ae taha moe lahi – ka ‘oku fenāpasi he tūkunga fakapalatōkisi mo fakaheliaki (pē fakafonua mo fakasōsiale) (conceptual, metaphorical and social) – ‘o hangē koe fekau‘aki tonu ha ngāue fakataha ‘a ha kakai tokolahi. Ka teu talanoa heni, he ‘atikolo 38, kihe felāve‘i vāofi fakatā-vā mo fakafuo-uho he “angi ‘ae matangi” (aerodynamics) moe “tafe ‘ae tahi / vai” (hydrodynamics) he vaha‘a ‘oe kupesi koe manulua (koe manupuna ‘e ua ‘oku na puna fakataha, ‘o hangē koe ongo manupuna koe tala, ‘aia koe faka‘ilonga ‘oe monū) moe lā ‘oe vaka koe kalia.

Na‘a ku lave kimu‘a kihe fekau‘aki vāofi ‘ae ‘aati fakaTonga moe ako fakaTonga, ‘o makatu‘unga fokotu‘utu‘u mo fakahoko ‘ae ‘aati fakaTonga he ako fakaTonga moe ako fakaTonga he ‘aati fakaTonga, ‘aia na‘e tefito he “fakaha‘a” (ha‘a class-based) ‘o hangē koe ha‘a tufunga lalava moe ha‘a tufunga fo‘uvaka (‘aia na‘e toki fulihi kimui ‘ehe kau misinale he fetu‘utaki mo ‘Iulope kihe “fakafaleako” [school-based]). Na‘e fa‘oaki ‘ae ‘ilo moe poto mei he ako fakaTonga he me‘angāue koe fonua (culture) mo fetu‘utaki he me‘angāue koe tala / lea (language) he tā (time) moe vā (space), ‘o hangē koe kupesi koe manulua mei he tufunga lalava moe lā ‘oe kalia mei he tufunga fo‘uvaka (moe faiva faifolau ‘a ha‘a toutaivaka), ‘aia koe kupesi koe manulua moe lā ‘oe vaka koe “‘ata-ki-loto” (abstract dimension) ia ‘ae kapakau ‘oe manupuna moe kapakau ‘ae manupuna koe “‘ata-ki-tu‘a” (concrete manifestation) ia ‘oe kupesi koe manulua moe lā ‘oe kalia, ‘o tefito ‘i natula fakatoulōua.

Na‘e tefito ‘ae ‘ilo moe poto tupu‘a fakaTonga felāve‘i moe kupesi koe manulua moe lā ‘oe vaka koe kalia ‘i natula, ‘o hangē koe “angi/ngaue ‘ae matangi” (wind in motion) moe “tafe / ngaue ‘ae tahi / vai” (sea / water in motion), ‘aia ‘oku na takitaha fekau‘aki moe kapakau ‘oe manupuna moe lā ‘oe vaka pea mo hono sino. ‘Oku makatu‘unga ‘eni he anga fakanatula koe ngaofe, fuopotopoto moe tapotopoto koe tupu mei he fakafelavai ‘ae tā moe vā, fuo moe uho ‘oe me‘a kotoa ‘i natula he funga ‘oe fakahoko moe fakamavahe, ‘aia ‘oku hoko ai honau fakafenāpasi, ‘o liliu mei he tūkunga ‘oe felekeu kihe tu‘unga ‘oe maau. ‘Oku ‘asi lelei ‘eni hono tufunga ‘e Lo‘au ‘ae kava he fetaulaki‘anga ‘oe vaka moe fale, ‘o ngaofe/fasi mo tapotopoto hono anga, ‘aia ‘e lava ke taku koe vaka koe fale fakafo‘ohake moe fale koe vaka fakafo‘ohifo, ‘o ma‘u ai ‘ae olovaha (taumu‘a ‘oe vaka), ‘alofi (kau ‘a‘alo ‘oe vaka) moe tou‘a (taula ‘oe vaka [he‘ene ‘uhinga he ngaahi lea Moana / Pasifiki kehe]).

‘Oku ‘ikai ke puli ‘ae mohu, loloto mo faka‘ofo‘ofa ‘oe ngaahi ‘ilo moe poto tu‘ufonua fakaTonga mā‘uhinga mo ‘aonga na‘e makatu‘unga he ngaahi ‘aati fakaTonga koe faiva, tufunga moe nimamea‘a, ‘o hangē koe kupesi manulua moe lā ‘oe vaka mei he tufunga lalava moe tufunga fo‘uvaka, ‘aia ‘oku fekau‘aki moe “angi ‘ae matangi” (aerodynamics) moe “tafe ‘ae tahi / vai” (hydrodynamics). ‘Oku fakaloloma he kuo lahi fau ‘ae ngaahi ‘ilo moe poto tupu‘a kuo mole atu he Mamani ‘oe fakangalo, ‘o hangē koe tufunga fo‘uvaka moe faiva faifolau ‘oku vaa‘ivaka mo ta‘imālie ai ‘a Mamani (kau ai ‘ae Ipu ‘a ‘Amelika [America‘s Cup]) kae si‘i hala pē ‘a Tonga he fika moe laukonga. Kuo ‘osi hikitohí mo tauhi mo malu‘i ‘ae konga si‘i ‘oe ngaahi ‘ilo moe poto tu‘ufonua ‘e ni‘ihi he ngaahi laipeli moe misiume ‘i muli pea moe tātāte‘ehi ‘e ala ma‘u ‘i Tonga mei he talatukungutu moe talatukutohi. ‘E lau hono toe fakakake mo fakaake fakamaatoato ‘ae ‘ilo moe poto tupu‘a ni koe feilaulau ma‘a Tonga he funga hono fakatotolo mo fakama‘opo‘opo.

ANFF leva ē malanga kae a‘u,
‘Ofa fau moe na‘una‘u,
Ka tau toki hoko atu.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top