Notice
  • One of the files that is needed for the correct operation of the System - CW Gears plugin appears to be missing! Please install a fresh copy of the latest version to fix this issue.

Report comment

KOE TALATUPU'A MOE FANANGA
Fakamolemole 'a hou'eiki moe ngaahi ha'a
He 'oku mama'o mo faingata'a 'ae fa'anga
Koe tolutalu na'e tu'u holo he ngaahi halanga
Kuo fu'u puli pea 'alu mo hono to'utangata
Ka neongo 'ene vao fihi mo toe va'ava'a
Kae fai pe ha vavaku mo si'a fa'ala
Kia Touia-'o-Futuna koe 'Uluaki Maka
Na'e fai mei ai hotau kamata'anga
Kehe koe talatupu'a ia moe fananga
'Oku utuutu mei ai si'a kau fa'a
-- koe ta'anga lautala mo lau'uhinga koe fatu 'ehe motu'a punake tupu'a 'iloa ko Tafolo mo talatukutohi / talakaetohi he ongo lea Tonga moe 'Ingilisi 'e Edward Winslow Gifford he'ene tohi 'iloa na'e pulusi he 1924 ta'u koe, "Tongan Myths and Tales" ("Ngaahi Talatupu'a moe Ngaahi Talanoa FakaTonga") --

Malo fau Tafaanga hono afea 'ae faikava talanoa 'oku feia, 'aia 'oku tefito hono tukumai kihe ha'ofanga 'ae 'ilo moe poto kuo 'u'ufi mo puli 'ka 'oku toe kumi ke ma'u, 'aia 'oku fa'oaki he fonua mo fetu'utaki he tala/lea ke tau fevahevaheaki, 'o taumu'a ke tau ma'u ha maama moe mahino 'oku lahi ange, 'aia 'oku hoko ia koe fakakoloa kihe fonua moe tala hono fakatolonga, taui mo malu'i ke tu'uloa (talaefonua; talafakafonua).

'Oku 'ikai koia pe ka koe taha ia 'ae ngaahi kaveinga fungani 'oe Nepituno ke nofo ma'u pe 'ae talanoa he fakaako, 'o tukuange 'ae 'uhinga ke nau feteleni ke ma'u ai 'ae lelei moe mo'oni, 'aia 'oku 'ikai tefito he lau-sino pea mo hai-'a-hai, 'o 'ikai lau ai kimu'a 'ae taumu'a mo ma'u ai ha maama moe mahino 'oku toe lahi mo fakautuutu ange.

'Oku 'ata fau ka 'oku 'iai ha toe ma'u 'aha kau tu'ukimu'a he tufonua fonua moe tauhi fonua pea tukumai ke tau fe'inasi'aki ai he 'uhinga lelei mo fakalangi kae fakamamani, 'o 'ikai koe tau'aki fakahaha mafi moe 'ilo moe poto lahi, 'o iku 'o 'ikai nofo 'ae talanoa he 'uhinga kae afe mamahi 'o senita he lau-sino mo hai-'a-hai he tala moe fonua (talafakafonua; talafakafonua).

Na'e fokotu'u he talanoa 'ae 'uhinga 'oku 'ikai ha faiva fo'ou 'oku kehe mei he faiva lakalaka 'aia ko hono kaveinga koe "Milolua" 'a Kolovai neongo ai 'oku 'iai pe 'ae faiva motu'a koe faiva milolua, 'aia koe hingoa faka'ei'eiki ia 'oe faiva motu'a koe faiva ngaohikava 'oe taumafakava 'ae Tu'i Tonga moe Tu'i Ha'atakalaua koe Milolua FakaLotoMu'a ki mu'a moe taumafakava 'ae Tu'i Kanokupolu ki mui koe Milolua FakaMuifonua.

Na'e toe ta'ota'o atu ai 'ae 'uhinga 'oku matamata koe feto'oaki 'ae lea "milolua" moe lea "vilolua" pe lea "miloua" moe lea "viloua" he 'uhinga 'oku 'uhinga tatau pe 'ae ongo mata'itohi koe "lua" moe "ua" moe mata'ifika koe "2." 'Oku toe mahino ange 'ae feto'oaki ko 'eni ke kainga vaofi ma'u pe 'ae ongo lea koe "vilo" moe "takai" -- 'o hange koe "vilotakai," "takaivilo," moe "takavilo" -- kae 'ikai kainga 'ae ongo lea koe "milo" moe "takai" -- 'o hange koe "milotakai," "takaimilo" moe "takamilo."

Na'e fokotu'u ai 'ae 'uhinga 'oku ngalingali koe ma'u 'ae lea koe "milolua" -- 'aia 'oku lau he 'uhinga kuo fokotu'u koe "vilolua" -- mei he makatu'unga hono "ngaohi" 'oe kava he taumafakava -- 'o lahilahi "vilo" mo "takai" tu'oua/tu'olua (2) ma'u pe ae haka 'oe nima (moe mata) (haka "vilo" mo "takai") -- 'aia 'oku kamata mei hono "angi" 'oe kava kihe "fesi" 'oe kava kihe "hoka" 'oe kava kihe "tauhi" 'oe kava kihe "tuki" 'oe kava kihe "palu" 'oe kava kihe "tufa" 'oe kava moe ha fua.

'Oku 'asi lelei 'ene "vilo" mo "takai" tu'oua/tu'olua (2) 'ae haka 'oe nima moe mata kae lahilahi kihe nima he teki ("vilo" mo "takai") 'ae 'ulu moe haka 'ae nima ("vilo" mo "takai" takitu'oua/takitu'olua (2) ma'u pe -- 'aia 'oku hange koe haka fakaloulohi'imofisi 'ae nima moe haka fakahuni 'oe fau he lotolotonga 'ae "palu" 'oe kava moe ha fua.

Na'e toe fokotu'u moe 'uhinga 'oku hangehange na'e 'ikai ngata pe he mafuli 'ae lea "vilo" moe "takai" kihe kihe lea "milo" moe "takai" -- 'o kau ai 'ae mafuli malie 'oe lea "milohi" kihe "milihi" (moe "milomilohi" kihe "milimilihi") na'a ke lave kiai, 'aia 'oku matamata koe mafuli mei he lea koe "vilohi" (moe "vilovilohi").

'Oku 'ikai koia pe ka 'oku toe mafuli 'ae lea "vilo" moe "takai" kihe "vilohi" moe "vilihi" kihe "vili" kihe "vilingia" kihe "havili" kihe "havilingia" -- 'aia 'oku ngalingali koe ma'u mei he anga tefito 'oe "matangi" (/"avangi") he'ene "angi" -- 'o "vilo" mo "takai" -- 'aia 'oku fa'a he'aki 'o pehe,"'Oku 'iai 'ae matangi angi malohi 'oku "vilo" mo "takai" holo he fakatokelau hahake 'o Vava'u."

'Oku hangehange na'e makatu'unga ai hono liliu 'ae lea 'Ingilisi koe "drill" koe "vili," 'o 'uhinga kihe "vilo" mo "takai" hono "mata" (mata'i vili [eye of the drill]) pe "ava" (ava'i vili [hole of the drill]) he ta-va 'oku ngaue'aki ai koe me'angaue kihe tufunga langafale moe ha fua 'ae ngaahi ngaue pehe.

Oku toe ngaue'aki he fonua moe tala/lea 'ae ngaahi lea koe "vili," "vilivili," "vivili," "vilitaki," "vilita'e'unua," "tavilivili," "fakavilivili," "fakahavilivili" moe "fakahavilinga" (koe hingoa 'oe matanga he motu ko Matamaka 'i Vava'u) he 'uhinga tatau, 'aia koe "vilo" moe "takai" (kae 'ikai koe "milo" moe "takai") 'ene angi, 'o fakamata (fakavilotakai).mo fakaava (fakavilotakai) hono anga mo 'ene to'onga.

'Oku tau ui fakaTonga foki 'ae lea faka'Ingilisi koe "propeller" 'oha vaka koe "tapili," 'o matamata koe liliu mei he lea Tonga koe "tavilivvili" koe liliu mei he lea Tonga koe "tavilovilo," 'aia koe ma'u pe mei he'ene "vilo" mo "takai" 'ene angafai moe to'ongafai

'Oku toe hange pe ko hono ui hono "tavilovilo" 'ae ii (fan) koe "ta'ili," tapili," "ta'ili'ili" moe "tapilipili" 'oe matangi/avangi moe havili ke ma'u 'ae matangi/avangi moe havili mokomoko, 'aia koe ha'u pe mei he lea koe "vilo" moe "takai."

'Oku toe 'iai 'ae mafuli malie 'oe lea koe "fakavilovilo" kihe lea koe "fakafilofilo," 'aia 'oku hangehange koe 'uhinga kihe "vilo" moe "takai" 'ae "filo" he'ene fihi mo fihifihi. 'E lava nai ke tau lau 'ae "fakavilovilo" koe "fakamilomilo" moe "fakafilofilo" koe "fakamilomilo -- 'o hange ko hono taku 'oe "vilolua" koe "milolua" moe "takaivilo"/"takavilo" koe "takaimilo"/"takamilo?"