Notice
  • One of the files that is needed for the correct operation of the System - CW Gears plugin appears to be missing! Please install a fresh copy of the latest version to fix this issue.

Report comment

'Oku ou fakamalo lahi atu Failo Taufa he fakatonutonu na'a ke taku ki he'eku fakamatala koia koe milipa (millibar) koe me'afua 'ae mafana (hot) moe momoko (cold) 'ae matangi moe maile tahi (nautical) moe tikili (degree) me'afua kihe malohi moe vaivai 'ae matangi, 'aia na'a ke toe fakaikiiki hono tu'unga faka'uhinga, fakafika mo fakatekinikale.

‘Oku ma’uhinga lahi ‘eni he ‘oku ‘uhinga pehe foki ‘ae ako moe saienisi, ‘aia koe faka’eke, fekumi moe fakatotolo kihe ‘ilo pea moe poto mei he ‘ilo, ‘o tau to’o ‘ae mo’oni kae si’aki ‘ae loi, ‘aia ‘oku makatu’unga ai hono fakalaka’I ‘ae ‘ilo moe poto he funga ‘oe faka’eke, fekumi moe fakatotolo. ‘Oku lotolotonga hokohoko atu ‘ae faka’eke, fekumi moe fakatotolo mo tohi hono ngaahi ola he konga lahi ‘oe ngaahi me’a ni, ‘o hange koe ta moe va, fuo moe uho, mata moe ava, kula moe ‘uli moe ngaahi me’a lahi kehe pe, ‘ae ngaahi tanaki moe ngaahi fakaanga ki hono fakalaka.

Na’e tefito ‘ae ‘atikolo (Fakamatala ‘Ea pe Fakamatala Matangi?) hono kamata'aki 'ae fehu'i pe 'e ngaue'aki 'ae fakamatala 'ea mei he lea 'Ingilisi 'oku mamaha hono ‘uhinga PE koe fakamatala matangi he lea Tonga 'oku loloto hono ‘uhinga pea faka'osi'aki 'ae fehu'i pe ‘e ngaue'aki 'ae tekinolosia 'o natula 'oku lahilahi 'ene mo’oni pe tekinolosia 'ae tangata 'oku lahilahi 'ene loi (ke toe pehe ki hono ngaue’aki ‘ae toenga ‘oe ngaahi lea ‘Ingilisi moe lea Tonga) PE fakatouloua 'ae tekinolosia 'a natula moe tekinolosia 'ae tangata.

‘Oku lau ‘ae “weather forecast” koe fakamatala ‘ea (description of the air) ‘ihe lea ‘Ingilisi kae hili koia ‘oku taku ia koe fakamatala matangi (description of the winds) he lea Tonga, ‘aia ‘oku na felave’i fakatou’osi moe fakamatala faka’aho ‘ae mafana moe momoko moe malohi moe vavai ‘ae matangi. ‘Oku ‘ikai nai ke ngaue’aki ‘ae lau milipa koe fua faka’aho ‘oe teke pe tata’o ‘ae lahi moe s’i ‘ae mafana moe momoko ‘oe matangi moe lau maile tahi moe tikili koe fua ‘oe vave ‘ae malohi moe vavai ‘oe matangi he loloa fa fo’i va?

‘Oku ngaue’aki ‘ae ngaahi fakakaukau tu’ufonua fakaTonga loloto, fihi mo malie koe fulufulu motuku, fufulu lulu, takaniko ‘ae mahina, katoa ‘ae mahino, mate ‘ae mahina, mamaha ‘ae tahi, hu’a ‘ae tahi, tahi melie, tahi tamaki, ‘o tanaki kihe angi taulua, angi faka’alakifonua, angi fakasiumalaki moe ha fua he fakamatala matangi fakaTonga.

'Oku 'ikai nai ke fekauaki 'ae mafana (hot) mo momoko (cold) ha me'a moe lahi (big) pe si'i (small) 'ae teke (force) PE lahi pe si'i hono tata'o (pressure) mo 'ikai nai fekau'aki nai 'ae malohi (strong) moe vaivai (weak]) ha me'a moe vave [fast] pe tuai (slow) 'ene ngaue (speed; motion)? ‘Oku ‘ikai nai fekau’aki ‘ae mafana moe momoko moe lahi moe si’i ‘ae teke hono tata’o ‘ae matangi – moe malohi moe vaivai moe vave moe tuai ‘oe ngaue ‘ae matangi?

''Oku 'osi nofo lelei 'ae 'ilo (moe poto) tuputupu'a fakaTonga 'oe mata (eye) pe ava (hole), 'aia koe 'ata pe 'oe mata ‘ae ava moe ava ‘ae mata, 'o hange koe mata kula pe ava kula moe ava 'uli moe mata 'uli, 'aia 'oku kei fekuki moe kau saienitisi, vusika moe 'asitolonoma ‘o mamani 'o a'u mai kihe 'ahoni.

'Oku 'uhinga fakafika 'ae 'ilo (moe poto) tupu'a fakaTonga oe mata pe ava (point) koe fetaualaki 'aha ongo kohi (intersection of two; 'o hange koe mata pe ava 'oe fa'o), kohi/laini kihe tanaki fakataha 'oe ngaahi mata pe ava (line as a collection of points; 'o hange koe mata pe ava 'oe hele) moe va koe tanaki fakataha 'oe ngaahi laini (space as a collection of lines).

'Oku ma'u 'ae ta mei hono fakauho 'oe va (time being a demarcation of space). 'Oku ui 'ae fakakaukau tu'ufonua fakaTonga 'oe mata koe "eye" moe ava koe "hole" he lea 'ingilisi, 'o hange koe mata 'oe matangi (eye of the wind) pe ava 'oe matangi (eye of the wind), mata 'oe afi (eye of the fire) or ava 'oe afi (hole of the fire) moe mata 'oe fa'o (eye of the nail) pe ava 'oe fa'o (hole of the fire oe ha fua.

‘Oku makatu‘unga fakata-va (time-space) tatau pe ‘ae mata pe ava, ‘o hange koe mata pe ava ‘oe fa’o; mataa pe ava ‘oe hele; mata pe ava ‘oe matangi moe mata pe ava ‘oe afi. ‘Oku ke mo’oni ‘oku fepaki, (conflict; pe hoha’a ho’o lau) mo fenapasi (order; pe nonga ho’o lau) ‘ae mata pe ava he ta-va tatau pe, ‘o ‘uhinga ia koe fenapasi (‘oku koe fepaki pe ia, ‘aia ‘oku tatau ai ‘ae taufusi moe tauteke ‘ae ivi. ‘Oku ui ‘eni koe noa (0).

(From a tavaist realist theoretical perspective, all things stand in relations of eternal exchange (intersection), giving rise to conflict (separation) or order (connection). Conflict and order are of the same logical status, in that order is itself a form of conflict. This state of affair is zero-point [0]).

‘Oku ‘asi lelei ‘eni ha fale ‘oku tu’uma’u, ‘o hoko he ta-va ‘oku tatau ‘ae fetekeaki moe fesuiaki (push and pull) pe fepaki (conflict) mo fenapasi (order) ‘ae ‘ivi (energy) moe teke (force), ‘aia koe noa (0) (pe zero-point or 0 state of affairs). ‘Oku ‘ikai ‘uhinga ‘ene tu’uma’u, pe noa (0) ai ‘ae ivi pet eke (zero-point or 0 state of affairs) ‘ae fale, ‘aia koe fenapasi (order; pe nonga ho’o lau) ‘oku mole pe puli ai ‘ae fepaki (conflict; pe hoha’a ho’o lau). ‘Oku makatu’unga heni ho’o taukave ‘oku anga fakapalatokisi, ‘o hange tokua ‘oku fepaki ‘ae “nonga” moe ‘hoha’a” ho’o lau.

‘Oku toe mahino ange ‘o kapau ‘e tuki’aki ha taha hono nima ‘ae mata pe ava ‘oe fa’o; taa’i’aki ‘oe nima ‘aha taha ‘ae mata ‘oe hele; hopo ‘aha taha kihe loto mat ape ava ‘aha peau, ‘o hange koe peau kula; puna ‘aha taha kihe loto mata ‘oe matangi; mo puna taha kihe loto mata ‘oe afi moe ha fua ‘ae toenga ‘oe ‘u mata! ‘Oku ‘ikai ngata pe he fetoto’I moe lavelavea ka ‘oku veuki, haveki mo laiki ‘ae me’a kotoa pe.

'Oku ui 'ae fakakaukau tupu'a fakaTonga 'oe "ta" koe "time" moe "va" koe "space" moe "fuo" koe 'form" moe "uho" koe 'content" he lea 'Ingilisi -- 'aia koe ta (time) moe va (space) koe 'ata-ki-loto (abstract dimension) 'oe fuo (fuo) moe uho (form),, 'aia koe 'ata-ki-loto" (concrete manifestation) 'oe ta (time) moe va (space). 'Oku 'ikai koe "mata" koe "form" ka koe "eye" 'ae "mata" kae "'fuo" 'ae "content."

Na'e tali 'e 'Aisake Niutoni hono fakalangilangi 'ene ngaahi 'ilo fo'ou 'o pehe, "'O kapau 'oku mou pehe ‘oku ou fakalaka'i 'ae 'ilo pea 'oku 'uhinga ia na'a ku tu'u he uma 'oe kau saieniti kimu'a 'iate au mo kinautolu he uma 'oe kau saiieniti kimu'a 'iate kinautolu.”

ANFF leva e malanga kae tau,
'Ofa atu fau moe manatu ma'u,
Hufanga