Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

'Ana Lātū Featured

'Ana Lātū

‘AATI & LITILESĀ/ART & LITERATURE
TA‘ANGA/MAAU & HIVA/POETRY & MUSIC

‘ANA LĀTŪ

Fakafatu/fakafa‘u & Fakaafo/fakafasi ‘e Uaisēlē Tāufa

[1] Ne u fanongo au mei amá
Ki he talanoa mei falevaká
Tokua kuo vaivai a ‘Aná
Pea to‘o leva ‘eku me‘afaná
‘Ou numinumi mo si‘oku valá
Pea u hopo ki tahi ‘o a‘á

[2] Tu‘u hifo au ‘i Fale Ha‘amoá
‘O sio ki Mango mo Tonumeá
Ne hangē ha vaka ‘oku failā
‘A e kite mai ‘a Kefikaná

[3] He uoiau to‘a vale ē
Ho‘o nofo ‘o tufi e vevé
‘Ikai te ke ‘oho mai pē
‘O hangē ā ko Uaisēlē

[4] He uoiau ‘Ana Lātū
‘Ana tauele kiate aú
Si‘eta fononga he ‘one‘oné
He na‘a ta topuva‘e taha pē
Koe‘uhi na‘a ‘iloa koé
Ka e ‘ita ‘eku kau fefiné

[5] Ta‘ahine ‘Ana tu‘u ke ta ō
‘O ‘ai ho tekiteki hinganó
Mo ho hāfuni fisi‘i kahó
Ne toki veuki ‘o ka vaeuapō

[6] ‘Ofa fau si‘i nima ‘o ‘Aná
He nima takai ‘ema suluká
‘O ka ma ta‘utu he ‘ulutoá
Fakamalumalu ha ‘aho la‘ā

[7] Si‘ota mohenga he pālaví
He na‘a ta fala ki he fataí
‘O ke tekiteki ai e huní
Koe‘uhi ke u va‘inga aí

[8] Si‘ota mohenga ‘i Hōfonú
‘Eta hala pālavi he likú
Na‘e viku ai ho tapaveú
‘I hono afuhi ‘e he peaú

[9] Si‘ota mohenga ‘i Matamaká
Ne huhulu pulepule e la‘ā
Ho‘o kali toloni ‘i hoku nimá
‘O va‘inga he‘eku kaukavá

[10] Si‘ota mohenga ‘i Hā‘olá
‘O ka fasi malu ha ‘aho la‘ā
Pea to‘oto‘o si‘eta laká
He valevale ‘a hono patapatá

[11] He loumaile ‘o ‘Āhaú
Hangē ha fononga pale navú
Si‘ene nanivi kiate aú
‘Ana ē, ‘eku tali ha‘o fotú

[12] Ko e lelu ē ko e mama ē
Ko si‘oto luosī fa‘u ē
‘Atu ia ke ke ‘alu mo koé
‘O tauhi‘ofa ‘aki mai pē
 
[13] Kau tangatá mo e kau fefiné
Mou mātuku atu ‘o mohé
Kae tuku ke u ‘āfia pē
He ko homa faka‘osi pō ē

KO E KI‘I FAKAMALATA NOUNOU

[Ko e fakamālō mo e ma‘ungatala: ‘Oku ‘oatu ‘a e fakamālō loto hounga fau ki he ma‘ungatala ki a Kakala Taumoefolau ko si‘ene loto hangamālie ka ne hanga ‘o foaki mo ‘omai ‘a e tatau ko ‘eni ‘o e ta‘anga/maau ni, ‘a ia kuo to e pulusi he‘ene tohi matu‘aki mā‘uhinga mo mālie ko e “Melenga Mei Ono‘aho” [‘a ia na‘e tefito he‘ene polokalama letiō ‘i Aotearoa Nu‘usila na ‘e to e ‘iloa ko e “Melenga Mei Ono‘aho”], ‘o lavengamonū ai ‘a e ngaahi kuonga he mohu mo fonu ‘ene tukungamanatu, ‘a ia ‘oku fai ai ‘a e fakana‘una‘u mo e fakalaukau].

Te u fakatuolu mo e ta‘anga/maau mo e hiva tangilaulau mā‘uhinga fau mo mālie atu ni mo e fakanimamaka mo e faimatekina kuo feia ‘e he pulotu fa‘u/pulotu hiva/punake he mala‘e ‘o e faiva ta‘anga/maau mo e faiva hiva, ‘a ia ‘oku hoko ai ‘ene fatu ma‘ongo‘onga mo ‘iloa ni ko e to‘ongapō ki he ‘ilo mo e poto mo e tukutukulumea ma‘ae to‘utangata mo e kalatua. ‘Oku lau na‘e fatu ‘e Uaisēlē Tāufa mei Nomuka mo e ‘Otu Mu‘omu‘a ‘a e “‘Ana Lātū” ko ‘ene ta‘anga/maau hiva tangilaulau he mate si‘ono ‘ohoana ‘ofa‘anga na‘e ‘iloa ko ‘Ana Lātū.

‘E lava pē ke to e ui ‘a e faiva ta‘anga/maau tangilaulau mo e faiva hiva tangilaulau [that is, performance arts of poetry and music of mourning death and/or the dead] ko e “‘Ana Lātū” [‘a ia ‘oku ‘ikai ha lea Ingilisi ai ‘e taha], ‘o fekau‘aki mo hono tengihia ‘o e mate, ko e faiva ta‘anga/maau hiva mo e faiva hiva kakala [that is, performance arts of poetry and music of celebrating love], ‘a ia ‘oku felāve‘i mo hono ma‘alali ‘o e ‘ofa, ‘o hangē ko e tangilaulau mo e tengihia ‘e Uaisēlē ‘a e mate si‘ono ‘ohoana fakavaleanga ko ‘Ana, mo ‘ene laulau mo hivehiva ‘ene ‘ofa u‘uu‘u ‘i si‘ono ‘ofa‘anga fakalavetala.

‘Oku ‘amo‘amo fau hono ngāue‘aki lelei mo mālie fakatou‘osi ‘e he punake ‘e Uaisēlē ‘a e heliaki fakafetongiaki mo e heliaki fakafekauaki he‘ene faiva ta‘anga/maau mo e afo fangufangu, fasi fakatangi mo ongo fakafa‘ahikehe/fakatētēvolo pē afo, fasi mo e ongo maina/mīnoa he‘ene faiva hiva. ‘Oku to e kinokinoifia atu ‘ene fakafelavai hono fakamavae mo fakahoko ‘a e mate mo e ‘ofa [that is, death and love as intersecting noble human sentiments of immense physical and emotional significance, connecting them through love in life and separating them via love in death], ‘o hangē ko hono fakamavae ia ‘e mate mei a, mo fakahoko ‘e ‘ofa ki a, ‘Ana [mo mate ‘a ‘Ana mei he mo‘ui]

‘Oku ‘iloa foki ‘a e “‘Ana Lātū” ko e faiva fakatangi [that is, performance art of (cry-like) chanting], ‘o lahilahi he faiva fananga [that is, performance art of legends or story-telling], ‘a ia ko e taha ia ‘o e faiva fakatangi manakoa he mala‘e ‘o e faiva ta‘anga/maau mo e faiva hiva ka e pango mo fakaloloma fau he kuo ‘a‘alu ke matangalo atu he ‘ānau mo e manatu. ‘Oku makatu‘unga hono hiva ‘a e “‘Ana Lātū” he afo fangufangu, fasi fakatangi pē ongo fakafa‘ahikehe [‘o fa‘a taku ko e ongo fakatētēvolo], ‘a ia ‘oku to e ‘iloa he Uēsite ko e afo, fasi mo e ongo maina/mīnoa.

‘Oku fekau‘aki ‘a e afo fangufangu, fasi fakatangi mo e ongo fa‘ahikehe, ‘a ia ‘oku to e ‘iloa ko e afo, fasi mo e ongo maina/mīnoa, mo e mamani ‘o e fa‘ahiua/fa‘ahikehe ‘oku fakafelavai/fakasiakale hono anga, ‘o tefito he mamani ‘o e mate, mamahi mo e tangi – ka e felāve‘i ‘a e afo, fasi mo e ongo maisoa/mīsoa mo e mamani ‘o e fa‘ahitaha/fa‘ahitatau ‘oku fakakohi/fakalaini ‘ene to‘onga, ‘a ia ‘oku makatu‘unga he mo’ui, fiefia mo e mavava. ‘Oku lava ke ma‘u fakatoulōua pē ‘a e ongo afo, fasi mo e ongo maina/mīnoa mo e maisoa/mīsoa he fangufangu.

‘Oku ‘ikai ngata pē he matangalo atu ‘a e “‘Ana Lātū” o mole mei he manatu ka ‘oku to e hoko mo e me‘a tatau ki he faka‘a‘au ke fakangalo atu ‘a e afo fangufangu, fasi fakatangi pe ongo fa‘ahikehe [pē (tētēvolo); afo, fasi mo e ongo maina/mīnoa] mei he fakakaukau. ‘Oku ‘ikai foki lau taha ia ki he to e kamata ke fakapuli atu ‘a e tufunga ngaohifangufangu [material art of nose-flute-making] mo e faiva ta/ififangufangu [performance art of nose-flute-playing] mei he ‘atamai mo e fifili, ‘o hangē ko e tufunga lalava, tufunga tātatau, faiva heulupe, faiva lafo, nimamea‘a langakatomosikaka mo e nimame‘a langakatoalu, ‘a ia kuo nau puli atu ki he mamani ‘o e fakangalo.

Na‘e peisi lahi foki ‘a e afo tupu‘a ‘o e hiva ‘a Tonga he me‘alea ko ia ko e fangufangu, ‘a ia ‘oku to e ‘iloa ko e fasi fakatangi mo e ongo fa‘ahikehe, ‘o ke i fakatotoe mai he ta‘anga hiva me‘etu‘upaki, ‘otuhaka mo e fa’ahiula, faiva fananga, faiva tangilaulau [he mate], hivausu, lotu, tuilotu mo e ngāue ‘a fale matāpule, mo to e ke i ongona he ngaahi sipa mo e ngaahi ta‘anga hiva lakalaka mo e ma‘ulu‘ulu. Ka neongo kotoa ia ‘oku ‘a‘alu pē ke mole mo ‘osi faka‘aufuli ‘a e ngaahi tufunga mo e faiva fungani na‘e vaka mai ai ‘a e ongo maina/mīsoa fihi fau mo loloto mo mālie atu ‘o e afo fangufangu, fasi fakatangi, ongo fa‘ahikehe, ‘a ia na‘e kamata pē mei he fetu‘utaki mo ‘Iulope mo hono uesia ‘e ke kau misinale.

ANFF leva e malanga ka e tau,
‘Ofa fau mo e manatu atu mo e ‘ānau ma‘u,

Fai ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture and Critical Anthropology
Vava‘u Academy for Critical Inquiry and Applied Research [VACIAR] &
Tonga International Academy [TIA]

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top