Logo
Print this page

Pōkarekare Ana [Hiva FakaMauli] Featured

Pōkarekare Ana [Hiva FakaMauli]

PŌKAREKARE ANA [Hiva FakaMauli]

Fatu ‘e he pulotu fa‘u / punake ta‘e‘iloa

1. Pōkarekare ana,
ngā wai o Rotorua
Whiti atu koe hine,
marino ana e

2. Tuhituhi taku reta,
tuku atu taku rīngi
Kia kite tō iwi,
raru raru ana e

3. Whati whati taku pene,
ka pau aku pepa
Ko taku aroha,
mau tonu ana e

4. E kore te aroha,
e maroke i te rā
Mākūkū tonu i,
aku roimata e

Tau:
E hine e,
hoki mai ra
Ka mate ahau
I te aroha e

STORMY SEAS [PŌKAREKARE ANA – Hiva FakaMauli / Maori Song]

Fatu ‘e he pulotu fa‘u / punake ta‘e‘iloa & liliu mei he lea Mauli ki he lea ‘Ingilisi ‘e Māhinarangi Marama He TāVā Dr Helen Erana Ferris-Leary

1. Stormy are the waters
Of restless Rotorua
If you cross them Hine
They will be calmed

2. I write you my letter
I sent you my ring
So your people can see
How troubled I am

3. My pen is shattered
I have no paper
But my love
Is still steadfast

4. My love will never
Be dried by the sun
It will be forever moistened
By my tears

Chorus:
Oh Hine
Come back to me
I could die
Of love for you

VAI HOUFONUA [PŌKAREKARE ANA / STORMY WATERS – Hiva FakaMauli]

Fatu ‘e he pulotu fa‘u / punake ta‘e‘iloa & liliu mei he lea ‘Ingilisi ki he lea Tonga ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina

1. Vai ‘ene houfonuá
Lokatu‘u ‘a Lotoluá
Ta‘ahine ka folauá
Talu ai ‘ene nongá

2. ‘Oku tohi ‘eku ‘ofá
Ne ‘oatu hoku mamá
Ke mamata ho kāingá
Nofo ‘ene ta‘emanongá

3. ‘Eku peni kuo mahá
‘Oku hala ‘i he pepá
Ka ko ‘eku ‘ofá
Tapu ke to e veteá

4. ‘E tapuhā ‘eku ‘ofá
Ke pakukā he la‘ā
Ka ‘e hauhau ta‘engatá
Afuhi ‘e hoku lo‘imatá

Tau:
‘Alā si‘i ta‘ahiné
Ke ke foki mai pē
Ko au ni te u maté
He ‘ofa atu ki a koé

KO E KI‘I FAKAMATALA NOUNOU

‘Oku ou lau monū mo lau koloa ko ‘ete ‘inasi tu‘unga‘a he ta‘anga hiva kakala fakaMauli mohu ‘a e pulotu fa‘u / punake Mauli ta‘e‘iloa na‘a ne fatu ‘a e “Pōkarekare Ana”. Neongo ‘ene ngali faingofua mo ma‘ama‘a ‘a e lea ka matu‘aki ‘oku faingata‘a, mamafa mo fihi ‘a e ‘uhinga. ‘Oku tupu mei he‘ene fonu ‘i he tatau mo e potupotutatau mo tumutumu he mālie mo faka‘ofo‘ofa, ‘o ma‘una he loto ‘a e māfana mo mapuna he ‘atamai ‘a e fiefia.

‘Oku ngāue‘aki lahi mo lelei ‘e he pulotu fa‘u / punake ‘a e heliaki fakafetongiaki, ‘o hangē ko e hoko ‘a e hoihoifua hono ‘ofa‘anga ko ha lolo ‘oku lingi ki ha vai ‘oku lokatau ka e nonga [kupu / veesi 1] mo ‘ene luva ‘ene me‘a kotoa ka e kehe pē ke ne ma‘u ha nonga mo e fiemālie [veesi / kupu 2] – pea neongo ‘ene masiva ka he ‘ikai lava ha taha ‘o fakamāvae ia mo ‘ene ‘ofa [kupu / veesi 3], ‘o a‘u ki he‘ene lavanoa ‘o inumia ‘a lo‘imata [kupu / veesi 4] mo talia ‘a mate ki fa‘itoka [tau / kōlesi].

Na‘e liliu ‘e Māhinarangi Marama He TāVā Dr Helen Erana Ferris-Leary ‘a e “Pōkarekare Ana” mei he lea Mauli ki he lea ‘Ingilisi ko e “Stormy Waters” pea liliu ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina mei he lea ‘Ingilisi ki he lea Tonga ko e “Vai Houfonua.” ‘Oku faingata‘a fau ke liliu ha lea / tala ‘e taha ki ha lea / tala ‘e taha he ‘oku kehe ‘a e lea / tala ko ē mei hē, ‘o hangē pē ko e faingata‘a ke liliu ha fonua / kalatua ‘e taha ki ha fonua / kalatua ‘e taha he ‘uhinga ‘oku kehe ē mei hē.

‘Oku fa‘oaki ‘a e ‘ilo, poto mo e ‘uhinga he fonua / kalatua pea fakafetu‘utaki he lea / tala. ‘Oku fakafenāpasi ‘a e fepaki he fuo, uho mo e ‘uhinga he vaha‘a ‘o ha ongo lea / tala hono liliu ha lea / tala ‘e taha ki ha lea / tala ‘e taha – ‘o hangē pē ko hono fakafenāpasi ‘a e fepaki he fuo, uho mo e ‘uhinga he vaha‘a ha ongo fonua / kalatua hono liliu ha fonua / kalatua ‘e taha ki ha fonua / kalatua ‘e taha – ‘a ia ko ‘ene si‘i ange ‘a e fepaki ko ‘ene lelei ange ia ‘a e liliu.

Fai ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture and Critical Anthropology
Vava‘u Academy for Critical Inquiry and Applied Research [VACIAR] &
Tonga International Academy [TIA]

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.