Logo
Print this page

Tulihoosi Featured

Tulihoosi

‘AATI & LITILESĀ: TA‘ANGA / MAAU & HIVA
(ART & LITERATURE: POETRY / POEMS & MUSIC / SONGS)

Tulihoosi: Koe ta‘anga, hiva moe haka lakalaka ‘a ‘Eua Motu‘a

Koe fakafatu / fakafa‘u, fakafasi / fakaafo mo fakahaka ‘e punake Taka-i-Houma, Houma, ‘Eua Motu‘a

1. Tapu ange moe la‘ā ‘i ‘olunga (FAKATAPU; ANGI – tokanga fū, 1, 2)
‘Oku ne huhulu he funga taua
Moe laione ‘i Mala‘ekula
Pea tapu moe ongo Ma‘afu na
5. Kaveinga ia ‘oe kaha‘u na
Pea tapu moe ‘alofi tupu‘a (TALA FAIVA TUHIHOOI [koe faiva tulimanu])
Kau fai hoku faiva mo‘oni
Koe tulihoosi ‘ihe tokakovi
Tama keke me‘a mai hē (ANGI – 1, 2)
10. ‘O mamata hoku faiva pele
Koe lele ‘ihe hifo pea moe hake
‘O fakasio kiai pe ‘oku ‘i fē
Lele hano kumi kihe Hafu pea moe Heke
Kapau ‘oku ‘iai pea mapu ke le‘olahi ANGI – 1, 2, mapu kau faiva)
15. Koe mapu kou ongo‘i pau pe kuo nau ‘iai (ANGI – 1, 2)
Tau lele ‘o toitoi faifai pea nau foki
Ko ‘eni ‘asi mai fanga hoosi ‘oku tokolahi
Lea mai ke vave faifai pea nau afe (ANGI – 1, 2)
He ‘oku lahi hono kakala vale (ANGI – 1, 2)
20. Hoosi tangata moe hoosi fefine
Pe ‘oku ‘i hena hoosi kelo fefine (ANGIi – tali kau faiva)
Keke se‘ese‘e pe kiai moke uiui mālohi mai (ANGI – tali kau faiva)
Seuke! Seuke! Koe tama ‘oku lele mai (ANGI – 1, 2)
Keke fanga pea ha‘iha‘i teuteu ‘o lafo kiai (ANGI – 1, 2)
25. Lele ofi mai tokoni ki hono ha‘i (ANGI – 1, 2)
Lele pe kimu’a ‘o puna ki hono tu‘a (ANGI – 1, 2)
Ta‘ofi mu‘a ke tu‘u
Pea ‘ai ke tō ta‘utu (ANGI – 1, 2)
Ko ‘eni kuo kafā pea kuo mano‘o
30. Vetevete pea fakahomohomo
Pea ‘ai ange mu‘a ke tokoto
He koe peko na ‘ae tama poto (ANGI – 1, 2)
Fai hono faiva koe ‘aka holo
Kae ha‘iha‘i fakaoloolo
35. Tama fokotu‘u mu‘a ki ‘olunga (ANGI – 1, 2)
‘Ai hano fakaniupapua
Pea ta hifo mei Fungafonua
Nofo ā si‘i Vai Anokula ANGI – 1, 2)
Kau tali ‘ae hake mei Naua (ANGI – 1, 2; selō kau faiva)
40. Koe fekau mei a Fo‘i Lutua
Ke uta ange ‘eta solofangua
Koe kātoanga ‘e fai Pangai ‘oe Hau (ANGI – 1, 2)
Koe ngata ē fakaofoofo (FAKATATAU; ANGI – 1, 2)
Tali tu‘uta kia Ha‘a Moheofo
45. Kake foki pea ke ongoongo
Ko Tahakaeafe ‘ae Vai ‘Āvanga
Kuo fele ‘a fe‘ofa‘aki kei tu‘u
Pe‘i mo nonofo kau talanoa
Koe Tavakeoma ‘oe Funga Mato
50. Na‘e tulihoosi pea kuo nono‘o
Tali‘aki ha‘ane foki ‘o nofo
Ko hota tauleva tuku ma‘u ‘i loto

Koe ki‘i fakamatala nounou.

‘Oku hohoatatau ‘ae ta‘anga / maau, hiva moe haka lakalaka mālie ni koe “Tulihoosi” ‘a ‘Eua Motu‘a moe ngaahi lakalaka kehe, ‘o hangē koe “Milolua” ‘a Kolovai, “No‘o‘anga” ‘a Navutoka moe “Nusi” ‘a Kolonga. ‘Oku kau ‘ae faiva lakalaka, ‘o hangē koe ngaahi faiva me‘etu‘utaki, faiva he‘a, faiva mā‘ulu‘ulu moe faiva tau‘olunga he faiva, pea ‘oku kehe ia mei he tufunga moe nimamea‘a, ‘aia koe vahetolu lalahi ia ‘oe ‘aati fakaTonga .

‘Oku kau ‘ae faiva lakalaka, ‘o hangē koe ngaahi faiva me‘etu‘upaki, faiva he‘a, faiva ma‘ulu‘ulu moe faiva tau‘olunga he faiva ta‘anga / maau, faiva hiva moe faiva haka, ‘aia ‘oku fakafatu / fakafa‘u hono ta‘anga / maau, fakafasi / fakaafo hono hiva, pea fakahaka hono haka. ‘Oku ui ‘ae ‘ātisi ‘oku ne fakafatu / fakafa‘u, fakaafo / fakafasi mo fakahaka kotoa ‘ae ta‘anga / maau, hiva moe haka koe punake, ‘aia ‘oku vaheua koe punake kakato moe punake kapo, ‘o tefito ‘a mu‘a he ‘ilo, poto moe taukei kae makatu‘unga ‘a mui he‘enau si‘i. Ka ‘oku ui ‘ae ‘ātisi ‘oku ne ‘ilo, poto mo taukei ha taha ‘oe ngaahi faiva, ‘o hangē koe ta ‘anga / maau, hiva moe haka koe pulotu fatu / fa‘u, pulotu fasi / hiva moe pulotu haka.

‘Oku fo‘ou mo makehe ‘ae faiva lakalaka koe “Tulihoosi” hono fai, ‘o hangē koe angi fakakongokonga ‘ae ta‘anga / maau, hiva moe haka, ‘aia ‘oku ne pukepuke hono tā-vā ke ‘oua ‘e holo, ‘o tokoni hono tauhi ‘ae tatau, potupotutatau moe mālie / faka‘ofo‘ofa, ‘aia ‘oku ne tafunaki ‘ae ongo fakalangi ‘oe māfana, vela moe tauēlangi. ‘Oku kau ai mo hono fakatātā ‘ae ngaahi konga ‘oe tulihoosi, ‘o hangē koe ongo (sound) ‘oe mapu moe tangi fakahoosi fakatoulōua ‘a tangata mo fafine, ‘aia koe fa‘ahinga ongo ‘oku ‘ikai hano lea!

‘Oku ngāue‘aki lelei ‘ehe punake ‘ae fa‘ahinga lalahi ‘e tolu ‘oe heliaki koe mafutefua ‘ae faiva ta‘anga / maau, tufunga lea moe faiva lea, ‘aia koe heliaki fakafetongiaki (qualitative epiphoric heliaki; vakai kihe kohi / laini 1 hono ngāue‘aki ‘ae “la‘ā” kihe “tu‘i” moe “mafai”), heliaki fakafekauaki (metaphoric associative heliaki; vakai kihe kohi / laini 13 hono ngāue‘aki ‘ae “Hafu” koe ‘uhinga ki “‘Eua”) moe heliaki fakafonuaki (constitutive metonymic heliaki; vakai kihe kohi / laini 41 hono ngāue‘aki ‘ae “solofangua” koe lea Ha‘amoa ‘oku ‘uhinga kihe lea Tonga koe “hoosi,” ‘aia koe liliu mei he lea ‘Ingilisi koe “horse”).

(‘Oku toe mālie ‘ae lea koe “fakaniupapua,” ‘o matamata koe ‘uhinga kihe piti maea koe “founga fakaPapua Niukini (In the style of Papua New Guinea) ka koe piti ukamea koe sīpinga fakaPāpālangi (In the style of the Pālangi)!!

‘Oku ‘IAI ‘ae faiva koe faiva tulihoosi, faiva milolua moe faiva no‘o‘anga, ‘aia ‘oku ngāue‘aki takitaha kinautolu koe KAVEINGA ‘oe ngaahi ta‘anga / maau, hiva moe haka lakalaka koe “Tulihoosi,” “Milolua” moe “No‘o‘anga.” ‘Oku ‘IKAI ha faiva koe “nusi,” ‘aia koe taha ‘oe ngaahi kupesi ‘oku ma‘u mei he nimamea‘a tuikakala, ‘o hangē koe ma‘u ‘ae kupesi mei he tufunga lalava, ‘aia ‘oku kau ai ‘ae kupesi manulua, kupesi kefukefu, kupesi fata-o-Tu‘i-Tonga moe kupesi pekepeka.

Koia ai, ‘oku ‘IAI ‘ae faiva tulihoosi ‘oku fai he faiva tulimanu, faiva milolua ‘oku fai he faiva taumafakava moe faiva no‘o‘anga ‘oku fai he faiva toutaiika ka ‘oku
‘IKAI ha faiva ta‘anga / maau, hiva moe haka koe tulihoosi, milolua moe no‘o‘anga ka koe ngaahi faiva ta‘anga / maau, faiva hiva pē, ‘aia koe ngaahi KAVEINGA ‘oe faiva lakalaka, ‘o hangē koe ngaahi faiva lakalaka koe “Tulihoosi,” “Milolua” moe “No‘o‘anga” (‘aia ko honau KAVEINGA koe tulihoosi, milolua moe no‘o‘anga).

ANFF leva e malanga kae a‘u,
‘Ofa atu moe na‘una‘u,
Ka tau toki hoko atu

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.