Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Finemātu‘a ‘Ena Mei Tahi Featured

Finemātu‘a ‘Ena Mei Tahi

Finemātu‘a ‘Ena Mei Tahi

Fatu ‘e he pulotu fa‘u/punake ta‘e‘iloa

1. Finemātu‘a ‘ena mei Tahí
Mo e mātu‘a mei he Fanga-‘Ihe-Sī
Mau lele mai ki Tonga ‘Eikí
Ke faka‘ali‘ali si‘emau lau ‘Eí [A]

2. Ta u lele ki a Tāufa‘āhaú
Mo e ta‘ahine ko Melesiu‘ilikutapú
Fusipala ‘ena pea mo ‘Uluvalú
Fale‘alo ia ‘a hotau Haú

3. Ta u lele ki ai ‘o tali fekaú
Huo ē vao tufi ē lou‘akaú
Fa‘o ki he kato ‘efi ke mama‘o atú
Hota fatongia fakatalutalú

Tau:

`Ou! ‘Ei [A], Pī [B], Si [C], Tī [D] ‘I [E], ‘Efa [F], Sī [G]
Heisi [H], ‘Ai [I], Siei [J], Kei [K], ‘Ela [L], ‘Ema [M], ‘Ena [N]
‘Ou [O], Pī [P], Kiū [Q], ‘Ala [R], ‘Esa [S], Tī [T], ‘Iū [U]
Vī [V], Tapiliu [W], ‘Ekesi [X], Uai [Y], Seti [Z]

KO E KI‘I FAKAMATALA NOUNOU

‘Oku ‘i ai ‘a e malū‘ia lahi ke te lavenoa ki he faiva ta‘anga ‘a e pulotu fa‘u/punake mo‘onia he kuo langa‘ia kita ‘e he māfana, vela mo e fiefia ke fai hono hu’ekina he ko e tukutukulaumea ma‘a hotau fa‘ahinga. ‘Oku pehē ange mai na‘e ‘ilo‘i ‘a e pulotu fa‘u mo e punake ni ka e toka ange ha taha taukei mo maheni te ne puni mai ‘a e tōnounou ni. Neongo ‘oku fihitu‘u fau ‘a e kātoi ‘o e ta ‘anga, ‘o fakatoulōua ‘a e heliaki fakafetongiaki mo e heliaki fakafekauaki, ka e tuku pē mu‘a ke u tapakina hano ki‘i konga si‘i.

‘Oku lave ‘a e ta‘anga hiva viki “Finemātu‘a ‘Ena Mei Tahi” he fuo mo e uho ‘o e mo‘ui ‘a e Tonga, ‘o makatu‘unga he tauhivā mo e fatongia, ‘a ia ko e hou‘eiki mo honau kakai mo e kakai mo honau hou‘eiki, ‘o fai he funga ‘o e fetauhi‘aki honau vā mo fefua’aki honau fatongia, ‘a ia ko e hala ia ki he vālelei, melino mo e fiefia. ‘Oku ‘ikai ko ia pē ka ‘oku to e humaki ai ‘a e fetauhi‘aki he vaha‘a ‘o e kakai mo honau ‘ātakai, ‘o fakaola he maau, potupotutatau mo e faka‘ofo‘ofa, ‘a ia ko e kanoloto ia ‘a e fakakaukau ‘o e fonua.

‘Oku to e fo‘ou mo makehe ‘a e ta‘anga hiva viki ni hono ngāue‘aki, he tau, ‘a e lau mata‘itohi mei he mata‘itohi ‘ei [A] ki he mata‘itohi seti [Z], ‘o hangē ko e to e fo‘ou mo e makehe ‘a e ta‘anga hiva kakala “Taha [1] Te U Hiva He Kakala” ‘a Nau Saimone, ‘a ia ‘oku ne ngāue‘aki ‘a e lau mata‘ifika mei he mata‘ifika taha [1] ki he mata‘ifika tahaua [12]. ‘Oku na kehekehe pē he ‘oku lau mata‘itohi fakaTonga he lea ‘Ingilisi ka e lau mata‘ifika he lea Tonga, mo kupu/veesi 3, kohi/laini 4 mo e tau ē ka e kupu/veesi 1, kohi/laini 12 – pē kupu/veesi 12, kohi/laini 1 – ta‘etau ē.

Fai ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture and Critical Anthropology
Vava‘u Academy for Critical Inquiry and Applied Research [VACIAR] &
Tonga International Academy [TIA]

2 comments

  • Okusitino Mahina [Hufanga]
    Okusitino Mahina [Hufanga] Saturday, 25 April 2015 00:24 Comment Link

    'Oku 'oatu 'a e fakamalo loto hounga mo'oni ki he tanaki kuo feia 'e Lesley Fatai, 'a ia 'oku tanaki pe ki he na'a 'o e faiva 'ilo ki ha'a punake 'iloa mo ha'a maau 'o e faiva lau kuo nau si'i 'auto atu he tu'angalu 'o e fakakaukau mo e manatu. 'Ofa lahi mo e hufaki. Hufanga.

    Report
  • Lesley Fatai
    Lesley Fatai Monday, 20 April 2015 23:44 Comment Link

    Fanongo ai ko e fa'u eni 'e he fine'eiki na'e 'iloa ko Selu [Tapili] Fakataha? mei Pangai, Ha'apai.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top