Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ke ‘A Tonga Mai Ē Featured

Faifekau Dr Siotame Havea Faifekau Dr Siotame Havea

AATI & LITILESᾹ / ART & LITERATURE / TA‘ANGA / MAAU & HIVA / POETRY & MUSIC

Ke ‘A Tonga Mai Ē

Ko e fakafatu / fakafa‘u & fakafasi / fakaafo ‘e Faifekau Dr Siotame Havea

Ko e fakahiva / fakatāme‘a ‘e he Temata mei Lōmaiviti ‘i Tongatapu / Tonga‘eiki / Tongalahi

 1. Pou‘anga e ‘umata ‘aukai mai e tangata

Holoitounga ‘i he ‘Api-Ko-Ma‘ananga
Fofola ‘i Tala-‘Otua mo si‘ono kauala
Hapai ‘a Tonga ‘o tuku ki taulanga

2. Tokonaki aveave fetuku ‘a hono kelesi
Ko e koeli ‘o e kaha‘u mo e ko ‘eni
Tanumaki ‘i Fualu na‘a ma‘ae kaha‘u
Ko e taulanga ki he Kēnani ‘oku lau

3. Tautau‘anga loto kamata‘anga ‘o e poto
Hu‘i e kakala na‘e fai ai ‘ete nofo
Ka e tu‘u tafesino‘ivai he ‘ōlita ‘o e ‘ofa ni
Ko e makamaile ‘o e pilikimi ki he langi

4. Tatala e po‘uli fatu‘anga kaveinga
Ta-Kei-Kau pē ko e taha‘i toa mo‘onia
Fala-‘O-Sēneti hoko‘anga kāinga
Pētani ki he mā‘olunga mo e masiva

Tau: Ke ‘a Tonga mai ē
Ke ‘a Tonga mai ē ‘a e lika
Ko e lika ‘a e toutai
Kai ke tali-matangi
Okooko‘anga ‘o e matalafo laukai

Ko e ki‘i fakamatala nounou:

Na‘e fakafatu / fakafa‘u mo fakafasi / fakaafo ‘a e ta‘anga hiva tala-fatongia mo vae-ngafa mālie mo loloto ni ‘e he faifekau, sikola mo e punake ‘iloa ko ko ia ko Faifekau Dr Siotame Havea pea fakahiva / fakatāme‘a ‘e he Temata. ‘Oku ngāue‘aki lelei ‘e he punake ‘a e fa‘ahinga lalahi ‘e tolu ‘o e heliaki (‘o ‘uhinga ki hono lea‘aki ha me‘a ‘e taha ka e ‘uhinga ia ki ha me‘a ‘e taha) ko e heliaki fakafetongi‘aki (epiphoric, qualitative heliaki; vakai ki he kupu / veesi 2, kohi / laini 2), heliaki fakafekau‘aki (metaphoric, associative heliaki; vakai ki he kupu / veesi 1, kohi / laini 2) mo e heliaki fakafekāinga‘aki (metonymic, relative heliaki; vakai ki he kupu / veesi 4, kohi / laini 4). ‘Oku ‘uhinga ‘a e heliaki ko hono ngāue‘aki ha lea ‘e taha ko e “taipe” ki ha lea ‘e taha (vakai ki he la‘ā ko e “taipe” ki he tu‘i mo e mafai).

‘Oku mālie fau ‘a e tala-fatongia mo e vae-ngafa ‘a e punake ‘o fetaulakitu‘u ‘a e tala malu mo tupu‘a ‘o e fonua (‘o hangē ko e ‘Api-Ko-Ma‘ananga mo e Lepa-‘i-Fualu) mo e tala malu mo tupu‘a ‘o e lotu (‘o hangē ko e ‘Api-Ko-Kēnani mo e ‘Api-Ko-Pētani) he tala malu mo tupu‘a ‘o e ‘Api-ko-Sia‘atoutai ‘o moto ko e toutai-tangata (vakai ki he kupu / veesi 2, kohi / laini 2 & 4; kupu / veesi 4 / kohi / laini 4). ‘Oku to e mālie atu hono ngāue‘aki lelei ‘e he punake ‘a e ngaahi lea Tonga ohi mei he lea ‘Ingilisi (vakai ki he lea ko e kelesi, koeli, Kēnani, ‘ōlita, pilikimi mo e Pētani), ‘a ia ‘oku ‘ikai ngata pē he‘enau fakakoloa ‘a e lea Tonga ka ‘oku nau to e hoko ke vaka mai ai ‘a e heliaki ko e me‘angāue faka‘aati mo fakalitilesā hono fakafenāpasi ‘a e fepakipaki he ‘uhinga mo e lea.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top