Logo
Print this page

‘Utufōmesi Siliva Featured

‘Utufōmesi Siliva

Fatu ‘e Faifekau Dr Huluholo Mo‘ungaloa [La‘akulu]

1. Ne mana fatulisi ‘a Tonga kotoá
Polotikaasi mei he minaleti koulá
Ko e ‘evolūsio e ‘ātomi kuongá
Ko e tunameni e siavelini he omá

2. Piutau e ngaahi kakala ‘iloá
Holo mo e ‘efinanga kie hingoá
Ka e falanaki ‘a e taungapeká
He vuna e ‘utufōmesi silivá

3. Ne u televīsone he satelaité
Ki Fa’onelua mo e tongitupé
‘A si’o kofu kapikapi mata’itofé
Mo ho tekiteki sī lave’itavaké

4. ‘Isa ne u vīsone he’eku mohé
Sio he ngoue fataki ki Papiloné
Matala’i’akau ‘oku taha pē
Ne paki’i ‘e he Fala-‘O-Setané

Tau: Funga Mahofā te u mate valelaú
Ho’o uini ka e poini ‘a Pouvalú
‘Oku lekooti ki he pā’angangalú
Uisa kuo ake ‘eku manatú
Ko e huli pē ‘o e vao tamanú
Si’omau liku ko Valefanaú

KO E KI’I FAKAMATALA NOUNOU

Ko hai au ke u ‘a‘aua ‘a e fatu ia ‘ene kilukiluá ka e tuku pē mu’a ke fai ha ngututamulea ko e fakapuna pē ‘e he máfana mo e fiefia? ‘Oku ‘ikai lau taha ki he mālie fau fakalukufua ‘a e fatu he fihitu‘u ‘a e heliaki – ‘o fakatoulōua pē ‘a e heliaki fakafetongiaki mo e heliaki fakafekauaki – ‘a ia ko e me‘angāue faka‘aati mo fakalitileli ‘oku ne fakafenāpasi ‘a e fepakipaki ‘o e ‘uhinga he lea – ‘o liliu mei he tu‘unga ‘o e felekeu ki he tūkunga ‘o e maau he funga ‘o e tatau mo e potupotutatau ke ma‘u ‘a e mālie pē faka’ofo’ofa.

‘Oku ngāue‘aki ‘e he pulotu fa‘u ‘a e fo‘ilea ‘Ingilisi ‘e 17 – ‘a ia ‘oku mālie ‘ene fetongi‘aki ‘a e ngaahi lea Tonga – ‘o hangē ko e kohi/laini 4, kupu/veesi 1: Ko e tunameni e siavelini he oma – ‘a ia ‘oku ‘uhinga ki he kātoanga fe‘auhi pē ko hai ‘oku oma taha ‘ene sika he faiva sika[‘ulutoa][performance art of javelin-throwing] – ‘o ke i tolonga pē hono ‘uhinga fakaTonga [Ko e katoanga fe‘ahui sika he oma] – ‘a ia ‘oku kofu‘aki ‘a e ongo lea Tonga ko e “tunameni” [kātoanga fe‘auhi] mo e “siavelini” [(faiva) sika] ko e liliu mei he ongo lea ‘Ingilisi ko e “tournament” mo e “javelin.”

Fai ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture and Critical Anthropology
Vava ‘u Academy for Critical Inquiry and Applied Research [VACIAR] &
Tonga International Academy [TIA]

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.