Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

'Upē 'o Siu'ilikutapu Featured

Pilinisesi Mele Siu'ilikutapu Pilinisesi Mele Siu'ilikutapu

AATI & LITILESĀ / ART & LITERATURE

TA‘ANGA/MAAU & HIVA / POETRY & MUSIC

‘ŪPĒ ‘O SIU'ILIKUTAPU

Fakafatu ‘e Palu Vava‘u
Fakafasi/ fakaafo ‘e Vaisima Hopoate

 1. Matafi e tonga ‘i he langi ma‘a

Ka u ‘ūpē au he kakala
Fala mohokoi ko ho toka‘anga
Sēnile e kako sialetafa
Mele Pusiaki ko e heilala
Pea mo e huni ‘o Matekifanga
Falahola ‘o Langi Tu‘ofefafa
Na‘e hopo ‘i ‘Alo-ki-Ha‘afata
‘Ēseni ‘o ho‘o kaloni mapa
He ko e fefine ‘o e taulanga

2. Singi songo e Tau‘atāina
Ke ongona ‘e he ‘Otu Kinekina
Hala Toaongo mo e fāhina
‘Oku tapa ai e sāfaia
Ko e fa‘u‘anga ia e ‘uhinga
Ke ta hola na‘a lau ko e hia
Pea tautea noa ai kita
‘E Tonga‘eiki mo e Fungasia
Hangaitokelau ke kaila
Fefine Vava‘u ‘ilo ‘e he tika

Tau.

Siu‘ilikutapu ke me‘ite mu‘a
Ke ke saliote ‘i hoku uma
Ke ta ‘eve‘eva ‘i he Hala Vuna
‘O toli ho sisi tau‘olunga
‘I he fisi 'o e Ahi mo e Vunga
Na‘e fī ‘i Ha‘avaka‘otua
‘O haha ‘i loto Kolomotu‘a
Pea mo e Sopu-‘o-Tāufa
Ta‘engali koā e tukuhua
He ko e fefine mei loto Mu‘a

Ko e ki‘i fakamatala nounou:

Na‘e fakafatu ‘a e ta‘anga ‘ūpē pē ta‘anga fakana‘ana‘a ko ‘eni ko e hiva ‘ūpē pē hiva fakana‘ana‘a ‘o Pilinisesi Mele Siu‘ilikutapu hono fā‘ele‘i he 1948 ta‘u ko e ‘alo fefine lahi ‘o Pilinisi Tu‘i Pelehake mo Pilinisesi Melenaite mo e fuofua mokopuna ‘o Kuini Sālote.

‘Oku ngāue‘aki lelei fakatoulōua ‘e he punake ‘a e ongo heliaki fakafetongiaki (epiphoric, qualitative heliaki) mo e heliaki fakafekauaki (metaphoric, associative heliaki) he‘ena ‘eve‘eva “saliote-he-uma” mo lau kakala hono ngaahi mātanga mo e tupu‘anga ‘o e ta‘ahine, ‘o kamata pē ‘i Mu‘a ki Kolofo‘ou ki Kolomotu‘a ki Ha‘apai mo Vava‘u.

‘Oku to e mālie fau hono ngāue‘aki lelei ‘e he punake ‘a e ngaahi lea ‘Ingilisi ko e “chenille,” “essence,” “cologne,” “sing,” “song,” “sapphire,” “chariot” moe “soap,” ‘o liliu ki he lea Tonga ko e “sēnile,” “‘ēseni,” “kaloni,” “singi,” “songo,” “sāfaia,” “saliote” mo e “sopu,” ‘a ia ‘oku hoko ia ko e fakakoloa ki he mohu mo e fonu mo e loloto mo e maokupu ‘o e lea Tonga.

Na‘e fakafasi/ fakaafo ‘a e ta‘anga ‘e he punake ‘iloa ko Vaisima Hopoate, ‘o feliuliuaki ‘a e fasi/ afo mei he kupu/ veesi ki he kupu/ veesi ki he tau/ kolesi mo fenāpasi mo e ta‘anga. ‘Oku toki mo‘oni heni ‘a e lea Tonga heliaki/ poloveape/ paloveape kuo fakatokotokonaki mai he fonua, “‘Oku taau pē lei mo e tofua‘a.”

‘Oku tupu mei he mālie fakatou‘osi ‘a e ta‘anga/ maau mo e fasi/ afo hono to e ngāue‘aki pe ko e ta‘anga hiva langi tau‘olunga hono to e feliuliuaki fakatoulōua ‘a e tā mo e tō, ‘a ia ‘oku fakaola ko e māfana mo e vela, ‘o tumutumu he tauēlangi.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top