Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Kava Featured

Kava

‘AATI MO E LITILĒSĀ/ART AND LITERATURE
FAIVA TA‘ANGA/FAIVA MAAU & FAIVA HIVA/POETRY & MUSIC
Kava
Fatu ‘ehe punake/pulotu fa‘u & pulotu fasi/hiva ta‘e‘iloa

1. Ke tapu moe fale tupu‘a
    Kelesi ne tu‘umo‘unga
    He ha‘a tufunga fonua
    Fataki ē ‘akau ‘e ua
    Mo‘oni pē ‘a hono tala
    Ne fai mei Fa‘imata
    Fo‘ufo‘u pea moe kava
   Siasi moe pule‘anga

2.  Teu lea ke ‘ilo ‘e Tonga
    ‘Ae kava he ha‘oha‘onga
    Ko hotau fa‘unga
    Kelesi faifio moe ‘ofa
    Mamalu ‘ae ‘e‘epa na
    ‘O nau feha‘ofia
    Moheofo he olovaha
    Kau vale ‘ia tama

3.    ‘E ngalo nai ‘afē
    Si‘i tou‘anga ‘ihe ope
    Taha ē fu‘u kape
    He toafa lau‘one‘one
    ‘Afio ‘o papa kiai
    Kau fekumi ka kuo ‘ikai
    ‘Ou luva ‘ae kakala ni
    Tauleva ‘ae fonua ni

Tau:  

 Kava koe kilia mei Fa‘imata
 Koe tama ‘a Fevanga mo Fefafa
 Ha ‘eiki kene ‘ihe olovaha
 Moe mu‘a kene ‘ihe ‘apa‘apa
 Pea moha taha ke ngaohi kava
 ‘Omi ha pulu ko hono tata
 Ha pelu ko hono ‘ai‘anga

KO E KI‘I FAKAMATALA NOUNOU

‘Oku pau pē ‘oku ‘iai ha ni‘ihi ‘ilo‘ilo kihe ta‘anga hiva tengihia (mo fio ta‘anga hiva viki) mālie fau ko ‘eni koe “Kava,” ‘o tautefito kihe punake/pulotu fa‘u moe pulotu fasi/hiva na‘a ne fakafatu mo fakafasi/fakaafo moe kau tāme‘a na‘a nau tā mo hiva. ‘Oku hanga ‘ehe fatu ‘o ngāue‘aki ‘ae kava na‘e makatu‘unga he faiva fakamamahi (tragedy) hono tufunga ‘ehe tufunga fonua talā mo ‘iloa ko Lo‘au ‘ae “Tala ‘oe Tupu‘anga ‘ae Kava” moe “Tala ‘ae Ouau ‘oe Kava.”

‘Oku humaki ‘ae “Tala ‘oe Fonua” he “Tala ‘ae Tupu‘anga ‘oe Kava,” ‘o hangē pē koe hunuki ‘ae “Tala ‘oe Lotu Kalisitiane” he “Tala ‘oe Kolosi ‘Akaufakalava,” ‘aia ‘oku na makatu‘unga he feilaulau, ‘o tumutumu he mate. ‘Oku fefusiaki ‘ae “kona” moe “melie” he “Tala ‘ae Tupu‘anga ‘oe Kava” ‘o Kava he‘ene ongo mātu‘a ‘a Fevanga mo Fefafa, ‘o hangē pē koe fefusiaki ‘ae “mate” moe “mo‘ui” he “Tala ‘oe Kolosi ‘Akaufakalava” hono tukifa‘oa mo hokataoa (mo ‘anuhia mo manukia) ‘o Sīsū ‘ehe kau sōtia Loma (moe kakai).

‘Oku na takitaha ‘uhinga ka ‘iai ha me‘a lelei, faka‘ofo‘ofa, mo tolonga ‘oku pau ke tomu‘a inu ‘ae “kona” kae tomui kai ‘ae “melie” – ‘o hangē pe ka fai ha ngāue mā‘uhinga mo ‘aonga lahi ‘oku pau ke tomu‘a “mate” kae toki tomui “mo‘ui” – ‘aia tofu na‘e fai he feilaulau tātu‘otaha ‘a Sīsū he‘ene “mate” he kolosi ‘akaufakalava kae tomui “mo‘ui” koe huhu‘i ‘oe angahala ‘ae fa‘ahinga ‘oe tangata na‘e  pau kihe “mate” moe mala‘ia ta‘engata.

Na‘e  tomu‘a “mate” foki ‘ae tangata koe ‘umea na‘e fa‘u/ngaohi ‘ehe ‘Otua mei he efu moe kelekele mo Ne hō kiai ‘ae mānava “mo‘ui,” ‘o ne ne toki “mo‘ui” leva pea ka na‘a ne toe “mate” tātu‘oua he‘ene talangata‘a moe angahala, ‘aia ko hono totongi koe “mate” moe mala‘ia ta‘engata. Kekehe, ‘e lava ke taku koe sākalamēniti (mā moe uaine) koe kava fakalotu fakaKalisitiane pea lau koe faikava (kava moe tō) koe sākalamēniti fakafonua fakaTonga.

‘Oku ‘ikai ngata pē he mohu mo fonu ‘ae faiva ta‘anga/faiva maau ni kae toe ‘amo‘amo ange ‘ae tatau moe potuppotutatau hono faiva hiva, ‘aia ‘oku na potupotutatau (hohoatatau/tu‘otu‘atatau) koe faiva fakamamahi (tragedy) fakatoulōua hono lea moe afo/fasi, ‘o mo’oni ‘ae lea Tonga heliaki mālie, “Taau pē lei moe tofua‘a.” ‘Oku ‘ikai ngata pē he liliu fasi (melody change) mo liliu tā-vā/taimi(tempo change) ‘ae ngaahi kupu/veesi moe tau/kōlesi ka ‘oku toe fakalaumālie mo fakataulangi hono laulautu‘u mo hivehiva ‘ae tau, ‘o ongo he loto ‘i loto he fakamatelie ‘ae māfana, vela moe tauelangi.

‘Oku ou tokanga‘i hifo hono ngāue‘aki tātu‘olahi ‘ae ngaahi lea tatau he ta‘anga/maau, ‘o fakatatau kihe faiva ta‘anga/faiva maau hono ‘ikai toutou ngāue‘aki ha ngaahi lea tatau ‘oku tatau honau ‘uhinga. ‘Oku ‘asi ‘eni he lea koe kelesi (kupu/veesi 1, kohi/laini 2 moe kupu/veesi 2, kohi/laini 4), Fa‘imata (kupu/veesi 1, kohi/laini 6 moe tau, kohi/laini 1) moe olovaha (kupu/veesi 2, kohi/laini 7 moe tau, kohi/laini 3).

‘Oku lahi hono ngāue‘aki he faiva ta‘anga/faiva maau ‘ae ngaahi lea ‘o hangē koe sōsaiete moe sōsaieti, Felenite moe Feleniti moe temokalate moe temokalati, ‘aia ‘oku nau ‘uhinga tatau moe ngaahi lea ‘Ingilisi koe “society,” “Friendly (Isles),” moe “democracy.” ‘Oku toe ‘uhinga tatau ‘ae lea koe olovaha moe ongo lea koe taumu‘a moe fakahangahangakava, ‘o ‘uhinga kotoa kihe ‘eiki (pē tu‘i) ‘oku fakama‘unga kiai ‘ae ‘ilokava (pē taumafakava), ‘aia koe faikava.

Kaekehe, ‘oku mo‘oni fau ‘ae lea kuo fakatokotokonaki ‘oe fakaPangai, “Lelei, ‘u‘ufi  e ngāue.” Mālō fau hono kei pukepuke‘afufula mo paotoloaki ‘ae faiva ta‘anga/faiva maau moe faiva hiva, ‘aia ko hono tama‘imata ‘ae tatau, potupotutatau moe faka‘ofo‘ofa/mālie, ‘o fakaola koe māfana, vela moe tauelangi, ‘aia koe to‘ongapō moe tukutukulaumea mā‘uhinga, tolonga, mo  ‘aonga atu ma‘ae ako moe ‘aati he ngaahi kuonga.

Kataki ‘alā kae fakatau mai ai leva ha‘aku kava, pea koe kole keu afe ‘o lepaheke pe mei he tu‘angalu ‘i tu‘ahakau, ‘o fakalongo mai kiha fekau mo toki vakai ke tuki mo palu hotau efe!

‘Ofa mo‘oni moe manatu vivili,

Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture and Critical Anthropology
Vava ‘u Academy for Critical Inquiry and Applied Research (VACIAR) &
Tonga International Academy (TIA)

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top