Notice
  • One of the files that is needed for the correct operation of the System - CW Gears plugin appears to be missing! Please install a fresh copy of the latest version to fix this issue.

Report comment

Si'oto'ofa 'Etita:

Kataki 'ala he fakahela moe fakaongosia kae toe fai atu pe mu'a ha toe tanaki kihe fua moe motu'a huluhulu moe kinikini nounou na'a ku feia kimu'a he ta'anga "Fakana'ana'a" kihe kau lautohi nusipepa 'onilaini na'a nau faka'ekea mo fakafehu'ia 'ae ngaahi 'uhinga na'e 'ikai fu'u maamangia mo mahinoa, 'o hange koia 'oku fakalau mo fakaha atu 'i lalo.

'Oku matamata na'e fua 'iloa mo hingoa 'a Tonga ko Tonga mei sio 'a Fisi mo Ha'amoa ko 'ene tu'u he Tonga 'o Fisi mo Ha'amoa hili 'ae fua tau'ataina 'a Tonga mei he Pule'anga Hau moe pule 'ae Tu'i Manu'a mo Ha'amoa pea mo tau'ataina 'ae Tu'i Manu'a mo Ha'amoa mei he Pule'anga Hau moe pule kimu'a 'ae Tu'i Pulotu mo Pulotu (Tu'i Fisi mo Fisi).

('Oku ma'u mei he talatukungu [moe talatukutohi he ta-va ni] koe hingoa fakatenetene, fakapunake pe fakaheliaki 'o Fisi ko Pulotu, Ha'amoa ko Langi mo Tonga ko Maama).

Na'e hoko 'ae taulahi moe lingitoto fakavaha'afonua he vaha'a 'oe Tu'i Manu'a mo Ha'amoa mo Tonga, 'aia na'e takitau ai 'a 'Aho'eitu, 'o 'ikuna pea hoko ai koe fua Tu'i Tonga, 'aia na'e 'omai fakapopula ai 'ae kau Fisi moe kau Ha'amoa, 'o hoko koe kau lahi moe kau mu'aki 'oe Pule'anga Hau 'oe Tu'i Tonga.

Na'e taku he talaefonua na'e tamai Ha'amoa koe 'Otua mo fa'e Tonga koe 'Eiki 'a 'Aho'eitu, 'aia na'e hoko ai koe 'Otua moe Tu'i, 'o tupu 'ene tapu/toputau mei hono konga 'Otua pea tupu 'ene 'Eiki mei he'ene Tapu. 'Oku ngalingali koe liliu'anga ia 'ae hingoa Tonga kihe Tonga Tapu, Tonga 'Eiki moe Tonga Lahi, 'o 'uhinga koe motu lahi ko Tonga koe motu 'oku Lahi he Tapu moe 'Eiki, 'o 'iloa leva ko Tonga Tapu (Tongatapu), Tonga 'Eiki (Tonga'eiki) moe Tonga Lahi (Tongalahi) he na'e fakapitenga ai 'ae hou'eiki lalahi kae tefito kihe Tu'i Tonga.

('Oku matamata koe 'uhinga lahi ia 'oe hingoa 'oe motu ko Niua Toputapau [Niuatoputapu; Niua faliunga tapu] kihe 'Otua-mo-Tangata [moe 'Eiki Lahi] ko Seketo'a koe tamai 'a 'Ilaheva ('o 'uhinga kihe talavou moe hoihoifua lahi), 'aia na'e tukua mai 'i Vava'u mo Ha'apai ki Popua 'i Ma'ofanga/Ma'ufanga 'i Tonga, 'o lili ai ko Va'epopua (Va'e-'o-Popua) koe "heva"/"ope" atu hono talavou moe hoihoifua).

'Oku toe 'otau heni moe fakatata kihe ongo fa'ahinga 'e ua 'oe heliaki kuo feia hono fakafaikehekehea, 'aia kuo fakafa'ahinga koe (1) heliaki fakafetongiaki (qualitative, epiphoric heliaki) -- 'aia koe "fakafetongiaki 'ae anga/'ulungaanga 'oe ongo me'a 'e ua -- 'o hange koe "la'ato" moe "ungafonua 'ae la'a" kihe "mate" moe "tu'i" -- moe (2) heliaki fakafekauaki (associative, metaphoric heliaki) -- 'aia koe "fakafekauaki" 'ae "anga"/"'ulungaanga" 'oe ongo me'a 'e ua -- 'o hange koe "kulukona 'o Tavakefai'anga" kihe "'eiki-moe-to'a ko 'Ulukalala 'oe kolomko Tu'anuku."

'Oku lahi fau hono ngaue'aki 'ehe punake 'oe ta'anga fakana'ana'a koe "Fakana'ana'a" 'ae heliaki fakafekauaki (associative, metaphoric heliaki) he'ene ngaue'aki 'ae heliaki fakafetongiaki (qualitative, epiphoric heliaki), 'o hange ko 'ene ha he kohi/laini 50-56 'i lalo.
50. ‘Ihe hake‘anga ‘o Lepuhā
Kau hake hē ki Maluhola
Kau hifo ki Finekahoafa
‘O toli he vao kulukona
Ke ‘omi ke fehu‘iekina ‘e taha
55. Maama teunga fakaNiua
Ke ngangatu hotau pōhiva

'Oku ne ngaue'aki 'ae hono tui 'oe kulukona he hake'anga 'o Lepuha he Maluhola moe Finekahoafa ke tui ha kakala ke fehu'iekina mo luva kiha 'ofa'anga koe heliaki fakafetongiaki (qualitative, epiphoric heliaki) pea mo Lepuha, Maluhola moe Finekahoafa 'oe kolo ko Leimatu'a koe heliaki fakafekauaki (associative, metaphoric heliaki).

Koe ngatanga e si'ete lave
Kae vetea si'eta talave
Kau afe he kuo malave,
'Ete 'ofa vale ki Vava'u e
Ongo 'i loto pea lalave
Moto si'eta kovinanite
Fakama'u koe talite
Tapula ke vete 'e mate

ANFF leva e malanga kae a'u,
'Ofa fau moe na'una'u
Hufanga