Logo
Print this page

Faka‘ali‘ali ‘Aati Ongo ‘Ātisi Tonga ‘i Nu‘usila Featured

Mei hema ki mata‘u – Fakafofonga ‘o e Kosilio, Pule ‘o e Fale Faka‘ali‘ali ‘Aati, Lū‘isa Veakovi Fonua Nau (‘ātisi), Tanya Edwards (‘ātisi) lotolotonga ‘ene lea, Hūfanga Palōfesa Dr ‘Ōkusitino Māhina (Fakaafe Fakalangilangi). ‘Oku ‘asi he ongo ‘aati iiki ‘a e laumālie ‘o e “mohe ofi/moheofi” mo e ‘aati lahi ‘a Lū‘isa hono ngāue‘aki ‘a e kupesi, ‘o hangē ko e manulua, veimau, kupenga moe kefukefu Mei hema ki mata‘u – Fakafofonga ‘o e Kosilio, Pule ‘o e Fale Faka‘ali‘ali ‘Aati, Lū‘isa Veakovi Fonua Nau (‘ātisi), Tanya Edwards (‘ātisi) lotolotonga ‘ene lea, Hūfanga Palōfesa Dr ‘Ōkusitino Māhina (Fakaafe Fakalangilangi). ‘Oku ‘asi he ongo ‘aati iiki ‘a e laumālie ‘o e “mohe ofi/moheofi” mo e ‘aati lahi ‘a Lū‘isa hono ngāue‘aki ‘a e kupesi, ‘o hangē ko e manulua, veimau, kupenga moe kefukefu

1 'Aokosi, 2017. Na‘e fakaava ha faka‘ali‘ali ‘aati ‘a e ongo ‘ātisi Tonga ‘oku na peisi ‘i Tonga ko Tanya Edwards mo Lū‘isa Veakovi Fonua Vea ‘i Nu‘usila he ho‘atā Tokonaki ‘aho 29 ‘o Siulai 2017.

Na‘e fai ‘eni he Fale Faka‘ali‘ali ‘Aati ‘a e Kosilio ‘a ‘Okalani ‘i Papapuka ‘oku nau lotolotonga faka‘ali‘ali ai.

Ko e tu‘uaki faka‘ali‘ali ‘aati, ‘o ngāue‘aki ‘a e kupesi fo‘ou ‘a Lū‘isa, ‘a ia ‘oku vaka mai ai ‘a e ongo ‘o e “mohe ofi/moheofi.”

‘Oku ui ‘a e kaveinga ‘o e faka‘ali‘ali ko e “Mohe Ofi” ‘o ‘uhinga ki he ‘olunga ‘a e tama he fatafata māfana mo e nima loloa ‘o e fa‘ē ‘ofa mo fai ai hono popongo, pōpōtama, fafanga mo akonekina ‘oku heliaki ko e “kaliloa,” ‘a ia ‘oku faka‘olunga ai ‘a e valevale, ‘o fai ai hono fale‘i mo talatala-i-fale.

Na‘e fai ‘a e lea fakaava ‘e Hūfanga Palōfesa Dr ‘Ōkusitino Māhina ko e Fakaafe Fakalangilangi pea na‘e fakatefua ai ‘a e kāinga Tangatawhenua na‘e taki ‘e Hare Williams mo e kau fakafofonga ‘o e Kosilio ‘a Papakura mo e kau ‘akatemika mo e kau ‘ātisi mo e kāinga Tonga tokolahi.

Ko e tufunga tāvalivali ‘a Tanya Edwards ‘oku ngaue‘aki ‘a e ngaahi kupesi kehekehe ‘o kau ai ‘a e fata-o-Tu-i-Tonga, kefukefu, amoamokofe, mata/ava mo e kohi mo e vaka ko e feta‘aki mo e founga ‘o e “papa tukutuku” (‘o ‘asi ai hono konga Mauli)

Na‘e kau he fakaava hono fai ‘e Meleseini Haitelenisia Fifita ‘O Lakepa Tuai ‘a e faiva tā/ififangufangu mo e faiva ifimimiha ko e ongo me‘alea tupu‘a ‘a Tonga mo to e hiva‘i ‘a e “Ko Lulu” ko e to e hiva tu‘ufonua ‘a Tonga ke tuha mo e faka‘ofo‘ofa, faka‘ei‘eiki mo e molumalu ‘o e ngaahi ‘aati ‘a e ongo ‘ātisi.

‘Oku tefito ‘a e ngāue fo ‘ou mo mālie ‘a e ongo ‘ātisi he kupesi tupu‘a, ‘o kau ai ‘a e mata, veimau, manulua, amoamokofe, fata-o-Tu‘i-Tonga mo honau to e fulifulihi (innovate & create) ‘o ngaue‘aki ‘a e vaka fo‘ou (new mediums) ko e feta‘aki (la‘ilā/ kenivesi) mo e founga fo‘ou (new styles & techniques).

‘Oku lele ‘a e faka‘ali‘ali ‘aati ‘o kamata he ‘aho 31 ‘o Siulai pea toki tāpuni he ‘aho 2 ‘o Sepitema, 2017 ta‘u. ‘Oku fai ‘e he ongo ‘ātisi ha ngaahi ako he kupesi fakaTonga, ‘a ia ‘oku ‘atā ki ha taha pē ke kau mai ki ai, ‘o tefito hono ako‘i ke ‘ilo mo poto hono tufunga pē ‘ete kupesi.


Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.