Logo
Print this page

Kau Afo Mīnoa ‘o Tonga he Fono II ‘a e Ngaahi ‘Aati Tupu‘a ‘o e Pasifiki Featured

Kau Afo Minoa 'o Tonga he Fono II 'a e Ngaahi 'Aati Tupu'a 'o e Pasifiki. Mei hema ki mata'u: Meleseini Tuai, Sione Maloni Tutu'ila, Tu'ifonualava Kaivelata, Palofesa Hufanga Dr 'Okusitino Mahina. 'Oku lolotonga hiva 'a Meleseini, talali 'a Maloni, ta'utete 'a Tu'ifonualava, tukipitu 'a Palofesa Hufanga Kau Afo Minoa 'o Tonga he Fono II 'a e Ngaahi 'Aati Tupu'a 'o e Pasifiki. Mei hema ki mata'u: Meleseini Tuai, Sione Maloni Tutu'ila, Tu'ifonualava Kaivelata, Palofesa Hufanga Dr 'Okusitino Mahina. 'Oku lolotonga hiva 'a Meleseini, talali 'a Maloni, ta'utete 'a Tu'ifonualava, tukipitu 'a Palofesa Hufanga

16 Novema, 2016. Na‘e kau ‘a e Afo Mīnoa ‘o Tonga he Fono ‘a e Ngaahi ‘Aati Tupu‘a ‘o e Pasifiki 2016 na‘e fakahoko he Pacifica Arts Centre he Corban Estate ‘i Henderson, ‘Aokalani, Nu‘usila, he ‘aho 10 ki he 12 ‘o November, ta‘u 2016.

‘Oku tokoni‘i ‘a e Fono ‘e he Creative New Zealand ko e kupu fakapule‘anga ‘oku ne faka‘ai‘ai mo fakapa‘anga ‘a e ‘aati ‘o fua fokotu‘utu‘u mo fakalele ‘e he Misiume ‘o ‘Aokalani he ta ‘u 2015 ‘a ia na‘e kau ai ‘a e Afo Mīnoa ‘o Tonga.

Na‘e fokotu‘utu‘u mo fakalele ‘a e Fono II ‘e he Pacifica Arts Centre ‘o makatu‘unga he kaveinga ko e “Fakaivia ‘a e Ngaahi ‘Aati Tupu‘a ‘o e Pasifiki ‘i Aotearoa” (Strengthening Pacific Heritage Arts Practices in New Zealand).

Na‘e fakahoko ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina ‘a e lea tefito he fakaivia mo fakaanga fakatokolahi ‘a e kotoa ‘o e ngaahi faiva, tufunga mo e nimamea‘a (Collective strengthening and critiquing across art genres and practices).

Na‘e fai ‘e he Afo Mīnoa ‘o Tonga ha lea moe uekasopu mo faka‘ali‘ali ‘a e ngaahi me‘alea mo e afo tupu‘a faka-Tonga ka e tefito ki he afo fakafa‘ahikehe ‘oku ‘iloa ko e afo mīnoa pē maina ‘oku makatu‘unga me‘alea fangufangu.

Na‘e kau ai ‘a e ongo me‘alea tupu‘a ko e mimihia (panpipe) mo e ‘utete (jew‘s harp) ‘o tānaki ki he fangufangu (nose-flute) mo e tukipitu (stamping-tube) ne kau he ngaahi konifelenisi ‘i Tonga mo Nu‘usila mo e ASB Polifesi ‘i Nu‘usila.

Kuo fakaafe‘i foki ‘a e Afo Mīnoa ‘o Tonga ke ne fakahoko ha pepa mo faka‘ali‘ali ‘a e ngaahi me‘alea faka-Tonga mo e afo tupu‘a ko ‘eni he konifelenisi ‘a e Association of Social Anthropology of Oceania (ASAO) ‘i Kauvai, Hauai‘i, ‘i Fepueli 2017.

Kuo ‘osi mole foki ‘a e mimiha, ‘utete mo e tukipitu mo ofi ke mole ‘a e fangufangu ka e tefito ki he mimiha mo e tukipitu kuo loa ‘ena mole ha ngaahi ta‘u 200 tupu ‘o kei ma‘u pē ha ni‘ihi he ngaahi misiume ‘i ‘Iulope mo Pilitānia.

‘Oku ‘ikai ko ia pē ka kuo to e mole foki mo e afo fakafa‘ahikehe, mīnoa pē maina ‘a ia na‘e he ngaahi ta‘anga hiva tupu‘a ‘o hangē ko e me‘etu‘upaki mo e ngaahi fakatangi he faiva fananga ‘o fetongi‘aki ‘a e afo maisoa faka-‘Iulope / faka-Uēsite.

‘Oku lotolotonga lele foki ‘a e poloseki fekumi mo fakatotolo lahi he ngaahi me‘alea mo e afo tupu‘a faka-Tonga he malumalu ‘o e Tonga International Academy mo e Vava‘u Academy for Critical Inquiry and Applied Research.

Jarcinda Stowers-Ama, Talekita 'o e Pacifica Arts Centre & Kou'etineita 'o e Fono lolotonga 'ene lea fakafe'iloaki mo e talitali.

 

Palofesa Hufanga Dr 'Okusitino Mahina lolotonga 'ene tafangufangu kimu'a he'ene fakahoko 'a e lea tefito.

Mei hema ki mata'u: Meleseini Tuai, Sione Maloni Tutu'ila, Tu'ifonualava Kaivelata, Palofesa Hufanga Dr 'Okusitino Mahina. 'Oku lotolotonga ifi/ta 'e Meleseini 'a e fangufangu ke fakaava'aki 'a e lea mo e faka'ali'ali.

Mei hema ki mata'u: Sione Maloni Tutu'ila, Tu'ifonualava kaivelata, Palofesa Hufanga Dr 'Okusitino Mahina. 'Oku nau lolotonga ifi mimiha, 'o fasi 'a Maloni, laulalo 'a Tu'ifonualava ka e kanokano 'a Palofesa Hufanga.
Mei hema ki mata'u: Meleseini Tuai (hiva), Sione Maloni Tutu'ila (takita), Tu'ifonualava Kaivelata (ta'ukulele), Palofesa Hufanga Dr 'Okusitino Mahina (talali).
Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.