Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Faka‘ali‘ali ‘a e Ngaahi Me‘alea mo e Afo Tupu‘a ‘a Tonga he Konifelenisi mo e Polifesi ‘a e ‘Aati ‘o e Pasifiki Featured

Mei hema ki mata‘u tatau mo e 1, 2 & 3: Tu‘ifonualava Kaivelata (fika 3) mo Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina (fika 4) lotolotonga ‘ena tuki ‘a e me‘alea tukipitu Mei hema ki mata‘u tatau mo e 1, 2 & 3: Tu‘ifonualava Kaivelata (fika 3) mo Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina (fika 4) lotolotonga ‘ena tuki ‘a e me‘alea tukipitu

22 Ma'asi, 2016. Na‘e kaina ‘a e kolohau ko ‘Aokalani he ngaahi kātoanga festivolo, konifelenisi mo e polifesi ‘a e ngaahi ‘aati ‘o e Pasifiki, ‘o kamata mei he ‘aho 12-19 ‘o Ma‘asi 2016.

Na‘e kamata‘aki ‘a e Pacific Festival mei he ‘aho 12-13 mo hoko ki he Pacific Arts Association (PAA) XII International Conference mei he ‘aho 14-17 pea faka‘osi kihe ASB Polyfest ko e kātoanga faiva fakata‘u ‘a e ngaahi ‘apiako haisikulu ‘o ‘Aokalani mei he ‘aho 16-19.

Na‘e faka‘ali‘ali ‘e he Fangufangu Mīnoa ‘o Tonga ‘a e ngaahi me ‘alea mo e afo tupu ‘a ‘a Tonga he konifelenisi mo e polifesi ‘a e ‘aati ‘o e Pasifiki na‘e fakahoko ‘i ‘Aokalani mei he ‘aho 14-19 ‘o Ma‘asi. ‘Oku fakamalumalu ‘a e Fangufangu Mīnoa ‘o Tonga he Fonua-moe-Tala Education, Art and Development Trust, ‘o na fakatou fengāue‘aki vāofi mo e Moana University (‘a ia na‘e fua ‘iloa ko e Tonga International Academy) mo e Vava‘u Academy for Critical Inquiry and Applied Research ‘i Tonga.

‘Uluakimaka Fulivai Kaivelata, Meleseini Haitelenisia Fifita o Lapeka Tuai (lotolotonga tu‘u ‘o tā/ififangufangu), Tu‘ifonualava Kaivelata (puli he tu‘a ‘o Meleseini), Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina, Peni Na‘a, Liku-‘o-Hihifo Kaivelata, Kauvaka Kaivelata

‘Oku lotolotonga fakahoko ‘e he Fonua-moe-Tala Education, Art and Development Trust ‘a e ngaahi poloseki faka‘eke, fekumi mo fa‘utohi he ngaahi me‘alea mo e afo tupu‘a ‘a Tonga. ‘Oku ngāue‘aki leva ‘a e Fangufangu Mīnoa ‘o Tonga ki hono fakaake mo fakakake fakatou‘osi ‘a e ngaahi me‘alea ‘oku ofi he mole mo e ngaahi me‘alea kuo loa ‘ene mole. ‘Oku kau heni ‘a e afo, fasi pē ongo fangufangu, fakatangi pē fakafa‘ahikehe, ‘a ia kuo liliulea mei he lea ‘Ingilisi ko e minor sound, tone or tune ki he lea Tonga ko e afo, fasi pē ongo maina pē mīnoa.

Na‘e kau he faka‘ali‘ali ko ‘eni ‘a e ngaahi me‘alea tupu‘a ko e fangufangu, lali, tukipitu mo e mimiha. ‘Oku ofi ‘ae fangufangu mo e lali he mole ka kuo loa ‘a e mole ‘o e tukipitu mo e mimiha. Kuo fe‘unga mo e ta‘u ‘e 200 tupu lahi ‘o e mole ‘a e tukipitu mo e mimiha, ‘a ia ‘oku lotolotonga tauhi, tokanga‘i, malu‘i mo fakatolonga he ngaahi misiume ‘i muli ka e tautefito ki Pilitānia mo ‘Iulope. ‘Oku kei toe pe ‘a e tukipitu ‘e 2 ‘i mamani, ‘a ia ko e taha he Bergen University Museum ‘i Norway mo e taha he misiume ‘i Dublin ‘i Ireland.

Mei hema ki mata‘u tatau mo e 1: ‘Uluakimaka Fulivai Kaivelata (lotolotonga tu‘u ‘o tā/ififangufangu)

Na‘e kau atu ‘a e Fangufangu Mīnoa ‘o Tonga ki he polokalama fakaMauli ko e powhiri he ‘aho 14 ‘o Ma‘asi hono fakaava ‘o e konifelenisi PAA na‘e kau ‘a Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina he kau lea, pea na‘a ne tā ‘ene fangufangu ko ‘ene waiata ko ‘ene hiva. Na‘a nau to e kau ki he powhiri ‘a e Polyfest na‘e to e lea ai ‘a Palōfesa Hūfanga, ‘a ia na‘e ifi ai ‘e Tu‘ifonualava Kaivelata mo Kauvaka Kaivelata ‘a e mimiha, ‘o faka‘osi‘aki ‘a e fo‘i hiva ‘a e Fola‘osi mei Kanokupolu.

Na‘a nau to e faka‘ali‘ali he konifelenisi PAA he ‘aho 17 mo e Polyfest he ‘aho 19, ‘a ia na‘e kau ai ‘a e fangufangu, lali, tukipitu mo e mimiha. Na‘e lau ‘a e pepa ko e “Fangufangu (Nose-Flute): Revival of Dying Ancient Tongan Musical Instrument and Musical Form” ‘a Tu‘ifonualava Kaivelata mo Palōfesa Hūfanga he fangufangu, ‘o tefito hono fakaake mo fakakake ‘a e tufunga ngaohifangufangu, faiva tā/ififangufangu mo e afo, fasi pē ongo fangufangu, fakatangi pē fakafa‘ahikehe, ‘a ia ‘oku to e ‘iloa ko e afo, fasi pē ongo maina pē mīnoa.

Mei hema ki mata‘u tatau mo e 1 & 2: Tu‘ifonualava Kaivelata (fika 3) mo Kauvaka Kaivelata (fika 7) lotolotonga ‘ena ifi ‘a e me‘aifi mimiha

‘Oku hā atu heni ‘a e ngaahi ‘ata ‘o e Fangufangu Mīnoa ‘o Tonga mei he konifelenisi PAA hono fakahoko ‘a e pepa ‘a Tu‘ifonualava Kaivelata mo Palōfesa Hūfanga he ‘aho hono 4, ‘a ia na‘e fai he Mangere Arts Centre, hili ia hono fai he Auckland Museum, Auckland Art Gallery mo e AUT University he ‘aho 1-3. Na‘a nau hiva‘i he afo fangufangu, fasi fakatangi pē ongo fakafa‘ahikehe (afo, fasi pē ongo maina pē mīnoa) ‘a e “Lulu Ē,” “‘Ana Lātū,” “Puko mo Puko,” “Sātana” mo e sipa ‘o e ta‘anga hiva lakalaka ‘a e Fola‘osi mei kanokupolu ko e “Si‘i Lupe Ni” (Hakau ni ‘oku taumulivale).

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top