Logo
Print this page

‘Ikai Tali Tu’i Fakamaau Lahi Owen Paulsen Kole Toloi Lavulavu Hopo Fili Fale Alea Featured

‘Ikai Tali Tu’i Fakamaau Lahi Owen Paulsen Kole Toloi Lavulavu Hopo Fili Fale Alea

Nuku'alofa, 18 NOvema 2015. Na’e ‘ikai tali ‘e he Tu’i Fakamaau Lahi ‘a e kole toloi ‘i he hopo ‘a e Minisitā Ki he Ngaahi Ngāue Lalahi ka koe Fakafofonga Fale Alea Vava’u 16 ‘Etuate Lavulavu mo Dr. Viliami Uasike Latu.

Ko e hopo foki ‘eni ‘i hono faka’ilo ‘e Dr. Viliami Uasike Latu mo ‘Aisea Silivenusi  ‘a ‘Etuate Lavulavu fekau’aki mo ‘ene ngaahi ngāue ta’efakalalo ‘i he Fili Fale Alea ‘i Nōvema 2014 ‘o maumau ai ‘a e Lao Fili 1989.

Na’e fakahoko foki ‘e he Tu’i Fakamaau Lahi ‘ene tu’utu’uni 'i he 'aho ni ‘aho 18 ‘o Nōvema ‘o fakafepaki’i fefeka ‘a e ngaahi fokotu’u na’e fakahoko ‘e Lavulavu ki he Fakamaau’anga ‘i he ‘aho Mōnite 16 ‘o Nōvema fekau’aki mo’ene ta’efiemalie tokua he ‘oku ‘ikai ma’u ‘a e fakamaau totonu ‘i he Fakamaau’anga kapau ‘e fakamaau’i ‘a ‘ene hopo ‘e he Tu’i Fakamaau Lahi Owen Paulsen.

Na’e fakahā foki ‘e Lavulavu ki he Fakamau’anga kuo ne ‘osi tukuange ‘ene Loea ‘a ‘Ofa Pouono he ‘oku ‘ikai kene falala kiai pea ‘oku makatu’unga ai ‘ene kole ki he Tu’i Fakamaau Lahi ke ‘oange ha faingamālie ke kumi ai ha’ane loea. Na’a ne tukuaki’i mamafa ‘a ‘Ofa Pouono ‘i he Fakamaau’anga ‘o pehē koe palopalema he’ene hopo koe ngāue ‘a Pouono.

Na’a ne toe fakahā foki ki he Fakamaau’anga ‘oku ‘ikai kene loto ke fakamaau’i ‘ene hopo ‘ehe Tu’i Fakamaau Lahi he ‘oku ‘i ai ‘a e fepaki (conflict of interests) ‘i hona fatongia ‘i he ‘uhinga koia (‘Etuate Lavulavu) ‘oku Sea ‘i he Komiti Fale (Housing Committee) ‘a e Pule’anga pea na’e ‘i ai ‘a e tu’utu’uni ‘a e Komiti ke hiki ‘a e Tu’i Fakamaau Lahi mei he Kuata Pule’anga ‘oku ne lolotonga me’a ai. Na’a ne hoko atu foki ‘oku ‘ikai tene tui ‘e fakahoko lelei ‘e he Fakamaau hono fatongia he ‘oku ‘i ai hona vā fekau’aki mo e me’a ni.

Na’e toe fakahā foki ‘e Lavulavu ki he Fakamaau’anga ‘oku ‘ikai tene tui ia ‘oku tau’atāina ‘a e Fakamaau’anga he ko’ene tangi ‘eni ‘e fiha mo e ‘ikai ke tali ‘e he Fakamaau’anga.

Na’e toe fakahā foki ‘e he Tu’i Fakamaau Lahi ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha’ane kaunga ki he komiti fale ‘oku ‘uhinga mai kiai ‘a Lavulavu he koe tu’utu’uni ia ‘i he Pule’anga motu’a ‘i he 2014 pea koe Tu’i Fakamaau Lahi ‘o e ‘aho koia ko Scott pea ‘oku ‘ikai ha’a ne kaunga kiai. Na'a ne ma'u 'a e tohi mei he CEO 'o e Potungaue ki he Ngaahi Ngaue Lalahi 'i he mahina ko Me 2015 ka na'e fakahoko 'a hono solova 'o e me'a ni 'e he Lord Chancellor ka 'oku 'ikai ha'ane kaunga kiai.

Na’e toe fakahā foki ‘e he Tu’i Fakamaau Lahi ‘i he’ene tu’utu’uni ‘a e mahu’inga ke ‘oua ‘e mole ‘a e tau’atāina ‘a e Fakamaau’anga ‘aki hano pole’i pe fakailifia’i nai ka kuo pau ke tu’uma’u ke fakahoko hono fatongia ki he fonua mo e kakai. 'I he taimi tatau na'e fakamahino 'e he Tu'i Fakamaau Lahi 'i he'ene tu'utu'uni 'a e ho'ata mai 'a e toutou feinga ke toloi 'a e hopo ni ke 'oua 'e fakahoko.

Na’e toe fakahā ‘e he Tu’i Fakamaau Lahi na’e fai e fetu’utaki mo ‘Ofa Pouono koe loea malōlō ia ‘a Lavulavu pea na’e fakahā mahino ‘e Pouono ‘a e ‘ikai ke tali ‘e Lavulavu ‘ene ngaahi fale’i ‘o kau ai mo e fepaki ‘ene tui fakalao mo e ngaahi fakakaukau ‘oku vivili kiai ‘a Lavulavu 'a ia 'oku 'ikai ha'a ne fekau'aki mo e hopo ni.

'I he konga 'o e Tu'utu'unui 'a e Tu'i Fakamaau Lahi na'a ne fakamahino ai 'oku 'ikai mo'oni 'a e tukuaki'i 'e Lavulavu 'o pehe 'oku te'eki kene tali tu'o taha ha'ane fokotu'u he na'e tali 'e he Fakamaau'anga 'a e kole 'a Lavulavu ke fakahoko 'a e hopo ki Vava'u neongo 'a hono fakakikihi'i 'e he tafa'aki 'a e Talatalaaki. Ko e toenga 'o e ngaahi tangi 'a Lavulavu na'e 'ikai ke tali koe konga ai koe tu'utu'uni 'ia 'a e Fakamaau'anga ma'olunga taha 'o e fonua Fakamaau'anga Tangi pea 'oku 'ikai kaunga kiai hono mafai.

Na'a ne hoko atu 'o pehe koe ngaahi tangi moe fokotu'u 'a Lavaulavu na'e 'ikai tali 'e he Fakamaau'anga na'e makatu'unga ia 'i he vaivai mo 'ikai fe'unga 'a e ngaahi 'uhinga fakalao 'oku fakahoko 'aki.

Na’e hoko atu ‘a e tu’utu’uni ‘a e Tu’i Fakamaau Lahi ki he’ene tali lelei ‘a e fokotu’u mei he loea ‘a e Talatalaaki William Clive Edwards ‘o fakahā ‘oku ‘ikai ke taau ki he fonua ke toloi ‘a e hopo ni lolotonga ia ‘oku ‘i he tu’unga ma’u mafai ma’olunga ‘a Lavulavu ka ‘oku fehu’ia hono tu’unga falala’anga pea ‘oku totonu leva ke fakahoko ‘a e hopo ko’eni ‘o ‘ikai toe toloi.

Na’e to’o mai foki ‘e he Tu’i Fakamaau Lahi ‘a e ngaahi keisi kuo fakahoko ‘i Tonga ni mo muli koha fakatātā mahino ‘a e ‘ikai totonu ke toe toloi ‘a e hopo ni ‘o fakatatau ki he Lao pea mo e fiema’u ke tau’atāina ‘a e Fakamaau’anga ke fakahoko hono fatongia ki he fonua.

Kuo ‘osi holomui foki ‘a ‘Aisea Silivenusi ‘i he hopo ni ka ‘oku mahino mai ‘a e ‘ikai uesia heni ‘a e hopo ko’eni ‘o fakatatau ki he tu’utu’uni ‘a e Tu’i Fakamaau Lahi.

Ko e hopo ko’eni ‘e fakahoko ia ‘i Vava’u ‘o kamata ‘i he ‘aho Pulelulu kaha’u ‘aho 25 ‘o Novema 2015. Na’e tali ‘e he Tu’i Fakamaau Lahi ke totongi ‘e Lavulavu ‘a e fakamole ‘a e tafa’aki ‘a e Talatalaaki fekau’aki mo e toe kole toloi ko’eni na’a ne fakahoko.

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.