Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Faka'eke'eke Makehe mo William Clive Edwards Fekau'aki mo e Tohi 'a e 'Eiki Palemia ki he 'Ateni Seniale Le'ole'o Featured

Clive Edwards (Taupotu ki to'ohema) Clive Edwards (Taupotu ki to'ohema)

Ne ma'u faingamalie 'a e ongongo 'a e Nepituno ke fakahoko ha faka'eke'eke makehe mo e 'Eiki Minista Maloloo ki he Fakamaau'anga William Clive Edwards  ka koe mataotao 'i he mala'e 'o e Lao mo e Ngaue Faka Fakamaau'anga fekau'aki moe tohi kuo fakahu atu 'e he Palemia Samiuela 'Akilisi Pohiva ki he 'Ateni Seniale Le'ole'o 'Aminiasi Kefu fekau'aki mo ha'a ne ta'efiemalie ki he Tu'utu'uni 'a e Fakamaau'anga Lahi fekau'aki mo e Hopo 'a e 'Eiki Nopele Tu'ilakepa.

Nepituno: Ko e ha ha’o lau ki he tohi ko’eni na’e ‘ave ‘e he Palemia ki he ‘Ateni Seniale Le’ole’o ‘Aminiasi Kefu?

Clive Edwards: Na’a ku fu’u ‘ohovale he mamata ki ha fa’ahinga tohi pehe ni kuo hoko ‘i ha Pule’anga Faka Temokalati ke ‘ave ‘e he Palemia ‘a e tohi ki ha ‘Ateni Seniale ‘oku tau’ataina mei he Pule’anga ‘o fakamanamana’i mo tukuhifo ki lalo.

Ko hono fakalilifu ko hono ‘ave ‘o lele’i ‘i he mitia kae ‘ikai ha faingamalie ki he ‘Ateni Seniale Le’ole’o kene hanga ‘o fakatonutonu mo tali mai ‘a e tohi ta’e fakapotopoto mo ma’ulalo pehe ni.

Nepituno: Ko e ha e ‘uhinga ho’o pehe ‘oku ma’olalo ai?

Clive Edwards: Ngaahi poini ki he ma’ulalo;

1.    Kuo feinga ‘a e Palemia kene hanga ‘o ‘analaiso mo fakatatau ‘a e ngahi hopo he Fakamaau’anga ka ‘oku ‘ikai mahino lelei kiai ‘o tupu ai ‘a e ‘ikai mo’oni ‘ene fakamatala.

2.    ‘Oku ne ngaue’aki ‘a e tohi ko’eni kene fakaanga’i ta’e fakahangatonu ka ‘oku lava ke mahino ko e ‘uhi ko’ene pehe na’e kaunoa (interfere) ‘a e ‘Ateni Seniale ‘i he fai totonu mo e taua’ataina ‘a e Fakamaau Lahi ‘i hono fakahoko ‘a e tautea ki he hopo ‘a e Tu’ilakepa. Na’a ne pehe ai ‘oku ne fiema’u ke sio ki he tau’ataina, ta’efililimanako mo e faitotonu ke ha sino mai ‘i he tu’utu’uni ‘a e Fakamaau’anga ‘o e fonua ni.

Ko e lea ko’eni ‘oku ufi’ufi mai ‘i mui ‘a e fakakaukau ‘oku ‘ikai faitotonu, tau’ataina mo ta’efilifilimanako ‘a e tu’utu’uni ‘a e Fakamaau’anga. Ko hono fakamanamana’i ‘eni ‘a e ‘Ateni Seniale Le’ole’o pea ‘e fakakau’i ia ‘e he Kapineti ‘oku hala ‘aupito ia. Ko e Lao lolotonga ‘oku tau’ataina ‘a e Ateni Seniale pea ‘oku ‘i he malumalu ia ‘o e Judicial and Disciplinary Panel. Ko hono fokotu’u mo hono fakamalolo’i ‘o e ‘Ateni Seniale ‘oku ‘i he mafai ia ‘o e Tu’i ‘i ha fokotu’u fekau’aki mo e lakanga ‘Ateni Seniale.

‘I he fakamanamana kuo fai ‘e he Palemia kuo kaunoa (interfere) ia ‘i he fatongia ‘o e Tu’i, Penolo, mo e ngaahi Fakamaau‘anga pea koe me’a pango koe ‘ikai ‘ilo ‘e he Palemia hono ngata’anga pea tauhi ‘a e molumalu ‘o e fatongia.

Nepituno: Ko e ha ha’o sio ki he natula ‘o e tohi ko’eni?

Clive Edwards: Ko e tohi ni ‘oku fu’u fakapolitikale pea ‘ikai ha taumu’a ka ‘oku e’a mei heni ‘ene taufehi’a ki he Tu’ilakepa mo ’ene nofo ‘o tu’u fili kiai pea ‘oku ‘ikai koha me’a fo’ou ‘eni he koe sipinga fakatu’utamaki ‘a e me’a koe ‘ita moe taufehi’a kiha kakai ‘oku ‘ikai kenau tu’u fakataha mo poupou kiate ia.

Nepituno: Ko e ta’u ‘e 8 kuo hili na’e hasino mai pe ‘oku ‘i ai ‘a e vaa ‘i he Tu’ilakepa mo e Palemia ‘o e ‘aho ni ‘a ia ne ha pe he tipeiti ‘i he Fale. ‘Oku tonu nai ‘eni?

Clive Edwards: ‘Io he na’e a’u ‘ene lau koia ‘a e tuai ‘a e Fakamaau’anga ke fai mo hopo kae tautea ‘a e Tu’ilakepa. Kou fakatokanga’i ‘oku kau e Tu’ilakepa he Nopele tipeiti lelei pea na’e ‘ikai lava ke tu’u hake ha me’a ‘a ‘Akilisi hono ta’e veteki fakatipeiti mai ‘e he Tu’ilakepa. Kuo ne ‘omai ‘a e vaa koia kae ‘ikai tuku pe he Fale ke ‘ohofi ‘aki ‘a e Tu’ilakepa.

Nepituno: Teke toe lava fakama’ala’ala mai e poini koia?

Clive Edwards: ‘Oku ha he tohi ko’eni ‘a e Palemia na’a ne ui ‘a e ‘Ateni Seniale, Fakahinohino Lao Sione Sisifa, mo ‘Aholotu Palu Sekelitali Le’ole’o ki he Kapineti ‘i Sanuali kimu’a ke hilifaki ‘o e tautea pea ne tu’utu’uni ai ki he ‘Ateni Seniale ke fakahoko mo’oni e ngaue ki he Tu’ilakepa.

Na’e tonu ke puke mai e Palemia ia ‘o  fakahu ko’ene kaunoa (interfere) ‘i he hopo ko’eni. ‘Oku tapu kene tala ki he ‘Ateni Seniale ke taketi’i ha taha ‘i he Fakamaau’anga pea na’a ne fakamanamana ai ‘e fai ‘e he Kapineti ‘a e me’a ki he ‘Ateni Seniale ka ‘e toki ‘oatu e tu’utu’uni ‘a mui ange.

‘Oku fakalilifu mo’oni e founga ko’eni pea fakamanavahe.

Nepituno: ‘Oku hange ‘i he natula ‘o e tukuaki’i ko’eni ‘e he Palemia ‘a e ‘Ateni Seniale Le’ole’o na’e feinga ‘a e ‘Ateni Seniale Le’ole’o ke tautea ma’ama’a ‘a e Tu’ilakepa. ‘Oku tonu nai ‘eni?

Clive Edwards: ‘Oku hala a’upito ‘a e tukuaki’i koia. Ko e tohi malanga tautea ‘a e talatalaaki ‘a ia na’e faile ‘e he Fakamau’anga peau toki malanga faka’osi ‘o fakafofonga’i ‘a e Tu’ilakepa na’e kovi ‘aupito. Ko e ngaahi me’a lalahi ‘eni na’e fokotu’u ‘e he ‘Ateni Seniale Le’ole’o na’e pehe ni;

1.    Ke tautea ngaue popula ‘a e Tu’ilakepa kae malu’i pea totongi ha pa’anga ki he toenga ‘o e ngaahi tikite kotoa.

2.    Na’e ‘ikai ke tali ‘eni ‘e he Fakamaau’anga pea ne ‘osi mahino pe fakamalanga ‘a e Fakamaau ia.

Nepituno: ‘Oku ha he tohi ‘a e Palemia na’e ‘i ai ‘a e mahafu mo e me’atau  ‘i Ofu mo e nouti ‘a e Tu’ilakepa ki hono mali mei pilisone (Exhibit A) ke faka’auha ‘a e mahafu mo e me’atau ‘i Ofu. Ko e mo’oni ‘eni?

Clive Edwards: Na’e ‘ohake kakato ‘eni ‘i he malanga ‘a e ‘Ateni Seniale Le’ole’o he hili ‘a e tali halaia ‘a e Tu’ilakepa pea ne fakamamafa’i ai ‘a e ki’i nouti na’e ‘oange ‘e he faka’iloa (Exhibit A).

Na’e ‘ikai ngata heni hili ‘a e tali halaia ka na’e ta’aki hake pe ‘a e me’a tatau ‘e he ‘Ateni Seniale Le’ole’o ‘i he taimi malanga tautea. ‘Oku ou fiu he fifili pe ko fe ‘a e konga ne tonounou ai ‘a e ‘Ateni Seniale Le’ole’o.

‘Oku ‘ilonga heni ‘a e vaivai ‘a e kau fale’i ‘o e Palemia ke fale’i ia ke fakahoko ha tohi ma’ulalo pehe ni. ‘Oku mahino pe koe tokotaha fale’i he ‘aho ni koe tangata fakatotolo ki he fanga pulu mo tau hu’akau pea ‘oku totonu ke toe tokanga ange ke ‘ave me’a totonu ki he Paklemia he ‘oku sio mai ‘a mamani.
‘Oku ou manatu’i na’aku fakalea ki he ‘Ateni Seniale Le’ole’o he ‘osi ‘ene malanga ‘o pehe atu “koe ha fau ‘eni ‘oku ke fai”? he na’e ‘ikai keu fu’u fiemalie he na’e ha kiate au ‘oku ne ‘ohofi malohi ke tautea ‘a e tokotaha ko’eni kae ‘ikai tu’u he tu’unga ‘oku totonu ke nofo ai ha talatalaaki ke nofo ‘i loto ‘o ‘ikai kau kiha fa’ahi.

Ko e fatongia ‘eni ‘oku puli ‘i he ngaahi fakamatala ta’efe’unga ‘oku ‘omai ki he kakai ‘o e fonua ‘a e  fatongia ‘oha Talatalaaki ‘oku tonu ma’u pe ke tu’u ‘i loto pea ‘oange ki he Fakamaau ‘a e mo’oni (facts)  pea ko e Fakamaau leva kene fakamaau’i.

Nepituno: Koe ha ho’o ongo’i ki hono fakahala’i pehe’i ‘a e ‘Ateni Seniale Le’ole’o?

Clive Edwards: ‘Oku fakailifia kiate au ‘a e me’a ‘oku hoko he koe ta’u lahi ‘eni ‘eku ngaue faka lao ‘i muli ‘o a’u ki Pilitania ‘a ‘eku fai hopo ai keu a’usia ha me’a pehe ni kuo fai ‘e ha Palemia kiha ‘Ofisa Ma’olunga mo tau’ataina ‘i he Pule’anga. Kiate au koe fakamanamana ‘eni ki he Fakamaau’anga ‘i he ha sino mai ki tu’a ‘a e totonu, faitotonu moce fakamaau totonu.

‘Oku totonu kene ‘uluaki sio hifo ki he’ene me’a ‘oku fai pea ne toki ala ki he Fakamaau’anga he ‘oku pelepelengesi. ‘Ikai ngata ai ka na’a ne toutou hao mei he Fakamaau’anga he kuohili pea ne ‘ikai lea atu ha taha ia kiai.

Ko e ha ha‘ane lau ki he ngaahi tikite lahi na’e faka’ilo ia kiai ‘i hono tutu ‘o Nuku’alofa kae hanga ‘e he Fakamaau’anga tatau pe ‘o li kitu’a pea ‘oku ne Tau’aina ai ‘o a’u ki he ‘aho ni. Ko e Fakamaau’anga tatau pe ‘eni ‘oku feinga atu ke fakaanga’i mo tukuhifo ‘i he’ene fehi’a ki he Tu’ilakepa ‘o a’u ai pe ke kaunoa (interfere) ‘i he Fakamaau’anga mo Tu’utu’ini e me’a ke fai ka ‘oku hala.

‘Oku ou fakamanatu atu ‘a e malu’anga ‘o e fonua ‘i he vahe tolu ‘o e mafai (separation of power) Pule’anga (executive), Fale Alea (Legislative Assembly),mo e Fakamaau’anga (Judiciary). Ko e takitaha nofo hono siakale ‘e malu mo hao ai e fonua. Ka fai ha ‘ohonoa’ia ko e faka’ofa e ka ko Tonga. Ko Hitler na’ane fai e founga koia.

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top