Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...

Tonga Power Limited Presented $2 million Dividend to Government Featured

Chairman of TPL Board of Directors Carl Sanft presents a $2 million pa’anga dividend to the Minister of Public Enterprises, Hon. Poasi Tei Chairman of TPL Board of Directors Carl Sanft presents a $2 million pa’anga dividend to the Minister of Public Enterprises, Hon. Poasi Tei

Nuku'alofa, 10 December 2015. The Chairman of Tonga Power Limited Board of Directors, Mr Carl Sanft together with TPL Board members, Mr. ‘Aisake Tu’iono, Dr. Nailasikau Halatuituia, Mr. Sione Taione, Mrs. Fuiva Kavaliku, and the CEO of Tonga Power Ltd Mr. Robert Matthews, presented to the Minister of Public Enterprises, Hon. Poasi Tei, a cheque of $2 million pa’anga.

This is Tonga Power’s dividend declared for 2014-2015 during its Annual General Meeting on Tuesday, 8th December 2015 at Tonga Power’s conference room.

This is the highest dividend ever paid from Tonga Power Ltd to the Government of Tonga since its operation, and an increase from June 2014 by 27 percent from $1.5 million pa’anga to $2 million pa’anga.

Over recent years, the company has also reduced its electricity tariff substantially.

Since July 2014 to June 2015, the electricity tariff for all of Tonga has decreased by about 13% (or 11.5 seniti), from 91.7 seniti per kWh to 80.1 seniti per kWh.

Today, the current electricity tariff is 78.68 seniti per kWh which came into effect on 1st December 2015.

Honorable Poasi Tei expressed his appreciation on behalf of the Government to Tonga Power Limited for the dividend declared today for year ending 30 June 2015. This is consistent with the Group’s long term value objective under its dividend policy to distribute solid profits to its shareholder, the Government of Tonga.”

The Minister also thanked the Board of Directors, CEO and the management of Tonga Power Ltd for the dividend payment that was presented today. This is a record dividend, the Minister commented.

The Dividend was delivered in spite of the difficult time the company faced during the year by passing on a lower tariff rates to its customers whilst meeting the Government of Tonga’s core purpose to reduce the tariff and Tonga’s vulnerability to oil price shocks, and achieve an increase in quality access to renewable energy services.

Honorable Poasi Tei also thanked Tonga Power Ltd for the successful acquisition and sound management of the Tonga Gas Ltd and HomeGas Ltd businesses. Tonga Gas Limited and HomeGas Ltd are subsidiaries of Tonga Power Limited who paid a combined total of $200, 000 as a Dividend in its first year of operation, to Tonga Power Ltd during its Annual General Meeting on Tuesday, 1st December 2015.

Following the dividend presentation, Mr. Carl Sanft conveyed to the CEO, Mr. Robert Matthews, TPL management and Board of Directors his sincere appreciation for all their hard work over the year and thanked the Shareholding Minister, Hon Poasi Tei and his CEO for the Ministry’s continued support.

ENDS

Issued by Tonga Power Limited

8 comments

  • Sione A. Mokofisi
    Sione A. Mokofisi Sunday, 20 December 2015 05:54 Comment Link

    MO'ONI LAHI SIFA...Fatongia 'o e Pule'anga ko e "fk-faingofua'i" 'o e fokotu'u pisinisi 'i he sekitoa pisinisi tau'atāiná. Mo'oni e hehengi 'a e kau fie fk-tupu pa'angá (investors) mei mulí ko e faingata'a 'a e founga fokotu'u pisinisí, pea mo e mamafa 'a e tukuhaú.

    Fk-tātā: 'I he lipooti 'a e makasini Pilitānia, The Economist (Economist Intelligence Unit), kuo hehengi e kau "investors" 'i he sekitoa toutaí mei Tongá. Pea kuo nau fale'i 'oku 'ikai faingofua 'a e fk-lele pisinisi 'i Tongá: (1) 'Oku fu'u mama'o 'a Tonga mei he ngaahi māketi 'i mulí; (2) pea toe hilifaki mai 'a e fu'u mamafa 'o e tukuhau fk-pisinisí; (3) mo e ngaahi tu'utu'uni fk-lao (regulations) 'oku fk-lotosi'i ki he kau pisinisi toutaí.

    Report
  • Sione A. Mokofisi
    Sione A. Mokofisi Saturday, 19 December 2015 19:43 Comment Link

    Mālō 'Oua e Fiu...Ko e ngaahi fatongia (services) 'a e Pule'angá 'oku ta'e totongi he 'oku nau faka-mālohi'i hono totongi 'o e tukuhaú kehekehé. 'Oku ta'e fk-temokalati hono totongi e 'uhila mo e vai ki he Pule'angá 'o ma'u ai e pa'anga fk-tupu. Ko e toe tukuhau ia 'e taha, pea tānaki ia ki he kavenga 'a e pule'anga 'o e kakaí kenau mafasia ai.

    Hili ko ia, 'oku 'i ai 'a e kakai 'oku nau nofo ta'e 'uhila pea tu'usi 'enau vai. Oku ta'e fk-temokalat pea 'ikai anga-tonu mo e f'kai ko ha founga faitotonu (moral) ke tānaki e pa'anga fk-tupu ki he Pule'angá. Lelei ange ke tufotufa ki he kakaí 'i hono kaiha'asi mo e faka-pone holo 'e Palēmia 'Akilisi Pōhiva mo e tau Minisitā 'o hangē ko Lavulavú.

    Ko e fatongia 'o e Pule'angá ko e (a) tau malu'ifonua pe (b) kau 'ōfisa melinó, (c) mo'ui lelei, mo e (d) akó. Tukuange 'a hono toe ki he ngaahi kautaha ta'e faka-tupu pa'angá, mo e sekitoa faka-tupu pa'angá tau'atāiná. Ko e Pule'angá 'oku totonu ke holoki ke tokosi'i pea 'e māsila ange ai 'enau ngāué pea falala'anga.

    Report
  • Oua e Fiu
    Oua e Fiu Saturday, 19 December 2015 17:14 Comment Link

    Malo 'ae fkma'ama mai, Koe Pule'anga koe Sino ia 'oku 'a'ana 'ae ng Poate kotoa pe hotau ki'i motu, pea 'oku ne vahevahe hono fatongia koia kihe ng Poate kotoa pe kenau hanga tokanga'i 'ae ng sevesi kihe kakai 'oe Fonua katoa. 'ihe Tui moe Amanki lelei tenau fkhoko honau fatongia 'ihe Lelei Taha pea Tanaki ha pa'anga ke hokohoko atu 'ae sevesi koia kihe lelei taha. 'Oku lahi 'ae ng Sevesi 'oku alamai 'ae Kakai 'oe Fonua 'o fkhoko!, hange koe fe fononga'aki......Fiema'u ha ng kautaha Longo mo'ui mo Ivi'a kenau fua 'ae ng fatongia koia? ka koe'uhi koe si'isi'i 'ae ki'i atakai kenau fktupu koloa ai. Malo pe mu'a moe Pule'anga kene kei hanga 'o fk'ivia 'ae ng Poate ke fkhoko 'ae ng fatongia koia...............Pea koe 'uhinga ia 'oku fai ai 'ae fiefia he poletaki 'ae Minisita Hon. Poasi Tei ke fkhoko ae ng fklelei kihe ng Poate ,he'ilo na'a malava ke tupulaki 'ae sevesi kihe kakai 'oe Fonua pea nau fiefia ai pea malava ke tanaki ha neka/seniti ai ke kei hokohoko lelei 'ae fatongia 'oku nau fua ma'ae kakai 'oe Fonua.

    Report
  • Sifa
    Sifa Wednesday, 16 December 2015 08:56 Comment Link

    Pea 'oku totonu foki ke tokoni e Pule'anga ke fakafaingofua'i e fokotu'u pisinisi 'a e kakai he tenau totongi tukuhau 'o nau vahe mei ai. Ko e Pule'anga koeni 'o e kakai 'oku lau, 'oku toe faingata'a ange 'a e feinga. Kau investors eni 'e fiha nau foki nautolu ki ha'amoa mo fisi he 'oku faingofua pea hohoatatau 'enau Lao mo e faifatongia 'a e kakai 'oku nau fakalele 'a e Fonua. Ko eni ia kuo lahi ange fie 'asi mo e kemipeini he ngaahi alea lalahi he me'a 'oku tonu ke fai, pea te tau fekuki pe mo e tu'utaamaki 'o a'u ki he 'osi 'a mamani he fa'ahinga founga koeni.

    Report
  • Sione A. Mokofisi
    Sione A. Mokofisi Wednesday, 16 December 2015 06:40 Comment Link

    KĀTAKI "Oua-e-fiu." 'Oku 'ikai kau e faka-lele pisinisí 'i he fatongia 'o e Pule'angá. 'Oku fe'au'auhi 'a e sekitoa pisinisí ke faka-lakalaka 'a e kanolelei 'o e ngaahi koloa mo honau ngaahi fatongia (service) ki he kakaí (corporate social responsibilities).

    Ngata 'i he kau tau malu'ifonuá, kau pollsí, mo e mo'ui lelei 'oku tuku ki he Pule'angá. 'Oku kei kau 'a e Potungāue Akó 'i he fatongia 'o e Pule'angá he 'oku tu'utu'uni 'e he lao 'o e fonuá. 'Oku fe'au'auhi 'a e ngaahi apiako 'a e ngaahi siasí, ka 'oku mālohi ange pē 'a e ivi faka-pa'anga 'o e Pule'angá.

    'Oku kei ta'e faka-temokalati 'a e ngaahi pisinisi 'a e Pule'angá hangē ko e Tonga Broadcast Commission ko e "quasi-monopoly." Neongo kuo faka-ngofua 'a e ngaahi letiō mo e TV tau'atāiná, ka 'oku nau kei fe'auhi kinautolu mo e Letiō/TV Tongá, 'a ia 'oku faka-pa'anga 'e he Pule'angá.

    Ko e potungāue vaí mo e 'uhila ko e ongo "monopoly." 'Oku 'ikai ma'u faingamālie 'a e kakaí kotoa (egalitarianism) 'i hono faka-lele 'e he Pule'angá. 'O kapau 'e fakalele 'e he Pule'angá, pea 'oku totonu ke tufa ke ma'u faingamālie 'a e Tonga kotoa, 'o kau ai mo e kakai masivá ke tatau mo e Malu'i Fonuá, Polisi, mo e Potungāue Mo'ui Lelei.

    'Oku ta'e faka-temokalati 'a hono pule'i 'e he tokosi'i (poate) 'a e vai mo e 'uhila 'a e kakai toko-laukilu. Pea 'oku 'ikai totonu ke ma'u pa'anga faka-tupu 'a e Pule'angá mei he kakaí.

    Report
  • Oua e Fiu
    Oua e Fiu Tuesday, 15 December 2015 21:31 Comment Link

    Koe taha ia ha ongoongo fkfiefia 'ae Fo'aki 'ae 'Inasi 'ae Pule'anga pea mahino 'oku unu kimu'a 'ae ngaue mei he ta'u kihe ta'u.
    'Oku fiema'u ke longo mo'ui 'ae ng Pisinisi kotoa 'ae Pule'anga hange koe taumu'a ngaue 'ae Minisita Hon. Poasi Tei moe Pule'anga 'oe Kakai. Kapau 'e Hu'ufa Taha kotoa 'ae ng Pisinisi 'ae Pule'anga kihe taumu'a ngaue 'oku fai hono tataki kinautolu kiai, 'e 'iai leva 'ae fktu'amelie 'ae Kakai 'oe Fonua!!. Malo 'ae ngaue lelei moe lava me'a 'ae Poate 'Uhila a Tonga.

    Report
  • Sione A. Mokofisi
    Sione A. Mokofisi Friday, 11 December 2015 19:11 Comment Link

    MO'ONI IA SIUA...Ko e anga maheni 'o e tānaki pa'anga faka-tupu (profit) ki hotau pule'angá ko hono kaiha'asi ho'atā, mo ngāue kākā 'aki 'e he kau minisitā hangē ko Lavulavu: 'Omai e ngaahi vausia loi mei honau fāmili mo e fanga pone; lolotonga ia 'oku kei 'i ai 'a e kakai 'oku nau kei nofo ta'e 'uhila, pe 'oku 'ikai kenau lava 'o totongi tu'uma'u 'enau mo'ua 'uhila mo e vaí ko e masivá, mo e masiva ngāué (unemployment).
    (1) 'Aonga ange ke 'oua totongi 'a e pa'anga faka-tupú ki he pule'angá, ka e faka-ma'ama'a 'a e totongi 'uhila 'a e kakaí ke holoki mei he sēniti 78.68/kwh; pē ko hono totongi tokoni'i (subsidize) 'a e 'uhila 'a e masivá. Pea 'oku 'ifē koā 'a e 9% faka-ma'ama'a mei he mālohi 'o e la'ā (solar energy) kuo langa 'i Vainí mo Vava'ú? Fakatatau ki he fakamatala 'a Min. Sovaleni? Fakaofo ia kuo laka 'a e holoki faka-ma'ama'a 'a e 'uhila la'ā 'a Tongá 'i 'Amelika 'oku kei 4%? 'Oku toe ulo lahiange nai 'a e la'ā 'i Tongá ni?
    (2) Ko e kautaha 'uhilá ko e pisinisi pule'i tāfataha (monopoly) 'a e Pule'angá, he 'oku 'ikai ngofua ke 'i ai ha pisinisi 'uhila faka-fo'i-tuitui makehe ke 'i ai 'a e fe'au'auhi 'i he māketí. 'Oku ta'e faka-temokalati 'a hono pule'i 'e he tokosi'i 'i he pule'angá 'a e tu'unga mo'ui 'a e kakai tokolahí 'oku nau faka-'aonga'i 'a e monū ko iá.
    (3) Neongo ko e pule'angá na'a ne 'ohake 'a e sino'i pa'anga (capitalization), kuo tau ui 'i onopooni ko e "pule'anga 'o e kakaí." Ko ia kuo totonu ke tukuange 'a e kautaha 'uhilá mo e vaí ki he kakaí kenau vahevahe totonu, pea kenau ma'u faingamālie mo koloa'ia kotoa ai. Ko e fu'u pa'anga kuo kaiha'asi 'e Lavulavú 'e 'ikai toe fakafoki mai ia, he kuo luelue malimali mo tau'atāina ia ka kuo tuli mei he ngāué, pea faka'ilo 'o ngāue pōpula 'a e tokolahi 'i he ngaahi hia ma'ama'a angé.
    (4) 'Oku totonu ke pule'i 'e he kakaí 'a e poate 'uhilá mo e poate vaí 'o liliu ko e ongo kautaha fetokoni'aki (cooperatives), pea ko e ongo kautaha 'ikai faka-tupu pa'anga (non-profit organizations). 'Oku na tufaki 'a e tupu faka-pa'angá ke holoki 'a e totongi faka-māhiná 'a e kau ma'u 'uhila mo e vaí kenau pule'i e kanolelei 'enau ngāué. Pea 'oku nau totongi lelei foki 'enau kau ngāué, mo faka-fo'ou ma'upē 'enau ngaahi ngāue lalahí (infrastructure), mo e ngaahi naunau ngāué.
    (5) 'Oku 'i ai 'a e totonu 'a e Tonga kotoa kenau ma'u 'uhila mo e vai, 'o a'u ki he masivatahá. 'Oku 'ikai ko ha monū'ia pē ia 'oku foaki ki he kakai tu'umālié. Ko e 'uhilá mo e vaí ko e aka mo e tefito kinaua 'o e mo'ui leleí, lotu lelei, mo e ako leleí. 'Oku totonu ke 'i ai e 'uhila ki he maamá pea faka-faingofua'i mo e tau ki ai 'a e puha 'aisi 'a e 'api kotoa ke faka-tolonga 'enau me'atokoní. Pea lava e ako po'uli 'a e fānau ke faingofua e faka-'aonga'i 'o e komipiutá mo e TV ki he 'enau akó.
    (6) Pea ke fili 'e he 'ulu'i fāmili 'oku nau faka-'aonga'i 'uhila mo e vaí 'a e kau mēmipa 'o e ongo poaté. 'Oange 'a e pāloti 'e taha ki he pule 'o e 'api (head of household). Pea fili mo uki ai 'e he poaté 'a e kau CEO kenau fakalele 'a e ngāué.

    Report
  • Siua
    Siua Friday, 11 December 2015 12:46 Comment Link

    Malo Tonga Power e fangota fai ki he kato ava! Ma'u atu ai pe pa'anga 'ai fosoa 'a Lavu he ko e fosoa talihau ena kuo holofa ia.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top